Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ou 2009

Zadrugarstvo i proizvodnja za velike prerađivače

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mile Ljubičić  

Zadrugarstvo i proizvodnja za velike prerađivače

Kada je prije sedam godina shvatio da veleprodaja pića više ne donosi ono što je nekada donosila, Zdenko Miloš sasvim slučajno odlučio se za proizvodnju povrća. Počeo je s jednim malim plastenikom od 40 četvornih metara u kojem mu se, kako kaže, supruga opuštala od svoga posla, a danas je došao do nekoliko plastenika ukupne površine 3000 četvornih metara, s tim da povrće uzgaja i na otvorenom. Ove godine samo na otvorenom planira proizvodnju povrća na 10 hektara.

Naime, kao kooperant već dvije godine surađuje s Novom Đakovčankom, tvornicom za preradu povrća i voća, i zadovoljan je tom suradnjom. Za njih proizvodi kupus, ciklu, krastavce, feferone, patlidžan, nekoliko vrsta paprika, a za sebe rajčicu, papriku, krastavce, kupus, mladi luk, peršin i mrkvu. Samo prošle godine Miloš je proizveo oko 150 tona povrća, od toga stotinjak tona za Novu Đakovčanku, a ostalo je prodao na štandu ispred kuće, na tržnici i kod malih trgovaca koji ga poznaju još dok im je prodavao piće. Količinom proizvedenog povrća ubraja se među nekolicinu velikih povrtlara i vrtlara u Đakovštini, što ga je, među ostalim, dovelo i na čelo Udruge povrtlara i vrtlara »Plodovi Đakovštine«.

Osim uzgojem povrća, Miloš se bavi i proizvodnjom presadnica, no zbog nesigurnosti plasmana pribojava se proizvodnje većih količina. U sezoni proizvede i proda oko 5000 do 6000 presadnica paprike, isto toliko rajčice te do 2000 krastavaca.

Nakon vlastita iskustva, Milošu je čudno što povrtlarstvo nije raširenije u Slavoniji. »Kad ljudi prepoznaju da je to domaće i da je kvalitetno, onda nije problem prodati povrće«, kaže Miloš, ističući da stoji iza svojih proizvoda koje prodaje kao čisto ekološko. O tome svjedoči i certifikat koji ima, pa spada u krug malobrojnih certificiranih proizvođača koji su pod stalnim nadzorom posebne komisije. Takvih je na području Đakovštine tek sedmero.

Prisjećajući se početaka kaže da nije imao pojma o proizvodnji povrća. Presudno je bilo to što je supruga voljela raditi u malom plasteniku kojim su počeli, pa su napravili veći i tako je proširio proizvodnju.

»Od proizvodnje povrća može se normalno živjeti, no da bi se taj posao uistinu isplatio proizvođač treba izbjeći nakupce, prekupce i švercere jer je proizvodnja jako skupa i vrlo malo ostaje ako su oni u tom lancu«, kaže Miloš.

Sve poslove obavlja obitelj, odnosno on, supruga, dvoje djece i njegova majka, a kada je najviše posla priskoče i susjede. Ima i jednu radnicu te povremeno desetak nadničara.
Analizirajući položaj povrtlara, Miloš procjenjuje da im država i nije baš sklona. Poticaji koje država daje povrtlarima su svega 1250 kuna po hektaru, dok su za žitarice dvostruko veći iznosi. Problem je i zemlja, kaže, a potkrjepljuje to podatkom da već tri godine ide na gradski natječaj, ali još nema nikakvih rezultata.

Smeta mu također što povrtlare prozivaju za visoke cijene povrća. Pojašnjavajući kako cijenu proizvodnje povrća poskupljuje nabavka sjemena iz uvoza, odnosno Nizozemske, Francuske i SAD-a, Miloš tvrdi da trgovci s uvoznim povrćem nabijaju visoke cijene sve dok se ne pojavi naše, a onda cijene drastično padaju.

Miloš vidi rješenje u osnivanju zadruge povrtlara i vrtlara. To bi im, kaže, omogućilo okrupnjavanje i pregovore s velikim trgovačkim centrima. No, priznaje, naši ljudi zaziru od zadružnog organiziranja.

Želeći popularizirati povrtlarstvo, Miloš najavljuje da će članom njegove udruge ubuduće moći postati svatko tko se bavi tim poslom, bez obzira na to živi li samo od toga ili mu je to sporedno zanimanje. Time se želi spriječiti švercere koji kupuju jeftino i onda prodaju povrće na tržnici kao svoje.

Gledajući u budućnost, Miloš tvrdi da imamo predispozicije za još veću proizvodnju povrća, ali to ne koristimo na pravi način. Ističe da su naši ljudi suviše vezani za tržnicu, no to vrijeme polako prolazi pa bi se trebali prebaciti na industrijsku proizvodnju za velike prerađivače.


Komentari članka

Vezani članci

Modernizirao obiteljski OPG, otvorio vlastiti, preveo ga u obrt i - zapošljava

22.05.2019.

Mladi diplomirani inženjer poljoprivrede Ivan Jemrić prvo je obiteljsko gospodarstvo razvio u moderan OPG, potom otvorio vlastiti koji je lani prerastao u Obrt za poljoprivredu Jemrić. Daljnje poslovanje razvija i uz pomoć sredstava Programa ruralnog razv

Branini proizvodi u svim trgovačkim lancima u RH

16.05.2019.

Svoju uspješnu priču Brana je počela još 2005. godine gradnjom hladnjače za voće i povrće u Virovitici

Janešovi će, zadovoljni prinosom, površine pod šparogom udvostručiti

06.05.2019.

Najbolja je cijena u prodaji na malo, i do 40 kuna za kilogram, ali veleprodajna je cijena upola niža

Novcem dobivenim na vjenčanju kupili traktor i upustili se u eko proizvodnju povrća

03.05.2019.

Iako se čovjek ponekad ne osjeća pretjerano poletno dok na vrućem suncu bere feferone, sretni smo i blagoslovljeni jer možemo raditi ono što volimo, kažu Mateja i Neven Novak, dvoje mladih zaljubljenika u poljoprivredu

Sveta Nedelja pored Zagreba postala je raj za proizvodnju rajčica

23.04.2019.

ZARJA grupa jedna je od najuspješnijih poljoprivrednih priča u Hrvatskoj. Radi se o najznačajnijem i najvećem proizvođaču svježe rajčice u zemlji. Direktor tvrtke Zvonimir Belić ovim poslom bavi se već dvadesetak godina.

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija