Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Srp 2018

Zaposlenost u Hrvatskoj još uvijek ispod razine iz 2008.

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji list  

Zaposlenost u Hrvatskoj još uvijek ispod razine iz 2008.

ZAGREB - U Europskoj uniji nezaposlenost je lani pala na 7,6 posto radne snage, preciznije na 18,8 milijuna ljudi (do travnja ove godine pala je dodatno, na 7,1 posto, što je najniže od 2008. godine), a od toga je 3,8 milijuna mladih, onih između 15 i 24 godine, što je značajno ispod pretkrizne razine.

Smanjila se u svim članicama – iako su razlike među njima velike - a smanjuje se i broj dugotrajno nezaposlenih iako još uvijek čine gotovo polovicu svih nezaposlenih te se drži ozbiljnim problemom, posebno u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji. Hrvatska se u tom izvještaju ne ističe posebno, ali i kod nas je to težak slučaj.

Znatan je i rast zaposlenosti. U prošloj je godini radilo 235,8 milijuna Europljana starijih od 15 godina, što je 3,5 milijuna više nego 2016. godine. Trend rasta uočljiv je i ove godine, dosegnut je novi rekord u prvom kvartalu. Europska stopa zaposlenosti je 72,2 posto, pa ako se tako nastavi, postići će se cilj od 75 posto koji je zacrtan u strategiji Europa 2020. Opet, naravno, tu su iznimke. U Grčkoj i Latviji je razina zaposlenosti još uvijek više od 10 posto ispod vrhunca iz 2008. godine, dok u Hrvatskoj, Bugarskoj, Litvi i Španjolskoj broj zaposlenih još nije dosegao onaj iz 2008. godine. U postocima gledano, Hrvatska je tu postigla svoj formalni cilj, ali nije to neki razlog za ponos jer ga je postavila nisko - sada je hrvatska stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva 63,6 posto. Ambiciozne, razvijene zemlje cilj su postavile pri vrhu, pa tako Danska, Nizozemska i Švedska gađaju 80 posto, recimo, piše Jutarnji list.

Valja dodati, tu je i novi trend: u nekim se zemljama očekuje sve veći nedostatak radnika, a pisci izvještaja već apostrofiraju Češku gdje se u 2017. bilježi najveći porast upražnjenih radnih mjesta od 2013. godine u kombinaciji s najnižom stopom nezaposlenosti u EU.

Iako se aktualno stanje generalno može, dakle, smatrati relativno zadovoljavajućim, posebno s naglaskom na rekordnu zaposlenost, nad socijalnu sliku buduće Europe nadvija se velika nepoznanica - što će tržištu rada donijeti tehnološke promjene. Ugovori na neodređeno vrijeme i dalje su najzastupljeniji način zaposlenosti, ali oni polako padaju i sada su ispod 60 posto, a rastu razne nestandardne forme. Radna struktura se očito mijenja. Solo samozapošljavanje, dakle tvrtke gdje nema zaposlenika, postalo je češće, kao i privremeni i povremeni ugovori, što neproporcionalno pogađa mlađe radnike. Neki od njih to žele, ali često je u pitanju datost tržišta koju je donijela digitalizacija i tzv. rad na kolaborativnim platformama. K tome, na trenutnu europsku vojsku nezapošljivih - jer nemaju potrebna stručna znanja i vještine - treba dodati i novu koja će umarširati na tržište rada u idućem desetljeću na valu četvrte industrijske revolucije, ako se na brzinu ne osposobi za rad u novom dobu.

Kako procjenjuje šef Siemensa Joe Kaeser, gotovo trećina radnih mjesta mogla bi biti izgubljena samo u tranziciji koja se sprema u automobilskoj industriji s prelaskom na električni pogon u deset godina. To je opisao, kako ga prenosi Guardian, jednom od najvećih transformacija koje nas čekaju. Smatra da će jedan od ključnih izazova za industrijske lidere biti stoga kako da odgovorno stvore automobile budućnosti i dobro provedu tu transformaciju.

Radi se o tome, naglašava, da s novom industrijskom revolucijom, koja uključuje digitalizaciju, nestaje jedna vrsta radnih mjesta, ali nastaje nova, kako su pokazale tri dosadašnje revolucije. Rješenje će, kaže Kaeser, ovisiti i o vladama i o biznisu kako bi se radna snaga, kao i cijeli lanac dobavljača koji će biti zahvaćen promjenama, na vrijeme pripremili.

"Bilo bi poželjno da vlade i biznis treniraju zajedno. Vlade trebaju dati okvir, a privatni sektor ga popuniti sadržajem", poručio je.

U Europskoj komisiji poručuju kako se politika priprema te dodaju kako bi, iako sadašnje visoke razine zaposlenosti mogu sugerirati kako postoji malo razloga za brigu, budućnost mogla biti bitno drukčija, a ljudski rad u velikoj mjeri biti zamijenjen strojevima. Poruka je: ulaganje u obrazovanje, i to hitno, kao i to da članice Europske unije moraju osigurati da se koristi od novih tehnologija i novih načina rada pošteno podijele među građanima. Napominje se i da će predstojeća transformacija predstavljati politički izazov. Svakako, europski stup socijalnih prava trebao bi u tome biti temelj, s porukom o nužnosti osiguranja jednakih mogućnosti i pristupa tržištu rada, pravednih radnih uvjeta te socijalne zaštite i uključenosti.


Komentari članka

Vezani članci

Gotovo četvrtina samozaposlenih u EU pokrenula posao zbog povoljne prilike

13.12.2018.

Prošle je godine u Europskoj uniji zaposleno bilo više od 228 milijuna građana, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih, navodi Eurostat u najnovijem izvješću, objavljenom u utorak.

Mladić s Downovim sindromom u SAD-u izgradio višemilijunski biznis

12.12.2018.

Od pokretanja tvrtke krajem 2016. godine, posao raste sve više. U 2017. godini imali su preko 42 tisuće narudžbi i prihode od oko 1,7 milijuna dolara. Ove godine imat će od 160 do 180 tisuća narudžbi i prihode od preko 6 milijuna dolara.

Apple, Microsoft ili Amazon. Tko je najvrjedniji na svijetu?

05.12.2018.

Vrijednost Microsofta se više nego utrostručila, od kad je u veljači 2014. vodstvo kompanije preuzeo Satya Nadella. On je ubrzao tranziciju korporacije prema uslugama baziranima na oblaku (cloud-based services).

Microsoft po vrijednosti prestigao Apple, prvi put nakon osam godina

03.12.2018.

Analitičari smatraju da će se sljedećih tjedana i mjeseci voditi mrtva trka za tron najvrjednije američke kompanije, što će ponajviše ovisiti o njihovim daljnjim poslovnim rezultatima.

Hrvatski ulazak u eurozonu najranije 2023. godine

02.12.2018.

Realan scenarij hrvatskog ulaska u eurozonu je između 2023. i 2025. godine

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast