Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2017

Za Jung Sky danas je veći problem naći dobrog pilota nego kupiti avion

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandar Tešić  

Za Jung Sky danas je veći problem naći dobrog pilota nego kupiti avion

Na starom terminalu zagrebačkog Plesa, kojem francuski koncesionar tek treba osmisliti novu namjenu, Krešimir Jung dočekao nas je u pilotskoj odori. Bez čekanja prolazimo aerodromsku provjeru dok naš pilot obavlja proceduru prije polijetanja, udobno se smještamo u fotelje Cessninog mlažnjaka, vezujemo pojaseve i polijećemo. Pogleda prikovanih za zagorske brege i slovenske podravske ravnice nakon petnaestak minuta slijećemo u Maribor s kapetanom i suvlasnikom aviokompanije Jung Sky pijemo kavu u aerodromskom kafiću s pogledom na uzletno-sletnu pistu.

Posla ima cijele godine

– Ovakve ultrakratke letove ne običavamo raditi. Cijena naših letova sa svim uključenim troškovima je otprilike 2000 eura po satu, što može varirati, ovisno o destinaciji. Ista je cijena bez obzira koliko je ljudi na letu, a u ovaj model aviona stane sedmero putnika i dva člana posade (kapetan i kopilot) – uvodi nas Krešimir Jung u priču o poslovnim i turističkim letovima, tržišnoj niši u kojoj njegovoj tvrtki ide sve bolje. Imaju posla tijekom cijele godine, dosta više u ljetnoj sezoni, s dva mlažnjaka u floti lete na bilo koju destinaciju u Europi, a letjeli su i do sjeverne Afrike, na istoku do Kazahstana.

Početak je bio skroman, s aviončićem za panoramske letove, no tijekom sedam godina kapetan i suvlasnik tvrtke Jung Sky Krešimir Jung uspio je napraviti dobar posao s dva mlažnjaka koja lete na sva odredišta u Europi, pa i do sjeverne Afrike. Klijenti su mu mahom poslovni ljudi i turisti, ali i poznati glumaci i pjevači.
– Ljeti letimo do 100 sati po avionu na mjesec, naš prosječni let traje oko sat i 15 minuta, znači oko 80 letova po avionu, a zimi broj letova padne na oko 60 posto. Ljudi sve više shvaćaju praktičnost ovog vida letenja. Ako više ljudi ide na neki seminar ili poslovni sastanak, to mogu bilo gdje u Europi obaviti u jednom danu, a ako idu redovnim linijama treba im dva do tri dana, ovisno o destinaciji i presjedanju. Ovo je vrlo efikasan način prijevoza, pogotovo za poslovne ljude koji su u velikoj gužvi. Mnogo im znači da mogu bilo kada doći na aerodrom, poletjeti već za desetak minuta i za koji sat biti na bilo kojem odredištu. Osim toga, mi ih čekamo za povratak koliko god je potrebno, a za čekanje do šest sati nema dodatne naplate. Ako letite na destinacije koje nisu povezane direktnim linijama i ako ide više ljudi let je financijski isplativiji u odnosu na redovne linije – govori Jung i otkriva da su im klijenti iz cijelog svijeta, češće stranci nego domaći, da ima među njima i bogatih biznismena, holivudskih glumaca i pjevačkih zvijezda koji žele privatnost i ne žele se prilagođavati redu letenja, ali i srednjostojećih poslovnih ljudi koji nisu poznati široj javnosti.

U ljetnoj sezoni klijenti su turisti iz cijelog svijeta koji dođu u Europu i žele na što lakši i brži način obići što više destinacija. U poslovnoj avijaciji konkurencija je u Europi i danas velika, premda je od početka globalne krize naovamo propao cijeli niz kompanija koje su do tada strelovito rasle. Manje su tvrtke lakše preživjele krizu, a za neke je ona značila priliku, s obzirom na to da se na tržištu u to vrijeme našlo mnogo aviona po povoljnoj cijeni.

Bez rušenja cijena

– U Europi postoji mnogo malih kompanija i nama su sve one u krugu od 2000 kilometara konkurencija, ali ne bojim se da i ubuduće nećemo imati posla. U borbi s konkurencijom problem je biti jeftiniji jer ako idete na prenisku cijenu, onda nužno kvaliteta pada.

Nikad nismo išli toliko nisko s cijenama kao neke kompanije, makar nas one koji put izvan sezone prisiljavaju da korigiramo cijene u odnosu na ono što bi prema izračunima bilo realno. S konkurencijom se borimo sigurnošću, kvalitetom, preciznošću, točnošću, urednošću i pouzdanom uslugom. Ako je klijentu najvažnije da let bude jeftin, najvjerojatnije će se voziti u nepouzdanom avionu – napominje Jung.

Cessna 525A CJ2 avion je čijih 14,5 metara dužine, nešto više od četiri metra visine i 15 metara raspona krila nekome možda neće ulijevati povjerenje, ali sa svoja dva mlazna motora postiže brzinu od 700-800 km/h, leti do visine od 13.500 metara na kojoj su turbulencije rijetke i za par sati može prevesti sedmero udobno smještenih putnika na bilo koje odrediše u Europi. Na kratkom letu do Maribora letjeli smo nisko i bilo je malo treskanja, ali let je bio toliko ugodno iskustvo da smo poželjeli nastaviti do Helsinkija, u koji je Jung letio nakon povratka u Zagreb.

Predrasude o Cessni

– Ovo su avioni koji su samo dimenzijama manji od velikih, a zapravo su koncentrat vrhunske tehnologije u avijaciji. Imaju mlazne motore, kokpit, vidjeli ste, ima tri velika ekrana, sve se radi preko avionskoga kompjutora. Sada smo najveći dio leta odradli na autoopilotu, samo smo poletjeli i sletjeli ručno. U našem društvu je, nažalost, raširena pojava da se čim kažete Cessna odmah pomišlja na aviončić s propelerom koji je povremeno predmet zrakoplovnih incidenata. To su doista mali avioni kojima upravljaju piloti amateri koji ne lete redovito i nemaju dovoljno iskustva te s neadekvatno opremljenim avionima odlaze u situacije kojima nisu dorasli. Najviše Cessni vrhunski su proizvodi, a postoje i veći modeli veličine pola putničkog aviona, koji mogu preletjeti preko oceana i pola zemaljske kugle – razbija Jung predrasude o proizvođaču aviona iz Kansasa u SAD-u kojega su proslavili upravo aviončići s propelerom.

Jung Sky trenutačno zapošljava 18 osoba, od toga sedam pilota, a dovoljan broj kvalitetnog letačkog osoblja i održavanje standarda kvalitete najveći su mu izazovi.

– Ne želimo se brzo širiti jer bi time nužno kvaliteta pala. Morate imati dovoljno kvalitetno educiranih ljudi. Najveći problem je u tome što je avijacijska zajednica relativno mala pa kad tražite ljude, ima vrlo malo kadrova koji su spremni odmah krenuti, a kada uvodite nove, traje dosta dugo dok dobijete iskusnoga kapetana koji je u stanju raditi kvalitetno. To bi nam bio problem da sada uz dva aviona koja imamo u floti odlučimo kupiti treći. U ovom trenutku to bismo čak mogli financirati, ovaj naš avion rabljen stoji oko 2,3 milijuna dolara, ali kupnja aviona nešto je za što se cijela tvrtka kao sustav prvo mora dobro pripremiti. Avione redovito održavamo, na preventivnom servisu su i do dvaput na mjesec i u besprijekornom su stanju – govori Jung o izazovima i zaključuje da priča itekako ima smisla – prihodi i dobit svake su godine u laganom porastu.

Samo su avioni brzi

Nastavi li se ovako, za dvije godine planiraju investirati u kupnju trećeg aviona, kaže Jung, čija je poduzetnička priča počela potkraj 2009., kada je obiteljsku tvrtku osnovao zajedno sa svojim bratom Vedranom i bratovom suprugom Jasnom.

– Prvo smo kupili aviončić za panoramske letove Cessnu 172. Nismo imali kreditnu obvezu nego smo svi zajedno skupili novac. Cijena joj je kao automobilu više srednje klase. S tim smo krenuli i to smo radili neko vrijeme, a onda smo krenuli u financiranje prvog malo većeg aviona i stavili kompletnu imovinu na bubanj. Ishođenje kredita trajalo je devet mjeseci, prvi kredit bio je nepovoljan, no uspjeli smo kupiti avion koji je bio nešto manji i slabiji od ovih koje sada imamo, ali nam je jedini bio dostupan. S njim smo radili tri godine, što je bilo jako teško s jednim avionom jer kad god je na servisu nemate ulaz novca. Onda su u banci vidjeli da unatoč teškoćama ostvarujemo nekakav rezultat te smo im poslovnim planom obrazložili da ćemo mnogo lakše opstati s dva aviona. Tako smo kupili prvu Cessnu CJ2. Čim smo počeli raditi s dva aviona u floti, već je to bilo financijsko olakšanje – prisjeća se početaka Krešmir Jung i zaključuje na kraju da su u avijaciji jedino brzi avioni, a sve ostalo strašno je sporo.


Komentari članka

Vezani članci

Zdrava hrana u staklenkama

18.12.2017.

Proizvode svojih roditelja kći Martina odlučila je staviti u staklenku jer se, umjesto u pekarama, radije zdravo hrani. Osmislili su 17 vrsta slatkih i slanih okusa originalnih naziva.

Država od 2018. daje 55.000 kuna za samozapošljavanje, no previđa jednu važnu stvar

18.12.2017.

Državne potpore za samozapošljavanje u idućoj godini porast će s 35.000 na 55.000 kuna. Prilika je to za brojne nezaposlene prijavljene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji su već isplanirali biznis ili ga možda misle pokrenuti u ovoj godini

Uz poticaje Grada Osijeka proizvode u Orahovici, a izvoze na švedsko tržište

15.12.2017.

S obzirom na tržišne prilike, tvrtka je preuzela pogon, djelatnike, postrojenje i opremu od nekadašnjeg obrta Čelik Remont Orahovica, čime je nastavila njihovu 40 godina dugu tradiciju osnivajući podružnicu u Orahovici.

Mediasoft – glavni igrač na farmaceutskom CRM tržištu

13.12.2017.

Posluje na više od 50 tržišta na svim kontinentima, a njezinim rješenjima koristi se više od 110 globalnih farmaceutskih kompanija, među kojima su AstraZeneca, Bayer, GlaxoSmithKline, Sandoz, Pfizer, Merck, Gedeon Richter

Njegova je kućica hit Adventa, a nećete vjerovati što prodaje: Nitko me nije shvaćao ozbiljno, ali dao sam otkaz, posudio lovu i uspio

12.12.2017.

Jedan od najvećih hitova na ovogodišnjem Adventu u Zagrebu zasigurno je sarma u pecivu. Tradicionalno hrvatsko jelo u ne baš tradicionalnom izdanju privuklo je mnoge, a vrijeme je da upoznate čovjeka koji stoji iza te ideje.

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija