Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2017

Zašto divljaju cijene maslaca i prijeti li nam nestašica?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

Zašto divljaju cijene maslaca i prijeti li nam nestašica?

Ako se nastavi pad proizvodnje mlijeka, s njim će se istopiti i maslac, pa bi do kraja godine, kada potražnja doseže vrhunac, moglo doći i do blage nestašice. Cijena mu je krajem srpnja na europskom tržištu porasla 80 posto u odnosu na lani, a kod nas je u prvoj polovici godine porasla za 14 posto, dok je u srpnju skočila za 30 posto

Dok je tijekom prošle godine cijena kilograma maslaca stajala 51 kunu, tijekom ove narasla je na 66 kuna. Kako će se to odraziti na domaće potrošače?

'Može se očekivati da će porasti cijene svih mliječnih proizvoda. Cijene biljnih masnoća su također u porastu, ali ne tako drastično, kao što je slučaj s masnoćama životinjskog podrijetla', odgovara tportalu Marjan Vučak, predsjednik Uprave Megglea Hrvatske, jedne od najvećih mliječnih kompanija u Hrvatskoj i jedine koja nam je odgovorila hoće li poskupjeti maslac iako smo upite poslali i Dukatu, Zdenki te Vindiji.

Opisuje kako je na tržištu već duže vrijeme evidentan poremećaj cijene maslaca zbog manje proizvodnje sirovine, a povećane potražnje. Očekuje da će se trend poskupljenja nastaviti još neko vrijeme, sve dok zemlje s najvećom proizvodnjom maslaca, poput Njemačke, Nizozemske i Irske, ne budu stabilizirale proizvodnju.
Optimistični proizvođači

'Ovo je vrlo volatilno tržište i ciklusi promjena sveopćih okolnosti se mijenjaju u kratkom vremenu. Očekujemo stabilizaciju za nekoliko mjeseci. Na našim prostorima bit će dosta poteškoća s obzirom na sušu koja vlada; prouzročit će dosta poteškoća u ratarstvu, a samim time i u proizvodnji mlijeka', upozorava Vučak.

Dok se u Europi prosječna potrošnja po stanovniku godišnje penje na četiri kilograma maslaca, u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje pojede upola manje. Posljednje dvije godine, prema podacima Croatiastočara, uvezli smo 3000 tona maslaca, sami smo proizvodili 1000 tona više od toga, izvozili 500 tona, a ukupna potrošnja dosezala nam je 6500 tona maslaca i dodatnih 1000 tona mliječnih namaza na bazi maslaca.
Prsti politike u mlijeku

'Problemi u mliječnom sektoru zapravo su globalni, a u Europi i kod nas kulminirali su 2015. i 2016., dok su 2012. i 2013. bile stabilne godine. Poremećaji nastaju uvođenjem embarga Rusiji u rujnu 2014., koja je bila prva izvozna destinacija mliječne industrije, a u Europi su potom ukinute i mliječne kvote pa je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka, a gomilali su se lageri sireva i maslaca', objašnjava tržišnu situaciju Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Lageri mliječne industrije povećavali su se tijekom 2014. i 2015., a već prošle godine, no posebice ove, dolazi do pada proizvodnje mlijeka u Europi, čime se smanjuje i proizvodnja maslaca.

'Naši proizvođači nisu imali mogućnost da svoje viškove mlijeka, kada je ono na tržištu bilo jeftino, pretvaraju u maslac, tako ga čuvaju i zadrže nekakvu vrijednost. Ne znam koliko točno maslaca proizvodimo, ali vrlo malo. Mlijeko se pretvara u maslac kada je izuzetno jeftino. To se tako radi, ili ide u prah ili u maslac ili u proizvode koji mogu duže stajati, pa kad u nekom trenutku cijena mlijeka poraste, automatski se to odrazi i na ovo. No kod nas se ništa ne bi trebalo dogoditi jer vidimo da raste otkupna cijena mlijeka u Europi, negdje je oko 40 eurocenti, ali u Hrvatskoj to na žalost ide vrlo sporo', komentira za tportal predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

Tope se europske zalihe maslaca

Procjenjuje se kako će se europske zalihe maslaca istopiti pa pred kraj godine, kada ga se najviše troši, može doći, dodaje Bobetić, i do lagane nestašice ako se nastavi s padom proizvodnje mlijeka.

'U Hrvatskoj je, nažalost, samodostatnost pala na 55 posto jer se smanjuje fond krava. Svakako bi trebalo postići konsenzus, onako kako to rade i druge zemlje. Govedarstvo bi trebalo doći u fokus hrvatske Vlade kako bi se izradio program njegove revitalizacije i održive proizvodnje jer ostajemo bez teladi, mlijeka. Imamo resurse, a i cijeli svijet sada radi na tome. Govedarstvo je grana koja je najveći multiplikator u poljoprivredi, procjenjuje se pet do šest puta, kroz zaposlenost, stvaranje BDP-a i punjenje proračuna', poručuje Bobetić.

S mljekarstvom početkom ljeta odlučio je raščistiti i najpoznatiji hrvatski farmer Antun Laslo te je oglasio prodaju svoje farme muznih krava. Na takav radikalni potez, kako nam je tada objasnio, odlučio se zbog dugotrajne niske cijene mlijeka te velikog uvoza koji, rekao je, ubija mljekare.

'Nisam prvi, a daj Bože da sam zadnji koji prodaje krave!', komentirao je Laslo svoj potez da se nakon 40 godina u mljekarstvu odluči okrenuti uzgoju ovaca i tovu junadi.


Komentari članka

Vezani članci

Manje farmera, ali daleko veća proizvodnja

28.12.2017.

Procjene govore da bi u spomenutom razdoblju moglo doći do pada korištenja obradivih površina u EU i to sa 107 milijuna hektara koliko je obrađivano u 2017 na 104 milijuna ha u 2030., što bi mogao biti ograničavajući faktor u daljnjem širenju proizvodnje

Veća potrošnja sira, manja potražnja za mlijekom?

27.12.2017.

Kakva je budućnost stočarskog sektora prema izvješću o izgledima poljoprivrednih tržišta EU za 2017.-2030.?

Gubitak Zvijezde 57,8 milijuna kuna

11.12.2017.

U tom je mjesecu započeo i izvoz u Italiju kao novo tržište te je u pripremi otvaranje još nekih novih izvoznih tržišta, navodi se uz ostalo u izvještaju.

Zaštićeno je i Međimursko meso z tiblice

30.11.2017.

Zaštitom Međimurskog mesa z tiblice, Hrvatska ima 18 zaštićenih proizvoda čiji je naziv registriran u EU

Zvijezda uložila 29 milijuna kuna u pogon margarina

29.11.2017.

Tvrtka iz sastava Agrokora Zvijezda uložila je u modernizaciju pogona margarina 29 milijuna kuna, od čega je dio iz sredstava Europske unije (EU), a proizvodnja se u njemu odvija u tri smjene, objavili su u srijedu iz Zvijezde

Tag cloud

  1. 1719 članka imaju tag hrvatska
  2. 1738 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1132 članka imaju tag izvoz
  5. 724 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 721 članka imaju tag investicije
  10. 894 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 748 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 367 članka imaju tag hnb
  26. 333 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija