Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lis 2009

Za vrhunski uredski namještaj potreban i psiholog

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Biserka Ranogajec  

Za vrhunski uredski namještaj potreban i psiholog

Inkea, tvrtka za dizajn namještaja u vlasništvu Zagrepčana Darka Špiljarića, već je na prvom izlaganju 2004. na Ambienti na Zagrebačkom velesajmu osvojila srebrnu medalju Mobil Optimum za garnituru uredskog namještaja. Iduće godine na toj istoj priredbi koju naši drvoprerađivači smatraju središnjim godišnjim događanjem, a ZV jednom od najprestižnijih izložbi, Inkea je dobila dvije nagrade. Zlatnu medalju Mobil Optimum ponovno dobiva 2006., a godinu poslije srebrnu.

U 2008. dodjeljuju joj ponovno zlato za novi dizajn uredskog namještaja Zdravi ured – Wellness Office, te priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa. U međuvremenu je program namještaja MAT dobio i znak “Hrvatska kvaliteta”. No unatoč nizu nagrada za autorske i suautorske radove direktor i jedini vlasnik Darko Špiljarić danas nije optimist.

Zbog kvalitete i proizvoda postigli smo zavidan ugled i među našim kolegama, proizvođačima namještaja, a oni najbolje znaju, kaže, s čime se sve suočavamo i koliko nam je teško stabilno i pozitivno poslovati. Samo ustrajanjem na visokoj kvaliteti, dodaje, održali smo se u okruženju koje baš i ne pogoduje drvnoj industriji, a to je i dalje visok uvoz namještaja te za izvoznike posebice neadekvatan tečaj kune. Osim toga domaća potražnja lani je prepolovljena, što je Špiljarić uz ostale poduzetnike osjetio na padu prihoda. Iako su prihodi rasli razmjerno širenju poslovanja u proteklih 10-ak godina koliko posluje Inkea, lani su u odnosu na 2007. bili manji i iznosili su 13,05 milijuna kuna. Za usporedbu, 1995. Inkea je imala 5,22 milijuna kuna prihoda i zapošljavala 12 ljudi.

'Ratni profiter'
Godine 2003. zaposlenih je bilo 16, a poslovni prihodi iznosili su 6,81 milijun kuna. Iste godine sagrađena je proizvodna hala na zemljištu površine tri tisuće četvornih metara u općini Kloštar Ivanić. Nadalje, 2005. godine radilo je 20 zaposlenih i ostvarilo prihod od 8,45 milijuna kuna, a 2007. ih je bilo 23 koji su imali 14,76 milijuna kuna poslovnih prihoda. U međuvremenu Inkea kupuje 250 kvadrata novoga poslovnog prostora na Zavrtnici u Zagrebu. Špiljarić tvrdi da se kontinuiran rad na razvoju njihova namještaja za hrvatske prilike natprosječno visoke dizajnerske razine odvija timski. U razvojnom timu su arhitekti, dizajneri, inženjeri drvne tehnologije i strojarstva, pa čak i psiholog. U proizvodnji je pak zaposleno tridesetak pretežno mladih radnika. Špiljarić, magistar arhitekture i urbanizma je i prije osnivanja Inkee imao iskustva u projektiranju.

Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1978. , a prvo radno mjesto bilo mu je u GP-u Moslavina u Ivanić Gradu gdje je od direktora OOUR-a sa 45 projektanata dospio do rukovoditelja Pogona projektiranja. U listopadu 1991., kada je već iznajmio neuređeni prostor u Branimirovoj u Zagrebu i počeo ga osposobljavati za vlastiti ured, odlazi na ratište. Prisjeća se kako je u Pokuplju u vrijeme kad nije bilo preporučljivo hodati na otvorenom zbog minobacača, s crtaćom daskom na koljenima radio skice, a suborci su se smijali i zadirkivali ga kako se bavi ratnim profiterstvom. No nakon dolaska UNPROFOR-a ubrzo se vraća u Zagreb.

Namještaj i za urede EU
“Započeo sam s minimalnim temeljnim kapitalom i razvoj Inkee u ratnim i ranim poslijeratnim godinama bio je spor. Krenulo se s projektiranjem, a zatim opremanjem i uređenjem prostora”, priča naš sugovornik. Nije bilo, priznaje, lako poslovati stalno stabilno i likvidno, posebice u vrijeme teške i spore naplate potraživanja i pravne nesigurnosti. U stabilnijim razdobljima uspjeli su uz puno rada i odricanja razviti se do današnje veličine. Najviše prihoda ostvarili su u proizvodnji uredskog namještaja i uređenju poslovnih interijera za dugogodišnje poslovne partnere kao što su Ina i njezine brojne tvrtke u Hrvatskoj i svijetu, zatim Ericsson Nikola Tesla, Slatinska banka, Plinacro i drugi. Uređivali su i predstavništvo Europske unije u Hrvatskoj. Ulaskom u krizu uredski namještaj postao je predmetom štednje do boljih vremena. Špiljarić objašnjava:“Kontinuirani rast prihoda zbog kojeg smo svrstani u Hrvatske gazele zaustavila je kriza i tražila je promjenu poslovne politike. Iako smo bili najzapaženiji i najnagrađivani za uredski namještaj, aktivnosti i planove smo preusmjerili i na namještaj za stanovanje, hotele i trgovine. Tu se već vide pozitivni rezultati, ali kako tržište još nije dostatno upoznato s našim mogućnostima, nadamo se i daljnjem proširenju poslova na ovom području.”

Hrvatskom tržištu nedostaje ponuda namještaja namijenjena kupcima koji imaju potrebu za dobrim oblikovanjem i visokom kvalitetom, a nisu spremni za to plaćati previsoke iznose. To su naši najčešći kupci među kojima je i mnogo stranaca koji su vrlo skloni našim proizvodima, priča dalje Špiljarić. A kad je o dizajnu riječ, tada kaže: “Najviše cijenim dizajn minimalističkog oblikovanja, zasnovan na poznavanju materijala i tehnologije, s obveznom logičnosti i funkcionalnosti proizvoda uz brigu o zdravlju i ekologiji čiji su osnovni postulati utemeljeni još u prvoj polovini prošlog stoljeća.

Međutim, dizajn namještaja koji na sebe skreće pozornost neuobičajenim rješenjima, dosjetkama i provokacijama omiljen je od klasičnim dizajnom zasićenih kritičara i novinara, ali kako ostaje uglavnom na prototipu ili mini serijama, ne može puno pomoći industrijskim proizvođačima. I takav je art dizajn u manjim dozama potreban kako bi se privukla medijska pozornost, ali ne može zamijeniti pravi industrijski dizajn kojeg, smatram, nema dovoljno. Stoga treba potaknuti bolju suradnju proizvođača i dizajnera”, zaključuje.


Komentari članka

Vezani članci

OKRUGLI STOL: Kako potaknuti i povećati izvoznu orijentaciju hrvatskih tvrtki?

24.05.2019.

U utorak, 28.05. od 11-13 sati CEPOR, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku i Raiffeisenbank Hrvatska, organizira okrugli stol čiji cilj je raspraviti o efikasnosti mjera institucionalne podrške za internacionalizaciju poslovanja malih i srednjih

Bez obzira koliko ste kvalificirani, jedna pogreška u razgovoru za posao može presuditi

20.05.2019.

Zhuo naglašava da, iako vam iskustvo i jedinstveni setovi vještina mogu pomoći da dobijete intervju na Facebooku, za nju ona nisu glavni prioritet jer su “mnogi ljudi još uvijek u fazi učenja i to je sjajno. To je u redu.".

EBRD sa 10 milijuna eura podupire izgradnju pogona za proizvodnju peleta u Lipovljanima

17.05.2019.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Fond za kapitalna ulaganja u mala i srednja poduzeća (ENEF) odobrili su 10 milijuna eura vrijedan kredit tvrtki Lipovljani Lignum, koja se nalazi u sastavu talijanske Florian Grupe, vodećeg europskog proizvođača

Poražavajući rezultati istraživanja: Kompanije nemaju pojma o zapošljavanju

14.05.2019.

Istraživanja i analize pokazuju da su moderne kompanije loše u zapošljavanju novih osoba jer niti koriste odgovarajuće procese niti prate dovodi li njihova politika zapošljavanja odgovarajuće kadrove u njihovo okruženje

TOP 10: Najveći problemi u GDPR-u nakon godinu dana primjene

10.05.2019.

Najviše problema imaju javna tijela, odnosno ona koja se financiraju iz državnog proračuna – javna uprava, zdravstvo, školstvo, mirovinski sustav i drugi, a upravo ona obrađuju najveće količine osobnih podataka o građanima Hrvatske.

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija