Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2020

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

HRVATSKA je među članicama EU koje će najbolje proći u predstojećoj raspodjeli europskoga novca za oporavak od koronakrize. Zaključak je to Zsolta Darvasa, ekonomista think-tanka Bruegel iz Bruxellesa, koji je analizirao dosadašnje informacije Europske komisije o raspodjeli novca namijenjenog lakšem nošenju s posljedicama krize koju je uzrokovala pandemija koronavirusa.

Prema njegovim računicama, objavljenim na web stranicama Bruegela, Hrvatska bi iz fonda New Generation EU trebala dobiti oko 7,5 milijardi eura bespovratne pomoći te oko 240 milijuna eura jamstava. Iako se u usporedbi sa zemljama poput Italije, Španjolske, Njemačke ili Francuske radi o razmjerno malim iznosima, s obzirom na veličinu naše ekonomije riječ je o ogromnom iznosu.

Primjerice, samo očekivana bespovratna sredstva iz EU blagajne u našem slučaju dosežu 15,4 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), dok na jamstva iz fonda EU otpada gotovo 0,5 posto hrvatskoga BND-a. Po kriteriju iznosa bespovratnih sredstava u odnosu na veličinu ekonomije, bolje od nas trebala bi proći jedino Bugarska.

"Hrvatska će dobiti više novca iz EU blagajne od većine drugih novih članica"

"Italija i Španjolska će dobiti najviše bespovratnih sredstava iskazanih u eurima, dok će Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj pripasti sredstva koja čine najveći udio u njihovom BND-u, oko 15 posto. Većina zemalja srednje i južne Europe dobit će iznose u rasponu od šest do 10 posto BNP-a", ističe se u analizi Bruegela.

Naravno, razlog zbog kojeg bi Hrvatska u predstojećoj raspodjeli europskoga kolača trebala dobro proći ne leži u nekoj velikoj ljubavi Bruxellesa prema Zagrebu, nego u činjenici da smo jedna od zemalja koju će koronakriza, zbog velike ovisnosti našega gospodarstva o turizmu, najteže pogoditi. Također, u prilog nam ovoga puta ide i to što smo, nakon Bugarske, najnerazvijenija članica EU, ali i to što smo uoči koronakrize imali višu stopu nezaposlenosti od većine drugih članica.

Ovdje valja naglasiti i kako spomenuti iznosi nisu jedini koje bi Hrvatska trebala dobiti iz 750 milijardi eura teškog fonda EU za saniranje posljedica koronakrize. Naime, iznosi koje je dosad spominjao premijer Andrej Plenković prelaze 10 milijardi eura. Naravno, ne od jednom, već kroz više godina, i u raznim oblicima, kao bespovratnu pomoć, jamstva i kredite s niskim kamatnim stopama.

EU jednim udarcem pokušava ubiti dvije muhe

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

Hrvatska je, dodaje Pribičević, koronakrizom pogođena jednako kao i Irska, sa stanovišta pada gospodarske aktivnosti, ali dobit će puno veću potporu u smislu udjela u nacionalnom dohotku. Više će, ističe naša sugovornica, dobiti jedino Bugarska, no njima je projicirani pad BDP-a zbog pandemije koronakrize ipak manji.


Komentari članka

Vezani članci

Odlične vijesti iz Njemačke: Hrvatska postaje prva “COVID-safe destinacija”. Evo što to znači

17.06.2021.

Sporazum s ADAC-om kojim bi Hrvatska bila označena kao prva »COVID-safe destinacija« pomoći će njemačkim gostima, jer će preko ADAC-ove aplikacije dobiti sve potrebne informacije o ulasku u Hrvatsku i željenoj destinaciji, kazala je ministrica Nikolina Br

Apsurdne posljedice državne pomoći tvrtkama u koronakrizi: Radnici sada zbog toga nemaju pravo na - povrat poreza

16.06.2021.

Ono što je izgledalo kao pomoć države, nekim se tvrtkama pretvorilo u problem. Budući da su prihvatile plaćanje davanja državi u ratama, njihovi su radnici za sada ostali bez povrata poreza.

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

Hrvatska ulagačima atraktivnija od Srbije i Mađarske, ali ne i od Slovenije

10.06.2021.

U istraživanju se 74 posto poduzeća izjasnilo da bi ponovno ulagalo u Hrvatsku

Svjetska banka povisila procjene rasta BDP-a Hrvatske

10.06.2021.

"Unatoč dobrodošlim znakovima globalnog oporavka, pandemija i dalje donosi siromaštvo i nejednakost ljudima u zemljama u razvoju širom svijeta", upozorava predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Tag cloud

  1. 2113 članka imaju tag hrvatska
  2. 2208 članka imaju tag turizam
  3. 1394 članka imaju tag izvoz
  4. 1627 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1132 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 938 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 430 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 515 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 396 članka imaju tag eu fondovi
  25. 312 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici