Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2014

Zakon o radu: U malim tvrtkama otkaz bez obrazloženja

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr/Novi list  

Zakon o radu: U malim tvrtkama otkaz bez obrazloženja

Čak 90 tisuća ljudi bit će pogođeno ovakvim izmjenama Zakona o radu, prođu li one u Saboru, zahvaljujući sindikatima kojima je preraspodjela radnog vremena bila veći problem od zaštite najmanje zaštićenih, u najmanjim tvrtkama

Mali poslodavci, koji zapošljavaju do pet radnika, moći će tim radnicima uručiti otkaz bez ikakvog obrazloženja. Ta odredba stoji u prijedlogu Zakona o radu (ZOR), što ga je resorno ministarstvo rada izradilo nakon provedenih razgovora i "saslušanja" socijalnih partnera u prethodnim mjesecima, javlja Novi list.

O tom dokumentu sada bi trebali započeti i pregovori. Tri strane već će se danas susresti, a pregovori se nastavljaju i idući tjedan. No, čini se kako bi ZOR u drugo čitanje mogao biti upućen vrlo brzo te da prevelikog prostora za "ispravljanje" njegovih odredbi neće biti.

Olakšavanje otpuštanja kod malog poslodavca u razgovorima se, kao mogućnost, pojavilo početkom travnja i na njega su pristali svi sindikati izuzev nereprezentativne Udruge radničkih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Nakon što je ta informacija procurila u javnost, sindikalne centrale koje su na to bile spremne pristati (SSSH, Matica, HURSH), krenule su ideju demantirati tvrdeći kako nisu za olakšavanje otpuštanja radnika kod mikro poslodavaca te da je to bila samo kompenzacijska mogućnost za poboljšanje odredbi o preraspodjeli radnog vremena od koje odustaju.

No, to rješenje našlo se u konačnom prijedlogu novog ZOR-a, a to znači da će preko 90 tisuća radnika, koliko ih trenutno radni kod mikro poslodavaca, vrlo realno bez posla moći ostati kada to poslodavac odluči, a svoj otkaz neće moći sudski osporavati.

Između dva saborska čitanja donekle je ublažena zakonska odredba o preraspodjeli radnog vremena. Naime, raniji prijedlog vlade prema kojem bi se odlukom poslodavca tjedno moglo raditi do 56 sati donekle je ublaženo.

Satnica do 50 sati tjedno

Sada se predlaže da tjedna satnica, s uključenim prekovremenim radom, odlukom poslodavca ne može iznositi više od 50 sati. Dulji rad u preraspodjeli, ali najviše do 60 sati tjedno s uključenim prekovremenim satima, može se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Raniji prijedlog pretpostavljao je da se kolektivnim ugovorom dogovara rad od 56 do 60 sati tjedno.

Poslodavac o jednostranoj odluci preraspodjele radnog vremena radnika treba izvjestiti tjedan dana unaprijed. Radilo se u preraspodjeli jednostranom odlukom poslodavca, ili odredbama kolektivnog ugovora, prosječna tjedna satnica u razdoblju od četiri mjeseca ne smije prelaziti 48 sati, odnosno 40 sati redovnog rada i osam sati prekovremenog.

Kada se sve zbroji, ukupno radnik godišnje može prekovremeno raditi 180 sati, odnosno 250 sati ako je tako određeno kolektivnim ugovorom.

Kod agencijskog rada vlada i dalje predlaže da ograničenje za ustupanje radnika ne iznosi jednu već tri godine. Iako je iz prvotnog rješenje proizlazilo da agencijski radnik za vrijeme dok nije ustupljen ima pravo na minimalnu plaću, ako ne i niže, sada je to promijenjeno. Tako se ponovo predlaže da za vrijeme dok nije ustupljen agencijski radnik ima pravo na prosjek svoja zadnja tri mjesečna primanja.

Ostaje, međutim, odredba prema kojoj agencijski radnik, ako je u agenciji sklopljen kolektivni ugovor, može biti niže plaćen od radnika kod poslodavca kojem je iznajmljen.

Rad kod četiri poslodavca

U cilju fleksibilizacije radnih odnosa, poticanjem rada kod više poslodavaca, uvodi se mogućnost i da radnik radi kod dva, tri, četiri ili više poslodavaca. To je i sadašnjim zakonskim odrebama bilo moguće, ali prevelikog interesa za takav rad nema.

Nije to čudno, s obzirom da radnik u konačnici biva kažnjen jer propisi o oporezivanju dohotka u tom djelu ne prate ZOR pa su takvi radnici obično, po godišnjoj prijavi poreza na dohodak, dužnici državi. Naime, oba poslodavca obračunavaju mu punu poreznu olakšicu jer mogućnosti razmjernog plaćanja nema. Takvi će radnici u budućnosti biti u još nepovoljnijem položaju.

Izmjenama ZOR-a i dalje se utvrđuje da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno. No, radnik koji je zaposlen u punom radnom vremenu, "može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje".

Takav ugovor o radu radnik može sklopiti ako mu poslodavac, ili poslodavci s kojima "prethodno ima sklopljen ugovor o radu, daju pisanu suglasnost". U praksi to znači da stalno zaposleni radnik kod jednog poslodavca, uz njegovu dozvolu, može tjedno raditi osam sati kod drugog poslodavca. Takva mogućnost, vjerojatno je ugrađena zbog prakse.

Više radi - više poreza duguje državi

Nerijetki su, primjerice, slučajevi radnika koji preko vikenda zarađuju konobareći u sivoj zoni jer su već negdje zaposleni. No, ta bi odredba u praksi mogla dovesti do »raubanja« radnika, prije svega onih koji ne rade u punom radnom vremenu, već ga skupljaju kod više poslodavaca.

Moći će se tako događati situacije da radnik kod jednog poslodavca radi, primjerice 20 sati tjedno, po 10 sati radi kod druga dva poslodavca, a kako mu prihodi iz tri izvora nisu dovoljni za život, još će osam sati raditi kod nekog četvrtog poslodavca. Ako uopće preživi godinu slaloma između četiri poslodavca, takav će radnik naposlijetku biti još i porezni dužnik.


Komentari članka

Vezani članci

Jedna od tri najvrjednije tvrtke svijeta otkrila: Ovo je ključna vještina budućnosti

11.03.2019.

"Design thinking" je pojam za određenu metodu rješavanja problema, koja nalaže pojedincima da pokušaju “ući u cipele klijenta”, odnosno da se poistovjete s njim kako bi potom stvorili praktična, korisniku bliska rješenja

Radnicima koji dobiju dijete dm daruje 10.000 kuna

26.02.2019.

Za svako novorođeno ili posvojeno dijete dm će odsad svojim djelatnicima davati 10.000 kuna, što predstavlja povećanje od 7.000 kuna u odnosu na dosadašnju potporu u istu svrhu, priopćili su iz te tvrtke

Svaki zaposlenik u Hrvatskoj izostane s posla čak 45 radnih dana

01.02.2019.

Tako primjerice loše komunicirana reorganizacija često uzrokuje masovnu pojavu bolovanja jer radnici bježe u svojevrsnu zonu komfora u kojoj mogu pričekati razvoj situacije.

Davor Gečić iz LPT-a: Hrvatska je postala lokacija broj jedan u Europi

29.01.2019.

Davor Gečić vodio je deset godina poslovanje Leggett & Platta u Hrvatskoj, najvećeg proizvođača žičanih jezgri na svijetu, da bi posljednjih osam godina proveo na raznim destinacijama Europe. Danas iz tvornice u Prelogu vodi devet velikih tvornica na tri

Naspavani radnik je najbolji radnik: Uvode sobe za spavanje na radnom mjestu

11.01.2019.

Sobe su opremljene uređajima za blokiranje buke, krevetima i sofama.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija