Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2020

Zašto direktori koji ne rade puno radno vrijeme moraju plaćati doprinose kao da rade?

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Zašto direktori koji ne rade puno radno vrijeme moraju plaćati doprinose kao da rade?

UVOĐENJE obveznog plaćanja doprinosa na puno radno vrijeme za direktore i članove uprava narušava konkurentnost hrvatskog gospodarstva za 0,24 boda i gura ga dva mjesta niže na globalnoj listi konkurentnosti, stoji u analizi Udruge poreznih obveznika Lipa.

Ta mjera najviše pogađa poduzetnike početnike, a Hrvatsku na globalnoj listi konkurentnosti stavlja iza Armenije i Azerbejdžana, pokazuje analiza koju je za Lipin Barometar konkurentnosti izradila Dagmar Radin.

Iz Lipe podsjećaju da su izmjenom Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2019. godine direktori i članovi uprave tvrtki, pa i poduzetnici početnici, moraju plaćati doprinose na puno radno vrijeme, bez obzira rade li manje i imaju li sredstva za plaćanje tog novog nameta.

"U slučaju da direktor ne radi puno radno vrijeme i mjesečna osnovica po kojoj obračunava doprinose je manja od propisane, mora platiti razliku. Činjenica da je obveznik plaćanja te razlike sam direktor kao fizička osoba, a ne tvrtka, predstavlja dodatni negativni utjecaj na konkurentnost jer dovodi u pitanje usklađenost zakona s temeljnim smislom instituta "ograničene odgovornosti" na kojem se temelji moderna tržišna ekonomija", pojašnjavaju.

Iz te udruge ističu i da su, unatoč kritikama privatnog sektora i negativnim komentarima tijekom javnog savjetovanja prilikom predlaganja izmjena zakona, mjere još postrožene povećanjem osnovica od 1. siječnja ove godine, i to za 3,5 posto, s 5.491,20 kuna na 5.682,30 kuna.

"To je dodatni trošak od oko 2.200 kuna, koji je značajan za poduzetnike-početnike", naglašavaju iz Lipe.

Kažu da takva mjera ima značajan utjecaj na poduzetništvo u Hrvatskoj jer je postotak samozaposlenih još uvijek nizak u usporedbi s ostalim članicama EU-a.

Ističu da to porezno opterećenje značajno uvećava trošak poslovanja u prvim godinama poslovanja, kada tvrtke u većini još ne uspijevaju ostvarivati profit.

"Dakle, ova mjera ne razlikuje tvrtke niti po veličini, niti po vremenu poslovanja, odnosno profitabilnosti i traži namirivanje dugova prema državi i u slučajevima kada sami direktori sebi ne mogu isplatiti ni minimalnu plaću", upozoravaju iz Lipe.

Navode da procijenjeni negativni učinci prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma uključuju sljedeće segmente: teret regulacije, nedostatak dugoročne vizije vlade, povećanje rigidnosti odnosno umanjivanje fleksibilnosti u određivanju plaća, povećavanje nejednakosti odnosa ženske i muške radne snage na tržištu, povećanje troškova poslovanja posebice u prvim ključnim godinama poduzetništva, negativan učinak na poduzetnički rizik, te smanjivanje raznolikosti radne snage.

Iz Lipe upozoravaju da utjecaj ovog poreznog opterećenja samozaposlenima, odnosno direktorima tvrtki predstavlja dodatnu prepreku poduzetnicama, koje se žele ekonomski osamostaliti te stvoriti dodatnu vrijednost na tržištu.

Poduzetnice u nepovoljnijoj poziciji

"Žene koje se bave poduzetništvom ovim su zakonom stavljene u nepovoljniju poziciju te im je mnogo teže ostvariti dobit koja bi njihovo poduzetništvo učinili održivim. Porezni trošak koji smanjuje mogućnost uspjeha žena poduzetnica te isto tako umanjuje mogućnost da će se žena odlučiti otvoriti svoje poduzeće, ima negativan učinak ne samo na raznolikost tržišta rada te rast BDP-a, već i na potencijal za inovacije", smatraju iz Lipe.

Ocjenjuju i da je predzadnjom fazom reforme porezni sustav kroz dodatnu kompleksnost postao skuplji poreznim obveznicima, ne uzimajući u obzir samo određivanje minimalne osnovice za direktore i članove uprave te dodatni izračun razlike u slučaju isplate nižeg iznosa.

"S obzirom na to da se privatni sektor u Hrvatskoj temelji na mikro i malim kad se gleda postotak svih poduzeća, to ukazuje kako vlada, zapravo, ne razmišlja dugoročno niti stvara poduzetničku klimu koja bi podržala i osnažila prosperitet ovog segmenta gospodarstva bitnog za budućnost ekonomskog razvoja", kažu iz Lipe.


Komentari članka

Vezani članci

Ovo je čovjek koji je pred pet godina sve stavio na kocku i s frendom uložio u Muzej iluzija.

26.05.2020.

Rijetko koji spomen imena nekog muzeja u ljudima izaziva ushićenje kao što je to slučaj s Muzejom iluzija. Ovaj je muzej, naime, u svega nekoliko godina postao sinonim za zabavu. Priča koja je svoj početak 2015. dobila u Zagrebu uspješno se proširila po č

Mario Jurišić: Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane i vina

22.05.2020.

Suočeni s globalnom pandemijom koja je brojne vinare dovela u nezavidan položaj, odlučili su pokušati ponuditi ljudima nešto drugačije. Tako su Kos - Jurišići krenuli prvi s piknikom u vinogradu.

Nizozemac u Hrvatskoj otvorio tvrtke, želi usred krize zaposliti puno ljudi

18.05.2020.

"Evo zbog covida će se mnoge kompanije odlučiti da im zaposlenici i nakon epidemije rade od doma. Zašto onda ti ljudi recimo ne bi mogli raditi iz Hrvatske? Hrvatska bi mogla ponuditi neke beneficije strancima da dođu živjeti i raditi iz Hrvatske za stran

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1064 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 392 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija