Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lis 2019

Za poslodavca je rizik velik jer su kazne do 100.000 kuna

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Za poslodavca je rizik velik jer su kazne do 100.000 kuna

Hrvatsko radno i socijalno zakonodavstvo rad bez ugovora o radu temelji samo na novčanim kaznama, o čemu na temelju prekršajne prijave inspektora rada odlučuju prekršajni sudovi. Visoke kazne trebale bi motivirati poslodavce da prijavljuju zaposlenike

Poslodavac koji zapošljava radnika dužan je s njim sklopiti pisani ugovor o radu čiji je minimalni sadržaj propisan Zakonom o radu. Ako ga ne sklopi, poslodavac je dužan radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu istoga sadržaja kako je propisano za ugovor o radu. Potvrdu treba izdati radniku prije početka rada.

Među ostalim, u ugovoru odnosno potvrdi mora biti navedeno trajanje radnog odnosa, trajanje tjednog radnog vremena, dužina godišnjeg odmora i visina plaće. Ako u ugovoru nije navedeno trajanje radnog odnosa, smatra se da je radnik zaposlen na neodređeno vrijeme. Propust ugovornih strana da sklope pisani ugovor, odnosno propust poslodavca da radniku izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, ne utječe na pravnu valjanost tog ugovora. Čak i ako izostane propisana pisana forma, radni odnos smatra se zasnovanim.

Izostanak pisane forme ugovora o radu kvalificiran je kao najteži prekršaj poslodavca za koji je predviđena kazna od 61.000 do 100.000 kuna za poslodavca pravnu osobu te od 7000 do 10.000 kn za poslodavca fizičku osobu. Za odgovornu osobu u pravnoj osobi prekršajna kazna iznosi od 7000 do 10.000 kuna.
(Ne)prijava doprinosa

Poslodavac je dužan prije početka rada prijaviti radnika mjerodavnim tijelima socijalnog osiguranja. Ako radnik počinje raditi npr. 14. listopada u sedam sati ujutro, prijavu treba podnijeti najkasnije do toga trenutka, a moguće ju je podnijeti osam dana prije početka rada. Prijava se podnosi Zavodu za mirovinsko osiguranje i na temelju razmjene podataka između državnih institucija ta se prijava automatski smatra i prijavom u sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Zakašnjenje u podnošenju prijave sankcionirano je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, a propuštanje obveze uručenja radniku kopije te prijave prema Zakonu o radu. Za poslodavca pravnu i fizičku osobu koji u propisanom roku ne prijave radnika u matičnu evidenciju mirovinskih osiguranika propisana je prekršajna kazna od 5000 do 50.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 1000 do 10.000 kuna.

Budući da se prijava mora podnijeti prije početka rada, propisane su i sankcije za poslodavca koji propusti obavijestiti da radnik nije počeo raditi od datuma kako je prijavljeno. Ako ne dostavi informaciju da radnik nije počeo raditi, poslodavac se izlaže plaćanju dvostruko veće kazne, od 61.000 do 100.000 kuna. Kazne su predviđene i prema Zakonu o obveznome zdravstvenom osiguranju. Za nedostavljanje prijave Zavodu za zdravstveno osiguranje prekršajna kazna iznosi od 70.000 do 100.000 kuna. Uz to se poslodavcu može izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Prividno zaposlenje

Za neuručivanje radniku kopije prijave na obvezno mirovinsko osiguranje za poslodavca pravnu osobu prekršajna kazna iznosi od 61.000 do 100.000 kuna, a za poslodavca fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 7000 do 10.000 kuna. Mnogo osjetljivije područje nadzora radnih odnosa jest situacija u kojoj su poslodavac i radnik sklopili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor obveznog prava, a ne ugovor o radu.

Ako fizička osoba izvršitelj posla obavlja neki posao za naručitelja na temelju ugovora o djelu, na toj se osnovi naručitelj ne prijavljuje izvršitelja u matičnu evidenciju mirovinskih i zdravstvenih osiguranika iako naknada za obavljeni posao koja se isplaćuje kao drugi dohodak podliježe obvezi doprinosa. Ugovorno radno pravo utemeljeno je na slobodi ugovaranja, ali u tom je dijelu sloboda stranaka na tržištu rada ograničena davanjem ovlasti inspekciji rada da, ako je prema naravi i vrsti rada te ovlastima poslodavca riječ o obilježjima posla za koji se zasniva radni odnos, utvrdi kako se radi o prividnome pravnom poslu.
Kriteriji 'stalnog' zaposlenja

Ograničenje slobode ugovornih strana u funkciji je zaštite radnika kao slabije strane na tržištu rada. U inspekcijskom nadzoru uobičajeno se prosuđuje radi li radnik izvršitelj u unaprijed dogovorenome radnom vremenu, radi li u prostoru i sredstvima poslodavca, radi li u hijerarhijski uređenome subordiniranom odnosu, radi li prema uputama, tko snosi tržišne rizike rezultata obavljenog posla i drugim obilježjima.

Ako se utvrdi da je riječ o radnom odnosu, inspektor rada ima ovlasti zapečatiti poslovne prostorije poslodavca, uređaje i opremu za rad. Pečaćenje se neće provesti ako poslodavac u roku od pet dana dokaže da je postupio prema nalogu inspektora rada i prijavio radnike te da je za svakoga neprijavljenog radnika u državni proračun uplatio kaznu od 30.000 kuna.

Visoke prekršajne kazne trebale bi motivirati poslodavce da postupaju prema propisima radnog prava i prijavljuju radnike mjerodavnim tijelima socijalnog osiguranja. Većina država s uređenim tržištima rada propisuje sankcije za poslodavce, ne samo u obliku visokih kazni nego i u obliku oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi. Hrvatsko zakonodavstvo još se temelji samo na novčanim kaznama, o čemu na kraju, na temelju prekršajne prijave koju podnosi inspektor rada, odlučuju prekršajni sudovi.


Komentari članka

Vezani članci

Dobra vijest za turizam; ove godine se očekuje tri posto gostiju i noćenja

21.02.2020.

Iz Njemačke se ove godine u hrvatskom turizmu može očekivati daljnji porast turističkog prometa do 3 posto u odnosu na 2019., a i dosadašnja razina prodaje kod njemačkih partnera veća je nego lani u ovo vrijeme, poručio je u četvrtak sa turističkog sajma

Zagrebu ‘fali’ 18.000, Rijeci 11.000, a Osječkoj županiji 9000 radnih mjesta

20.02.2020.

Od 2015. godine stanovništvo se iz godine u godinu osipa svuda osim u Zagrebu i Istarskoj županiji

Veliki hotelijeri ostaju bez potpora za hotele s četiri zvjezdice

16.02.2020.

Prema Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o poticanju ulaganja veliki bi hotelijeri ubuduće na potpore mogli računati samo za hotele s pet zvjezdica, što bi moglo usporiti ulaganja u nove hotele. U predloženome Nacrtu sporne su i odredbe kojima se potpore mora

Broj zaposlenih u industriji u Hrvatskoj lani je još dosta pao

12.02.2020.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u prosincu prošle godine bio je za 2,4 posto manji u odnosu na isti mjesec godine ranije, dok je u cijeloj 2019. godini u odnosu na 2018. godinu manji za 2,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U Hrvatskoj plaće realno niže nego prije deset godina

07.02.2020.

Hrvatska je među 6 država Europske Unije s plaćama prosječno nižim nego prije 10 godina, navodi se u objavi Europske konfederacije sindikata (ETUC) koja prenosi podatke European Trade Union Instituta.

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija