Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2020

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

HRVATSKA je među članicama EU koje će najbolje proći u predstojećoj raspodjeli europskoga novca za oporavak od koronakrize. Zaključak je to Zsolta Darvasa, ekonomista think-tanka Bruegel iz Bruxellesa, koji je analizirao dosadašnje informacije Europske komisije o raspodjeli novca namijenjenog lakšem nošenju s posljedicama krize koju je uzrokovala pandemija koronavirusa.

Prema njegovim računicama, objavljenim na web stranicama Bruegela, Hrvatska bi iz fonda New Generation EU trebala dobiti oko 7,5 milijardi eura bespovratne pomoći te oko 240 milijuna eura jamstava. Iako se u usporedbi sa zemljama poput Italije, Španjolske, Njemačke ili Francuske radi o razmjerno malim iznosima, s obzirom na veličinu naše ekonomije riječ je o ogromnom iznosu.

Primjerice, samo očekivana bespovratna sredstva iz EU blagajne u našem slučaju dosežu 15,4 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), dok na jamstva iz fonda EU otpada gotovo 0,5 posto hrvatskoga BND-a. Po kriteriju iznosa bespovratnih sredstava u odnosu na veličinu ekonomije, bolje od nas trebala bi proći jedino Bugarska.

"Hrvatska će dobiti više novca iz EU blagajne od većine drugih novih članica"

"Italija i Španjolska će dobiti najviše bespovratnih sredstava iskazanih u eurima, dok će Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj pripasti sredstva koja čine najveći udio u njihovom BND-u, oko 15 posto. Većina zemalja srednje i južne Europe dobit će iznose u rasponu od šest do 10 posto BNP-a", ističe se u analizi Bruegela.

Naravno, razlog zbog kojeg bi Hrvatska u predstojećoj raspodjeli europskoga kolača trebala dobro proći ne leži u nekoj velikoj ljubavi Bruxellesa prema Zagrebu, nego u činjenici da smo jedna od zemalja koju će koronakriza, zbog velike ovisnosti našega gospodarstva o turizmu, najteže pogoditi. Također, u prilog nam ovoga puta ide i to što smo, nakon Bugarske, najnerazvijenija članica EU, ali i to što smo uoči koronakrize imali višu stopu nezaposlenosti od većine drugih članica.

Ovdje valja naglasiti i kako spomenuti iznosi nisu jedini koje bi Hrvatska trebala dobiti iz 750 milijardi eura teškog fonda EU za saniranje posljedica koronakrize. Naime, iznosi koje je dosad spominjao premijer Andrej Plenković prelaze 10 milijardi eura. Naravno, ne od jednom, već kroz više godina, i u raznim oblicima, kao bespovratnu pomoć, jamstva i kredite s niskim kamatnim stopama.

EU jednim udarcem pokušava ubiti dvije muhe

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

Hrvatska je, dodaje Pribičević, koronakrizom pogođena jednako kao i Irska, sa stanovišta pada gospodarske aktivnosti, ali dobit će puno veću potporu u smislu udjela u nacionalnom dohotku. Više će, ističe naša sugovornica, dobiti jedino Bugarska, no njima je projicirani pad BDP-a zbog pandemije koronakrize ipak manji.


Komentari članka

Vezani članci

Tko će platiti 22 milijarde eura koje će Hrvatska dobiti iz EU? Pa mi, naravno, kroz nove poreze!

12.08.2020.

Lijepo zvuči da Hrvatska od Europske unije dobiva 22 milijarde eura, no velika je zabluda da taj novac stiže umotan u šareni papir s crvenom vrpcom. Milijarde koje će se raspodijeliti kao pomoć u krizi svim zemljama članicama itekako imaju svoju cijenu i

Proizvodnja hrane u doba pandemije

11.08.2020.

- Sve više ljudi se okreće lokalnoj hrani, sve više upita smo imali gdje to nabaviti domaće, znači ne gledamo sve toliko crno kroz COVID, nego gledamo to kao novu, dobru priliku za naše proizvođače, smatra Marta Puntar iz Udruge za ruralni razvoj Ravni Ko

HUT: Hrvatska je turistički pobjednik na Mediteranu

10.08.2020.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj bolja je od one u najsigurnijim EU članicama, a prema dolascima i noćenjima Hrvatska se može smatrati turističkim pobjednikom na Mediteranu, ističe se u publikaciji Croatia Tourism & Travel Hrvatske udruge hotelijera

Koronakriza srezala prihode i dobit većine kompanija, ali ima i pozitivnih iznenađenja

10.08.2020.

Hrvatski poduzetnici zasigurno će drugo tromjesečje ove godine pamtiti kao jedno od najtežih razdoblja u poslovnoj povijesti. O tome svjedoče i polugodišnji rezultati kompanija koji ovih dana stižu na Zagrebačku burzu. Zbog razornih posljedica zaključavan

Građani većine europskih zemalja prebrodili krizu, Hrvati među gubitnicima, a pazite što nas tek čeka

10.08.2020.

Eurostat je objavio ohrabrujuće podatke o kretanju osobne potrošnje u Europskoj uniji. Nakon dramatičnog pada prometa u maloprodaji u ožujku i travnju, u svibnju i lipnju stanje se u većini zemalja normaliziralo što ukazuje na brzi izlazak iz koronakrize.

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2102 članka imaju tag turizam
  3. 1580 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 866 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1009 članka imaju tag EU
  13. 700 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 409 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 387 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 315 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici