Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2017

Zašto divljaju cijene maslaca i prijeti li nam nestašica?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

Zašto divljaju cijene maslaca i prijeti li nam nestašica?

Ako se nastavi pad proizvodnje mlijeka, s njim će se istopiti i maslac, pa bi do kraja godine, kada potražnja doseže vrhunac, moglo doći i do blage nestašice. Cijena mu je krajem srpnja na europskom tržištu porasla 80 posto u odnosu na lani, a kod nas je u prvoj polovici godine porasla za 14 posto, dok je u srpnju skočila za 30 posto

Dok je tijekom prošle godine cijena kilograma maslaca stajala 51 kunu, tijekom ove narasla je na 66 kuna. Kako će se to odraziti na domaće potrošače?

'Može se očekivati da će porasti cijene svih mliječnih proizvoda. Cijene biljnih masnoća su također u porastu, ali ne tako drastično, kao što je slučaj s masnoćama životinjskog podrijetla', odgovara tportalu Marjan Vučak, predsjednik Uprave Megglea Hrvatske, jedne od najvećih mliječnih kompanija u Hrvatskoj i jedine koja nam je odgovorila hoće li poskupjeti maslac iako smo upite poslali i Dukatu, Zdenki te Vindiji.

Opisuje kako je na tržištu već duže vrijeme evidentan poremećaj cijene maslaca zbog manje proizvodnje sirovine, a povećane potražnje. Očekuje da će se trend poskupljenja nastaviti još neko vrijeme, sve dok zemlje s najvećom proizvodnjom maslaca, poput Njemačke, Nizozemske i Irske, ne budu stabilizirale proizvodnju.
Optimistični proizvođači

'Ovo je vrlo volatilno tržište i ciklusi promjena sveopćih okolnosti se mijenjaju u kratkom vremenu. Očekujemo stabilizaciju za nekoliko mjeseci. Na našim prostorima bit će dosta poteškoća s obzirom na sušu koja vlada; prouzročit će dosta poteškoća u ratarstvu, a samim time i u proizvodnji mlijeka', upozorava Vučak.

Dok se u Europi prosječna potrošnja po stanovniku godišnje penje na četiri kilograma maslaca, u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje pojede upola manje. Posljednje dvije godine, prema podacima Croatiastočara, uvezli smo 3000 tona maslaca, sami smo proizvodili 1000 tona više od toga, izvozili 500 tona, a ukupna potrošnja dosezala nam je 6500 tona maslaca i dodatnih 1000 tona mliječnih namaza na bazi maslaca.
Prsti politike u mlijeku

'Problemi u mliječnom sektoru zapravo su globalni, a u Europi i kod nas kulminirali su 2015. i 2016., dok su 2012. i 2013. bile stabilne godine. Poremećaji nastaju uvođenjem embarga Rusiji u rujnu 2014., koja je bila prva izvozna destinacija mliječne industrije, a u Europi su potom ukinute i mliječne kvote pa je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka, a gomilali su se lageri sireva i maslaca', objašnjava tržišnu situaciju Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Lageri mliječne industrije povećavali su se tijekom 2014. i 2015., a već prošle godine, no posebice ove, dolazi do pada proizvodnje mlijeka u Europi, čime se smanjuje i proizvodnja maslaca.

'Naši proizvođači nisu imali mogućnost da svoje viškove mlijeka, kada je ono na tržištu bilo jeftino, pretvaraju u maslac, tako ga čuvaju i zadrže nekakvu vrijednost. Ne znam koliko točno maslaca proizvodimo, ali vrlo malo. Mlijeko se pretvara u maslac kada je izuzetno jeftino. To se tako radi, ili ide u prah ili u maslac ili u proizvode koji mogu duže stajati, pa kad u nekom trenutku cijena mlijeka poraste, automatski se to odrazi i na ovo. No kod nas se ništa ne bi trebalo dogoditi jer vidimo da raste otkupna cijena mlijeka u Europi, negdje je oko 40 eurocenti, ali u Hrvatskoj to na žalost ide vrlo sporo', komentira za tportal predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

Tope se europske zalihe maslaca

Procjenjuje se kako će se europske zalihe maslaca istopiti pa pred kraj godine, kada ga se najviše troši, može doći, dodaje Bobetić, i do lagane nestašice ako se nastavi s padom proizvodnje mlijeka.

'U Hrvatskoj je, nažalost, samodostatnost pala na 55 posto jer se smanjuje fond krava. Svakako bi trebalo postići konsenzus, onako kako to rade i druge zemlje. Govedarstvo bi trebalo doći u fokus hrvatske Vlade kako bi se izradio program njegove revitalizacije i održive proizvodnje jer ostajemo bez teladi, mlijeka. Imamo resurse, a i cijeli svijet sada radi na tome. Govedarstvo je grana koja je najveći multiplikator u poljoprivredi, procjenjuje se pet do šest puta, kroz zaposlenost, stvaranje BDP-a i punjenje proračuna', poručuje Bobetić.

S mljekarstvom početkom ljeta odlučio je raščistiti i najpoznatiji hrvatski farmer Antun Laslo te je oglasio prodaju svoje farme muznih krava. Na takav radikalni potez, kako nam je tada objasnio, odlučio se zbog dugotrajne niske cijene mlijeka te velikog uvoza koji, rekao je, ubija mljekare.

'Nisam prvi, a daj Bože da sam zadnji koji prodaje krave!', komentirao je Laslo svoj potez da se nakon 40 godina u mljekarstvu odluči okrenuti uzgoju ovaca i tovu junadi.


Komentari članka

Vezani članci

Mljekari: Nove mjere su zakasnjele jer nam je sirovinska baza uništena

06.06.2018.

Da bi se moglo koliko-toliko profitabilno poslovati i razmišljati o pokretanju vlastite minimljekare, proizvođač mora imati najmanje 50 visokokvalitetnih grla

U Hrvatskoj lani pala proizvodnja goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja

04.06.2018.

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen pad proizvodnje goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja, dok je povećan prirast svinja i ovaca, proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka i vune

Šećer pao ispod 3,30 kuna zbog ukidanja kvota, trend je kupnja mesa na akcijama

30.05.2018.

Mljekari kažu da je cijena trajnih mlijeka u posljednje vrijeme porasla. Podsjetimo, zadavala je velike probleme domaćim proizvođačima kada je znala pasti i na 2,89 kn/l

Za mini mljekare i uljare na raspolaganju 150 milijuna kuna

29.05.2018.

Proizvođači mlijeka i ulja zainteresirani za ulaganja u mini mljekare ili mini uljare mogu se prijaviti na natječaj za mjere iz Programa ruralnog razvoja, a za ta je dva natječaja na raspolaganju ukupno 150 milijuna kuna,

Podravka će u Virovitici graditi sušaru

27.05.2018.

Podravka će u Virovitici graditi sušaru za povrće, a povrtlari s područja Virovitičko-podravske županije proizvodit će mrkvu, celer, pastrnjak, peršin, luk i krumpir za Vegetu.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP