Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2017

Zašto divljaju cijene maslaca i prijeti li nam nestašica?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

Zašto divljaju cijene maslaca i prijeti li nam nestašica?

Ako se nastavi pad proizvodnje mlijeka, s njim će se istopiti i maslac, pa bi do kraja godine, kada potražnja doseže vrhunac, moglo doći i do blage nestašice. Cijena mu je krajem srpnja na europskom tržištu porasla 80 posto u odnosu na lani, a kod nas je u prvoj polovici godine porasla za 14 posto, dok je u srpnju skočila za 30 posto

Dok je tijekom prošle godine cijena kilograma maslaca stajala 51 kunu, tijekom ove narasla je na 66 kuna. Kako će se to odraziti na domaće potrošače?

'Može se očekivati da će porasti cijene svih mliječnih proizvoda. Cijene biljnih masnoća su također u porastu, ali ne tako drastično, kao što je slučaj s masnoćama životinjskog podrijetla', odgovara tportalu Marjan Vučak, predsjednik Uprave Megglea Hrvatske, jedne od najvećih mliječnih kompanija u Hrvatskoj i jedine koja nam je odgovorila hoće li poskupjeti maslac iako smo upite poslali i Dukatu, Zdenki te Vindiji.

Opisuje kako je na tržištu već duže vrijeme evidentan poremećaj cijene maslaca zbog manje proizvodnje sirovine, a povećane potražnje. Očekuje da će se trend poskupljenja nastaviti još neko vrijeme, sve dok zemlje s najvećom proizvodnjom maslaca, poput Njemačke, Nizozemske i Irske, ne budu stabilizirale proizvodnju.
Optimistični proizvođači

'Ovo je vrlo volatilno tržište i ciklusi promjena sveopćih okolnosti se mijenjaju u kratkom vremenu. Očekujemo stabilizaciju za nekoliko mjeseci. Na našim prostorima bit će dosta poteškoća s obzirom na sušu koja vlada; prouzročit će dosta poteškoća u ratarstvu, a samim time i u proizvodnji mlijeka', upozorava Vučak.

Dok se u Europi prosječna potrošnja po stanovniku godišnje penje na četiri kilograma maslaca, u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje pojede upola manje. Posljednje dvije godine, prema podacima Croatiastočara, uvezli smo 3000 tona maslaca, sami smo proizvodili 1000 tona više od toga, izvozili 500 tona, a ukupna potrošnja dosezala nam je 6500 tona maslaca i dodatnih 1000 tona mliječnih namaza na bazi maslaca.
Prsti politike u mlijeku

'Problemi u mliječnom sektoru zapravo su globalni, a u Europi i kod nas kulminirali su 2015. i 2016., dok su 2012. i 2013. bile stabilne godine. Poremećaji nastaju uvođenjem embarga Rusiji u rujnu 2014., koja je bila prva izvozna destinacija mliječne industrije, a u Europi su potom ukinute i mliječne kvote pa je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka, a gomilali su se lageri sireva i maslaca', objašnjava tržišnu situaciju Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Lageri mliječne industrije povećavali su se tijekom 2014. i 2015., a već prošle godine, no posebice ove, dolazi do pada proizvodnje mlijeka u Europi, čime se smanjuje i proizvodnja maslaca.

'Naši proizvođači nisu imali mogućnost da svoje viškove mlijeka, kada je ono na tržištu bilo jeftino, pretvaraju u maslac, tako ga čuvaju i zadrže nekakvu vrijednost. Ne znam koliko točno maslaca proizvodimo, ali vrlo malo. Mlijeko se pretvara u maslac kada je izuzetno jeftino. To se tako radi, ili ide u prah ili u maslac ili u proizvode koji mogu duže stajati, pa kad u nekom trenutku cijena mlijeka poraste, automatski se to odrazi i na ovo. No kod nas se ništa ne bi trebalo dogoditi jer vidimo da raste otkupna cijena mlijeka u Europi, negdje je oko 40 eurocenti, ali u Hrvatskoj to na žalost ide vrlo sporo', komentira za tportal predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

Tope se europske zalihe maslaca

Procjenjuje se kako će se europske zalihe maslaca istopiti pa pred kraj godine, kada ga se najviše troši, može doći, dodaje Bobetić, i do lagane nestašice ako se nastavi s padom proizvodnje mlijeka.

'U Hrvatskoj je, nažalost, samodostatnost pala na 55 posto jer se smanjuje fond krava. Svakako bi trebalo postići konsenzus, onako kako to rade i druge zemlje. Govedarstvo bi trebalo doći u fokus hrvatske Vlade kako bi se izradio program njegove revitalizacije i održive proizvodnje jer ostajemo bez teladi, mlijeka. Imamo resurse, a i cijeli svijet sada radi na tome. Govedarstvo je grana koja je najveći multiplikator u poljoprivredi, procjenjuje se pet do šest puta, kroz zaposlenost, stvaranje BDP-a i punjenje proračuna', poručuje Bobetić.

S mljekarstvom početkom ljeta odlučio je raščistiti i najpoznatiji hrvatski farmer Antun Laslo te je oglasio prodaju svoje farme muznih krava. Na takav radikalni potez, kako nam je tada objasnio, odlučio se zbog dugotrajne niske cijene mlijeka te velikog uvoza koji, rekao je, ubija mljekare.

'Nisam prvi, a daj Bože da sam zadnji koji prodaje krave!', komentirao je Laslo svoj potez da se nakon 40 godina u mljekarstvu odluči okrenuti uzgoju ovaca i tovu junadi.


Komentari članka

Vezani članci

Puškarić proizvodi svu cikoriju za potrebe Franck-a

13.11.2017.

Cikorija koja se koristi za klasične kavovine se, u suradnji s našim kooperantom Marijom Puškarićem u potpunosti uzgaja i prerađuje u Hrvatskoj. Sušene kockice cikorije se prže, melju i pakiraju za Kavovinu Franck

Čak 60 % tjestenine dolazi nam iz uvoza

08.11.2017.

Proizvodnjom tjestenine u nas se, uz nekoliko većih proizvođača, bave uglavnom mali i srednji poduzetnici

Dozrijeva deset mjeseci uz svakodnevno okretanje

11.10.2017.

Latusov sir Veli Jože drugi put je osvojio titulu šampiona Dana hrvatskih sireva, prvi put je to bilo 2015. godine, ali je povrh ove svojevrsne potvrde naslova najboljeg sira u državi žminjska mljekara ove godine osvojila i još tri zlatne medalje

Cijena maslaca otkriva duboke probleme u društvu

10.10.2017.

Govedarstvo je izuzetno važno u nacionalnoj ekonomiji i mi na neki način inzistiramo da se počne sa izradom vladinog programa revitalizacije govedarske proizvodnje - dakle proizvodnja mesa i mlijeka

Halal i košer posebno se cijene: evo kako do certifikata koji 'osvaja' nova tržišta i značajno povećava profit

09.10.2017.

Budući da su proizvodi s halal i kosher certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi te za pripadnike drugih vjeroispovijesti, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za n

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja