Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2017

Zašto divljaju cijene maslaca i prijeti li nam nestašica?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

Zašto divljaju cijene maslaca i prijeti li nam nestašica?

Ako se nastavi pad proizvodnje mlijeka, s njim će se istopiti i maslac, pa bi do kraja godine, kada potražnja doseže vrhunac, moglo doći i do blage nestašice. Cijena mu je krajem srpnja na europskom tržištu porasla 80 posto u odnosu na lani, a kod nas je u prvoj polovici godine porasla za 14 posto, dok je u srpnju skočila za 30 posto

Dok je tijekom prošle godine cijena kilograma maslaca stajala 51 kunu, tijekom ove narasla je na 66 kuna. Kako će se to odraziti na domaće potrošače?

'Može se očekivati da će porasti cijene svih mliječnih proizvoda. Cijene biljnih masnoća su također u porastu, ali ne tako drastično, kao što je slučaj s masnoćama životinjskog podrijetla', odgovara tportalu Marjan Vučak, predsjednik Uprave Megglea Hrvatske, jedne od najvećih mliječnih kompanija u Hrvatskoj i jedine koja nam je odgovorila hoće li poskupjeti maslac iako smo upite poslali i Dukatu, Zdenki te Vindiji.

Opisuje kako je na tržištu već duže vrijeme evidentan poremećaj cijene maslaca zbog manje proizvodnje sirovine, a povećane potražnje. Očekuje da će se trend poskupljenja nastaviti još neko vrijeme, sve dok zemlje s najvećom proizvodnjom maslaca, poput Njemačke, Nizozemske i Irske, ne budu stabilizirale proizvodnju.
Optimistični proizvođači

'Ovo je vrlo volatilno tržište i ciklusi promjena sveopćih okolnosti se mijenjaju u kratkom vremenu. Očekujemo stabilizaciju za nekoliko mjeseci. Na našim prostorima bit će dosta poteškoća s obzirom na sušu koja vlada; prouzročit će dosta poteškoća u ratarstvu, a samim time i u proizvodnji mlijeka', upozorava Vučak.

Dok se u Europi prosječna potrošnja po stanovniku godišnje penje na četiri kilograma maslaca, u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje pojede upola manje. Posljednje dvije godine, prema podacima Croatiastočara, uvezli smo 3000 tona maslaca, sami smo proizvodili 1000 tona više od toga, izvozili 500 tona, a ukupna potrošnja dosezala nam je 6500 tona maslaca i dodatnih 1000 tona mliječnih namaza na bazi maslaca.
Prsti politike u mlijeku

'Problemi u mliječnom sektoru zapravo su globalni, a u Europi i kod nas kulminirali su 2015. i 2016., dok su 2012. i 2013. bile stabilne godine. Poremećaji nastaju uvođenjem embarga Rusiji u rujnu 2014., koja je bila prva izvozna destinacija mliječne industrije, a u Europi su potom ukinute i mliječne kvote pa je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka, a gomilali su se lageri sireva i maslaca', objašnjava tržišnu situaciju Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Lageri mliječne industrije povećavali su se tijekom 2014. i 2015., a već prošle godine, no posebice ove, dolazi do pada proizvodnje mlijeka u Europi, čime se smanjuje i proizvodnja maslaca.

'Naši proizvođači nisu imali mogućnost da svoje viškove mlijeka, kada je ono na tržištu bilo jeftino, pretvaraju u maslac, tako ga čuvaju i zadrže nekakvu vrijednost. Ne znam koliko točno maslaca proizvodimo, ali vrlo malo. Mlijeko se pretvara u maslac kada je izuzetno jeftino. To se tako radi, ili ide u prah ili u maslac ili u proizvode koji mogu duže stajati, pa kad u nekom trenutku cijena mlijeka poraste, automatski se to odrazi i na ovo. No kod nas se ništa ne bi trebalo dogoditi jer vidimo da raste otkupna cijena mlijeka u Europi, negdje je oko 40 eurocenti, ali u Hrvatskoj to na žalost ide vrlo sporo', komentira za tportal predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

Tope se europske zalihe maslaca

Procjenjuje se kako će se europske zalihe maslaca istopiti pa pred kraj godine, kada ga se najviše troši, može doći, dodaje Bobetić, i do lagane nestašice ako se nastavi s padom proizvodnje mlijeka.

'U Hrvatskoj je, nažalost, samodostatnost pala na 55 posto jer se smanjuje fond krava. Svakako bi trebalo postići konsenzus, onako kako to rade i druge zemlje. Govedarstvo bi trebalo doći u fokus hrvatske Vlade kako bi se izradio program njegove revitalizacije i održive proizvodnje jer ostajemo bez teladi, mlijeka. Imamo resurse, a i cijeli svijet sada radi na tome. Govedarstvo je grana koja je najveći multiplikator u poljoprivredi, procjenjuje se pet do šest puta, kroz zaposlenost, stvaranje BDP-a i punjenje proračuna', poručuje Bobetić.

S mljekarstvom početkom ljeta odlučio je raščistiti i najpoznatiji hrvatski farmer Antun Laslo te je oglasio prodaju svoje farme muznih krava. Na takav radikalni potez, kako nam je tada objasnio, odlučio se zbog dugotrajne niske cijene mlijeka te velikog uvoza koji, rekao je, ubija mljekare.

'Nisam prvi, a daj Bože da sam zadnji koji prodaje krave!', komentirao je Laslo svoj potez da se nakon 40 godina u mljekarstvu odluči okrenuti uzgoju ovaca i tovu junadi.


Komentari članka

Vezani članci

Izvornim delicijama do održivog biznisa

14.09.2017.

Iako imaju samo jedno prodajno mjesto u Zagrebu, promet im se lani udvostručio na milijun kuna, a uskoro će i web shop

Dukat svojim kooperantima za 10 lipa povećao cijenu predane litre mliljeka

05.09.2017.

Povećanje otkupne cijene mlijeka, kako objašnjavaju iz ove mliječne kompanije, sukladno je najavama korekcije otkupne cijene mlijeka iz srpnja

Kreće isplata 22,7 milijuna kuna proizvođačima mlijeka

22.08.2017.

Gotovo 4.700 proizvođača mlijeka dobit će potporu u ukupnom iznosu od 22,7 milijuna kuna

Mliječni put Hrvatske: Broj proizvođača mlijeka od 2005. pao sa 65.000 na 6.000

18.08.2017.

Već duže vremensko razdoblje proizvođači mlijeka suočeni su s neizdrživo niskom otkupnom cijenom koja je znatno manja od cijene koštanja proizvodnje iste

Mlinarovi proizvodi i u Dubaiju

26.07.2017.

U sklopu uglednog Nadd Al Hamar Health Centra svoja vrata neki je dan otvorio i Mlinar caffe, koji će ondašnjim stanovnicima predstaviti hrvatske pekarske proizvode koji su već prisutni na europskom i australskom tržištu

Tag cloud

  1. 1652 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1094 članka imaju tag izvoz
  5. 693 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 890 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 608 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 685 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 496 članka imaju tag marketing
  18. 461 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 366 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 291 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 268 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja