Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lis 2019

Za poslodavca je rizik velik jer su kazne do 100.000 kuna

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Za poslodavca je rizik velik jer su kazne do 100.000 kuna

Hrvatsko radno i socijalno zakonodavstvo rad bez ugovora o radu temelji samo na novčanim kaznama, o čemu na temelju prekršajne prijave inspektora rada odlučuju prekršajni sudovi. Visoke kazne trebale bi motivirati poslodavce da prijavljuju zaposlenike

Poslodavac koji zapošljava radnika dužan je s njim sklopiti pisani ugovor o radu čiji je minimalni sadržaj propisan Zakonom o radu. Ako ga ne sklopi, poslodavac je dužan radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu istoga sadržaja kako je propisano za ugovor o radu. Potvrdu treba izdati radniku prije početka rada.

Među ostalim, u ugovoru odnosno potvrdi mora biti navedeno trajanje radnog odnosa, trajanje tjednog radnog vremena, dužina godišnjeg odmora i visina plaće. Ako u ugovoru nije navedeno trajanje radnog odnosa, smatra se da je radnik zaposlen na neodređeno vrijeme. Propust ugovornih strana da sklope pisani ugovor, odnosno propust poslodavca da radniku izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, ne utječe na pravnu valjanost tog ugovora. Čak i ako izostane propisana pisana forma, radni odnos smatra se zasnovanim.

Izostanak pisane forme ugovora o radu kvalificiran je kao najteži prekršaj poslodavca za koji je predviđena kazna od 61.000 do 100.000 kuna za poslodavca pravnu osobu te od 7000 do 10.000 kn za poslodavca fizičku osobu. Za odgovornu osobu u pravnoj osobi prekršajna kazna iznosi od 7000 do 10.000 kuna.
(Ne)prijava doprinosa

Poslodavac je dužan prije početka rada prijaviti radnika mjerodavnim tijelima socijalnog osiguranja. Ako radnik počinje raditi npr. 14. listopada u sedam sati ujutro, prijavu treba podnijeti najkasnije do toga trenutka, a moguće ju je podnijeti osam dana prije početka rada. Prijava se podnosi Zavodu za mirovinsko osiguranje i na temelju razmjene podataka između državnih institucija ta se prijava automatski smatra i prijavom u sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Zakašnjenje u podnošenju prijave sankcionirano je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, a propuštanje obveze uručenja radniku kopije te prijave prema Zakonu o radu. Za poslodavca pravnu i fizičku osobu koji u propisanom roku ne prijave radnika u matičnu evidenciju mirovinskih osiguranika propisana je prekršajna kazna od 5000 do 50.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 1000 do 10.000 kuna.

Budući da se prijava mora podnijeti prije početka rada, propisane su i sankcije za poslodavca koji propusti obavijestiti da radnik nije počeo raditi od datuma kako je prijavljeno. Ako ne dostavi informaciju da radnik nije počeo raditi, poslodavac se izlaže plaćanju dvostruko veće kazne, od 61.000 do 100.000 kuna. Kazne su predviđene i prema Zakonu o obveznome zdravstvenom osiguranju. Za nedostavljanje prijave Zavodu za zdravstveno osiguranje prekršajna kazna iznosi od 70.000 do 100.000 kuna. Uz to se poslodavcu može izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Prividno zaposlenje

Za neuručivanje radniku kopije prijave na obvezno mirovinsko osiguranje za poslodavca pravnu osobu prekršajna kazna iznosi od 61.000 do 100.000 kuna, a za poslodavca fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 7000 do 10.000 kuna. Mnogo osjetljivije područje nadzora radnih odnosa jest situacija u kojoj su poslodavac i radnik sklopili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor obveznog prava, a ne ugovor o radu.

Ako fizička osoba izvršitelj posla obavlja neki posao za naručitelja na temelju ugovora o djelu, na toj se osnovi naručitelj ne prijavljuje izvršitelja u matičnu evidenciju mirovinskih i zdravstvenih osiguranika iako naknada za obavljeni posao koja se isplaćuje kao drugi dohodak podliježe obvezi doprinosa. Ugovorno radno pravo utemeljeno je na slobodi ugovaranja, ali u tom je dijelu sloboda stranaka na tržištu rada ograničena davanjem ovlasti inspekciji rada da, ako je prema naravi i vrsti rada te ovlastima poslodavca riječ o obilježjima posla za koji se zasniva radni odnos, utvrdi kako se radi o prividnome pravnom poslu.
Kriteriji 'stalnog' zaposlenja

Ograničenje slobode ugovornih strana u funkciji je zaštite radnika kao slabije strane na tržištu rada. U inspekcijskom nadzoru uobičajeno se prosuđuje radi li radnik izvršitelj u unaprijed dogovorenome radnom vremenu, radi li u prostoru i sredstvima poslodavca, radi li u hijerarhijski uređenome subordiniranom odnosu, radi li prema uputama, tko snosi tržišne rizike rezultata obavljenog posla i drugim obilježjima.

Ako se utvrdi da je riječ o radnom odnosu, inspektor rada ima ovlasti zapečatiti poslovne prostorije poslodavca, uređaje i opremu za rad. Pečaćenje se neće provesti ako poslodavac u roku od pet dana dokaže da je postupio prema nalogu inspektora rada i prijavio radnike te da je za svakoga neprijavljenog radnika u državni proračun uplatio kaznu od 30.000 kuna.

Visoke prekršajne kazne trebale bi motivirati poslodavce da postupaju prema propisima radnog prava i prijavljuju radnike mjerodavnim tijelima socijalnog osiguranja. Većina država s uređenim tržištima rada propisuje sankcije za poslodavce, ne samo u obliku visokih kazni nego i u obliku oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi. Hrvatsko zakonodavstvo još se temelji samo na novčanim kaznama, o čemu na kraju, na temelju prekršajne prijave koju podnosi inspektor rada, odlučuju prekršajni sudovi.


Komentari članka

Vezani članci

Šef Pevexa smanjio si plaću na 4000 kuna

07.04.2020.

"Jasno je da navedeno smanjenje neće imati značajne financijske učinke za tvrtku, nego je, prije svega, simbolična poruka kako su interesi tvrtke ispred vlastitih interesa. Ovim potezom solidarnosti želim pokazati kako tvrtka PEVEX, pogotovo u ovim krizni

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

01.04.2020.

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1041 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1029 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 275 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija