Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Pro 2015

Zašto je nakon više od 80 godina odzvonilo švicarskoj bankarskoj tajni

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Zašto je nakon više od 80 godina odzvonilo švicarskoj bankarskoj tajni

Poslovični 'čavao u lijes' švicarske bankovne tajne zabio je ovog tjedna gornji dom tamošnjeg parlamenta potvrdivši odredbe po kojima će Švicarska ubuduće s drugim zemljama automatski izmjenjivati podatke o mogućim poreznim prevarantima. Najnovija odluka samo je još jedna u nizu promjena koje već godinama švicarskoj poreznoj oazi postepeno oduzimaju privlačnost i mijenjaju kontroverznu 'turističku' atraktivnost Švicarske kao idealne destinacije za sumnjivo stečena bogatstva svjetskih milijunaša i milijardera

Iako godinama pod pritiscima da olakša suradnju s poreznim vlastima drugih zemalja, lavina se u Švicarskoj zakotrljala 2008. godine kad je nekoliko institucija Sjedinjenih Američkih Država otvorilo istrage oko poslovanja američke podružnice švicarske banke UBS. Ministarstvo pravosuđa, Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC, Securities and Exchange Commission) i američka porezna služba (IRS, Internal Revenue Service) svoje su istrage pokrenuli temeljem informacija koje im je dao Bradley Birkenfeld, bivši zaposlenik UBS-a.

Nakon prijetnji da će se UBS-u, jednoj od dvije najveće švicarske banke, oduzeti dozvola za poslovanje na američkom tržištu, ta je banka pristala platiti razne nagodbe kako bi izbjegla pokretanje sudskih tužbi. Ono što je još važnije je da su UBS i Švicarska morali pristati na to da američkim poreznicima u nekoliko navrata isporuče informacije o svojim klijentima, američkim državljanima, za koje se sumnjalo da su spremanjem novca u tu banku izbjegli plaćanje poreza u SAD-u.

Pritisak SAD-a i Njemačke

Isporuka podataka o klijentima bio je presedan nakon kojeg su mnogi objavili da je švicarska bankovna tajna 'mrtva' i da je to kraj za financijsku industriju na kojoj je ta država izgradila znatan dio svojeg bogatstva. SAD nije bio jedina zemlja koja je pojačala svoj pritisak na Švicarsku i njenu nevoljkost da prosljeđuje informacije o vlasnicima bankovnih računa i bogatstava, nego se sa svojim zahtjevima pojavila i Njemačka.

Snažan pritisak stigao je i iz pariške Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kojoj je pitanje porezne jednakosti i transparentnosti jedno od najvažnijih područja djelovanja i koja je godinama objavljivala 'crnu' listu zemalja, tzv. poreznih oaza. Države članice OECD-a su mahom gospodarski najrazvijenije države u svijetu i njihov zajednički stav prema Švicarskoj mogao je donijeti dodatne probleme za financijske odnose te države s ostaTkom svijeta.

Legenda iz 1934.

Institucija švicarske bankovne tajne u obliku u kojem je ona do današnjih dana dosegnula svoju legendarnost, utemeljena je 1934. godine kad su vlasti donijele zakon po kojem je odavanje podataka o imenima klijenata banaka proglašeno kriminalnim djelom. Zakon je donesen velikim dijelom kao pokušaj da se nacističkim vlastima susjedne Njemačke onemogući istraživanje imovine židovskih građana koji su novac spremili u švicarskim bankama. Tragično, švicarska bankovna tajna u konačnici je puno više zaštitila naciste i razmjere njihove pljačke diljem Europe prije i tijekom Drugog svjetskog rata.

U međuvremenu, Švicarsku je kao idealnu lokaciju za pohranjivanje sumnjivo stečenog novca, a posebno onog koji je zaobišao porezne vlasti, pozicionirala 'dobitna' kombinacija švicarskog pravosuđa i tamošnjih poreznih zakona. Prema tim zakonima, švicarske vlasti rade jasnu distinkciju između porezne prijevare i porezne evazije (evazija – izbjegavanje plaćanja poreza).

Evazija se tretira kao minorni prekršaj koji se kažnjava samo manjom novčanom kaznom. S druge strane, porezna prijevara uz novčane kazne donosi i boravak u zatvoru. Švicarski sudovi poreznom prevarom smatraju kad se namjerno pokušava prevariti porezne vlasti krivotvorenjem raznih dokumenata i sličnim, dok je ključna razlika to što se neprijavljivanje prihoda ne smatra prevarom, nego evazijom. To je bila stepenica na kojoj su se dosad spoticale strane porezne vlasti u pokušaju da saznaju koji njihovi građani u švicarskim bankama skrivaju izdašne iznose.

Švicarci i dalje 'zaštićeni'

Porezne vlasti bi, naime, od Švicarske zatražile podatke o građanima za koje su sumnjali da nisu prijavili prihode i da su tu zaradu pohranili u nekoj od tristotinjak švicarskih banaka. Taj zahtjev bi došao na neki od švicarskih sudova koji su imali pravo, u slučaju sumnje na poreznu prijevaru, od pojedine banke zatražiti podatke o vlasniku pojedinog računa. No, kako se neprijavljivanje prihoda smatra tek manjim prekršajem, svi pokušaji stranih poreznika su godinama odbijani i priča je tu završavala.

U međuvremenu, Švicarska je 2009. godine, pod već spomenutim pritiskom stranih država, donijela izmjene zakona kojima se za strane državljane isto tretiraju porezna evazija i porezna prijevara, iako za švicarske građane ta razlika još uvijek vrijedi. Nekoliko godina kasnije, 2013., s OECD-om je potpisan sporazum kojim je alpska država pristala na uvođenje automatske razmjene podataka o klijentima banaka, stranim državljanima, s drugim državama. Najnovija odluka u parlamentu samo je još jedan dodatan, ali ne i posljednji, pravni korak potreban da se taj sporazum u konačnici aktivira.

Imovina švicarskih banaka: 6.656 milijardi franaka

Sve ove promjene, a posebice smanjenje važnosti institucije bankovne tajne i njeno de facto ukidanje, nailazile su na snažan otpor Švicaraca. Taj je otpor razumljiv ako se sagleda važnost financijskog sustava za tamošnje gospodarstvo. Prema podacima Udruge švicarskih bankara, tamošnje banke su krajem 2014. godine upravljale s imovinom od 6.656 milijardi franaka (oko 5.550 milijardi eura) od čega je polovica stigla od klijenata izvan zemlje. Za usporedbu, švicarski BDP je krajem 2014. iznosio oko 530 milijardi eura, a hrvatski 43 milijarde.

No, ne treba očekivati da će sve ove promjene bitnije utjecati na švicarsko bankarstvo koje, prema podacima spomenute Udruge, drži oko četvrtinu svjetskog tržišta prekograničnog upravljanja imovinom. U proteklih nekoliko godina, kako strancima postaje sve teže u Švicarskoj pohraniti novac koji porezne vlasti njihovih zemalja nisu uspjele vidjeti, švicarske su se banke ozbiljno bacile na širenje poslovanja na mjestima gdje se to još može. Tako, primjerice, njihove podružnice u Hong Kongu ili Singapuru sve bolje posluju, a u slučaju da se i tamo situacija s vremenom promijeni, ne postoji previše sumnje da će bankari pronaći novi zakutak izvan dohvata mrskih im poreznika.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski startup airt predstavio fintech rješenje za banke

21.02.2020.

Hrvatski AI startup airt predstavio je svoje fintech rješenje namijenjeno malim i srednjim bankama koje zanima umjetna inteligencija (AI) kako bi bolje upoznale svoje korisnike te im na bolji način ponudile i komunicirale svoje proizvode i usluge. Airt su

Dobra vijest za turizam; ove godine se očekuje tri posto gostiju i noćenja

21.02.2020.

Iz Njemačke se ove godine u hrvatskom turizmu može očekivati daljnji porast turističkog prometa do 3 posto u odnosu na 2019., a i dosadašnja razina prodaje kod njemačkih partnera veća je nego lani u ovo vrijeme, poručio je u četvrtak sa turističkog sajma

Appleu pada zarada zbog koronavirusa, utječe na burze diljem svijeta

18.02.2020.

"Apple je poručio da bi njegov oporavak mogao biti odgođen, što bi moglo značiti da bi utjecaj virusa mogao potrajati i dulje od ovog tromjesečja", kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Zbog koronavirusa s radom nastavlja manje od 20 posto kineskih radnika

14.02.2020.

Mnogi proizvođači komponenti bi prema izvješću koje prenosi Digitimes mogli produžiti proces zaustavljene proizvodnje zbog koronavirusa, izvan vremenskih okvira koje su postavile kineske vlasti

HBOR poduzetnicima odobrio 5,8 mlrd. kuna kredita

13.02.2020.

Kada se gleda ukupna financijska aktivnost banke, koja obuhvaća kreditnu, garancijsku i mandatnu aktivnost, osigurana je podrška za više od 2400 poduzetničkih projekata, s iznosom većim od sedam milijardi kuna, što također predstavlja rast odobrenih sreds

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 383 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija