Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2010

Za 35.000 kuna na fakultet i bez mature

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Za 35.000 kuna na fakultet i bez mature

Između državnih i privatnih fakulteta od ove je godine još jedna razlika: uvjet za upis na besplatni državni studij je položena državna matura, a 24 privatna fakulteta u Hrvatskoj ponudila su dva modela upisa - jedan s maturom, drugi bez nje, ali uz položeni prijemni ispit. Kandidatima prepuštaju samostalnu odluku žele li upis uz maturu ili upis uz prijemni ispit. Tako, primjerice, na jednom od poznatijih privatnih fakulteta u Zagrebu oni uz maturu dodatno odrade još samo motivacijski razgovor, a onima koji odlaze na prijamni ispit provjerava se znanje matematike, stranog jezika, opće informiranosti, sposobnosti i slično.

Kandidati na koje ciljaju ove godine privatni fakulteti su oni sa završenom srednjom strukovnom ili umjetničkom školom te kandidati sa završenom srednjom školom prije 2010. godine. Za razliku od državnih fakulteta, njih privatni prihvaćaju i bez položene mature. Iako službeno prihvaćaju maturu i uvažavaju njezine rezultate, većina privatnih fakulteta od kandidata koji se odluče za upis uz maturu traži osnovnu razinu znanja hrvatskoga, matematike i stranoga jezika. Samo četiri fakulteta traže od budućih studenata položen neki od izbornih predmeta na maturi. Tako Visoka novinarska škola traži položenu povijest, Visoka škola za poslovno upravljanje »Baltazar Adam Krčelić« zahtijeva položenu informatika, a Visoka tehnička škola u Puli fiziku. Visoka škola tržišnih komunikacija dobro je odigrala zahtijevajući - likovnu kulturu. Naime, ponajbolje ocjene maturanti su prikupili upravo iz tog izbornog predmeta.

Dok fakulteti u sklopu sveučilišta i dalje nude samo dva upisna roka, dobar dio privatnih prva je dva roka već odradio, a na redu su - druga dva. Na taj način, objašnjavaju dekani privatnih visokih učilišta, omogućavaju kandidatima da se ranije, ali i naknadno opredijele za njihov studij. Ove je godine u ponudi više od 35 stručnih trogodišnjih privatnih studija nakon čijeg završetka uz skupljenih 180 bodova studenti dobivaju nazive stručnog prvostupnika, primjerice, ekonomije. Školarine, koje se kreću od 22.000 do 40.000 kuna godišnje ili u prosjeku oko 3000 kuna mjesečno, na većini privatnih fakulteta pokrivaju administrativne troškove studiranja, nastavu, osnovnu literaturu, mentorstvo i dopunsku nastavu, korištenje biblioteke, multimedijskog centra (ili u skromnijim slučajevima informatičke učionice), a ponegdje i sportske aktivnosti, terensku nastavu i poneki izlet.

Modeli plaćanja su uglavnom slični: više se isplati uplata cijele školarine u jednome obroku jer plaćanje u ratama pojede pokoju tisuću kuna. VER'N se dosjetio uvođenju dva modela uplate školarina. Trogodišnji model tako stoji 33.250 kuna u jednome obroku, odnosno 36.750 kuna u 12 mjesečnih rata. Četverogodišnji model pak omogućava godišnju uplatu 29.000 kuna, odnosno mjesečno - 2420. Na VERN'-u tvrde da zajedno sa Zagrebačkom školom za menadžment u svom sastavu zauzimaju gotovo 50 posto tržišta privatnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Imaju trenutačno oko 2200 studenata, oko 200 profesora (80 stalno zaposlenih osoba, od toga 40 profesora) te sedam studija, čime su definitivno najveća privatna grupacija u obrazovanju. Godišnje kod njih diplomira stotinjak studenata. »Najveći broj ih se odmah baca na posao i nemali broj postiže uspjehe vrijedne pozornosti«, kažu na VER'N-u. Među oko 150 njihovih diplomanata, danas su članovi uprava ili voditelji sektora visokokotirajućih tvrtki, menadžeri, a čak i generalni direktori.

Kvaliteta privatnih studija
Univerzalni odgovor na pitanje o kvaliteti privatnih studija nemoguće je dati, zbog preširoke razlike među njima. Ona se odnosi na predavače, prostor, opremu i sam pristup studentima. Činjenica je da veći postotak privatnih fakulteta no državnih ima mogućnost individualnom pristupu studentima, te da je sama interakcija između profesora i studenta na boljoj razini. Ono što nemaju studenti na svim državnim fakultetima, a imaju na gotovo svim privatnim, su češća gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje mogućnosti za timske vježbe, organizirana studijska putovanja, stručni posjeti inozemstvu i slično. Za razliku od nekih državnih, na privatnim uglavnom s Bolonjom nemaju problema.

Univerzalni odgovor na pitanje o kvaliteti privatnih studija nemoguće je dati, zbog preširoke razlike među njima. Ona se odnosi na predavače, prostor, opremu i sam pristup studentima. Činjenica je da veći postotak privatnih fakulteta no državnih ima mogućnost individualnom pristupu studentima, te da je sama interakcija između profesora i studenta na boljoj razini. Ono što nemaju studenti na svim državnim fakultetima, a imaju na gotovo svim privatnim, su češća gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje mogućnosti za timske vježbe, organizirana studijska putovanja, stručni posjeti inozemstvu i slično. Za razliku od nekih državnih, na privatnim uglavnom s Bolonjom nemaju problema.

Studij medija na sto načina
Među privatnicima u obrazovnom sektoru u modi su i dalje menadžment i novinarstvo. No dok Visoka novinarska škola nudi čisti studij novinarstva, Visoka poslovna škola »Zagreb« ima studij za marketing i komunikacije, a TV Akademija u Splitu upisuje studije multimedijske produkcije i marketinga (TV-produkcija i propaganda), multimedijske tehnologije (radiokomunikacija, montaža, snimanje i režija) te multimedijsko stvaralaštvo (izvješćivanje, animacija, izrada televizijskog scenarija, televizijsko voditeljstvo). Menadžment je po novome i u sportu. Sportski menadžment nudi Visoka škola za menadžment i dizajn »Aspiria«. No, dio privatnih studija nemoguće je studirati na državnim fakultetima, primjerice, studij upravljanja u kriznim uvjetima (na Veleučilištu Velika Gorica s pravom javnosti). Zanimljivo je da na istome mjestu studenti mogu upisati, primjerice, studij očne optike i održavanja zrakoplova.


Komentari članka

Vezani članci

Zarađuju dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Ali to nije sve!

20.01.2020.

Da brodogradnja nisu samo škverovi koji se bore za opstanak, potvrđuje primjer iz Rijeke gdje uspješno posluje 20-ak perspektivnih brodoprojektantskih tvrtki. U njima je zaposleno više od 700 mladih visokoobrazovanih brodograđevnih stručnjaka. Potražnja z

IEDC Poslovna škola Bled: U kreativnom okruženju razvijat ćete svoj liderski potencijal i učiti od najboljih

10.12.2019.

Jedna od glavnih misija IEDC - Poslovne škole Bled je educirati odgovorne lidere koji će poslovanje voditi na drugačiji način. Svaki je vođa u osnovi odgovoran ne samo za svoju tvrtku, već i za razvoj cijelog društva.

Rezultati projekta OSA - Obrazovanjem do SAmoinicijative

13.11.2019.

Ekonomski fakultet u Osijeku nositelj je projekta OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative, koji je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda, a partneri na projektu su Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Centar za poduzetništvo Osij

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Knjižica životopisa

11.11.2019.

Cilj ovih aktivnosti bio je razvoj i unaprjeđenje kompetencija ciljne skupine, mladih visokoobrazovanih nezaposlenih osoba te dugotrajno nezaposlenih visokoobrazovanih osoba, u pogledu vještina, znanja i razumijevanja u području prijave i provedbe projeka

OSA – Obrazovanjem do Samoinicijative: Najava završne konferencije „Poduzetništvo + Inovativnost = Konkurentnost“

30.10.2019.

U srijedu, 30. listopada 2019. godine u dvorani 2 Ekonomskog fakulteta u Osijeku održat će se konferencija projekta OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative s početkom u 13,00 sati, pod nazivom „Poduzetništvo + Inovativnost = Konkurentnost“ na temu "Uloga ne

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1996 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 611 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg