Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2010

Za 35.000 kuna na fakultet i bez mature

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Za 35.000 kuna na fakultet i bez mature

Između državnih i privatnih fakulteta od ove je godine još jedna razlika: uvjet za upis na besplatni državni studij je položena državna matura, a 24 privatna fakulteta u Hrvatskoj ponudila su dva modela upisa - jedan s maturom, drugi bez nje, ali uz položeni prijemni ispit. Kandidatima prepuštaju samostalnu odluku žele li upis uz maturu ili upis uz prijemni ispit. Tako, primjerice, na jednom od poznatijih privatnih fakulteta u Zagrebu oni uz maturu dodatno odrade još samo motivacijski razgovor, a onima koji odlaze na prijamni ispit provjerava se znanje matematike, stranog jezika, opće informiranosti, sposobnosti i slično.

Kandidati na koje ciljaju ove godine privatni fakulteti su oni sa završenom srednjom strukovnom ili umjetničkom školom te kandidati sa završenom srednjom školom prije 2010. godine. Za razliku od državnih fakulteta, njih privatni prihvaćaju i bez položene mature. Iako službeno prihvaćaju maturu i uvažavaju njezine rezultate, većina privatnih fakulteta od kandidata koji se odluče za upis uz maturu traži osnovnu razinu znanja hrvatskoga, matematike i stranoga jezika. Samo četiri fakulteta traže od budućih studenata položen neki od izbornih predmeta na maturi. Tako Visoka novinarska škola traži položenu povijest, Visoka škola za poslovno upravljanje »Baltazar Adam Krčelić« zahtijeva položenu informatika, a Visoka tehnička škola u Puli fiziku. Visoka škola tržišnih komunikacija dobro je odigrala zahtijevajući - likovnu kulturu. Naime, ponajbolje ocjene maturanti su prikupili upravo iz tog izbornog predmeta.

Dok fakulteti u sklopu sveučilišta i dalje nude samo dva upisna roka, dobar dio privatnih prva je dva roka već odradio, a na redu su - druga dva. Na taj način, objašnjavaju dekani privatnih visokih učilišta, omogućavaju kandidatima da se ranije, ali i naknadno opredijele za njihov studij. Ove je godine u ponudi više od 35 stručnih trogodišnjih privatnih studija nakon čijeg završetka uz skupljenih 180 bodova studenti dobivaju nazive stručnog prvostupnika, primjerice, ekonomije. Školarine, koje se kreću od 22.000 do 40.000 kuna godišnje ili u prosjeku oko 3000 kuna mjesečno, na većini privatnih fakulteta pokrivaju administrativne troškove studiranja, nastavu, osnovnu literaturu, mentorstvo i dopunsku nastavu, korištenje biblioteke, multimedijskog centra (ili u skromnijim slučajevima informatičke učionice), a ponegdje i sportske aktivnosti, terensku nastavu i poneki izlet.

Modeli plaćanja su uglavnom slični: više se isplati uplata cijele školarine u jednome obroku jer plaćanje u ratama pojede pokoju tisuću kuna. VER'N se dosjetio uvođenju dva modela uplate školarina. Trogodišnji model tako stoji 33.250 kuna u jednome obroku, odnosno 36.750 kuna u 12 mjesečnih rata. Četverogodišnji model pak omogućava godišnju uplatu 29.000 kuna, odnosno mjesečno - 2420. Na VERN'-u tvrde da zajedno sa Zagrebačkom školom za menadžment u svom sastavu zauzimaju gotovo 50 posto tržišta privatnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Imaju trenutačno oko 2200 studenata, oko 200 profesora (80 stalno zaposlenih osoba, od toga 40 profesora) te sedam studija, čime su definitivno najveća privatna grupacija u obrazovanju. Godišnje kod njih diplomira stotinjak studenata. »Najveći broj ih se odmah baca na posao i nemali broj postiže uspjehe vrijedne pozornosti«, kažu na VER'N-u. Među oko 150 njihovih diplomanata, danas su članovi uprava ili voditelji sektora visokokotirajućih tvrtki, menadžeri, a čak i generalni direktori.

Kvaliteta privatnih studija
Univerzalni odgovor na pitanje o kvaliteti privatnih studija nemoguće je dati, zbog preširoke razlike među njima. Ona se odnosi na predavače, prostor, opremu i sam pristup studentima. Činjenica je da veći postotak privatnih fakulteta no državnih ima mogućnost individualnom pristupu studentima, te da je sama interakcija između profesora i studenta na boljoj razini. Ono što nemaju studenti na svim državnim fakultetima, a imaju na gotovo svim privatnim, su češća gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje mogućnosti za timske vježbe, organizirana studijska putovanja, stručni posjeti inozemstvu i slično. Za razliku od nekih državnih, na privatnim uglavnom s Bolonjom nemaju problema.

Univerzalni odgovor na pitanje o kvaliteti privatnih studija nemoguće je dati, zbog preširoke razlike među njima. Ona se odnosi na predavače, prostor, opremu i sam pristup studentima. Činjenica je da veći postotak privatnih fakulteta no državnih ima mogućnost individualnom pristupu studentima, te da je sama interakcija između profesora i studenta na boljoj razini. Ono što nemaju studenti na svim državnim fakultetima, a imaju na gotovo svim privatnim, su češća gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje mogućnosti za timske vježbe, organizirana studijska putovanja, stručni posjeti inozemstvu i slično. Za razliku od nekih državnih, na privatnim uglavnom s Bolonjom nemaju problema.

Studij medija na sto načina
Među privatnicima u obrazovnom sektoru u modi su i dalje menadžment i novinarstvo. No dok Visoka novinarska škola nudi čisti studij novinarstva, Visoka poslovna škola »Zagreb« ima studij za marketing i komunikacije, a TV Akademija u Splitu upisuje studije multimedijske produkcije i marketinga (TV-produkcija i propaganda), multimedijske tehnologije (radiokomunikacija, montaža, snimanje i režija) te multimedijsko stvaralaštvo (izvješćivanje, animacija, izrada televizijskog scenarija, televizijsko voditeljstvo). Menadžment je po novome i u sportu. Sportski menadžment nudi Visoka škola za menadžment i dizajn »Aspiria«. No, dio privatnih studija nemoguće je studirati na državnim fakultetima, primjerice, studij upravljanja u kriznim uvjetima (na Veleučilištu Velika Gorica s pravom javnosti). Zanimljivo je da na istome mjestu studenti mogu upisati, primjerice, studij očne optike i održavanja zrakoplova.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski učenici na matematičkoj olimpijadi u Rusiji ostvarili povijesni rezultat

24.07.2021.

ŠESTORICA hrvatskih učenika ostvarila su na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi u ruskom Sankt-Peterburgu jedan od najboljih rezultata za Republiku Hrvatsku od osamostaljenja, osvojivši zlatnu, dvije srebrne i tri brončane medalje.

Zdravko, kolačić od agrootpada, osvojio nagradu za inovativnost

28.06.2021.

Tim Not Your Ordinary Cookie pobijedio je na 7. nacionalnom natjecanju studenata preddiplomskih i/ili diplomskih studija održanom na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Od krumpirove kore, koja se inače baca, napravio je zdrav proizvod kakva n

Prijateljice pokrenule kamp koji dokazuje kako je i matematika zabavna

07.06.2021.

Kamp namijenjen djeci od 6-10 godina traje deset dana, a maksimalni kapacitet je 40 djece.

Ivica Kisić: Hitno uvesti minimalne prinose po jedinici površine da zaštitimo prave proizvođače

03.06.2021.

Država bi pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta trebala favorizirati one koji će se obvezati na stvaranje dodane vrijednosti i veće zaposlenosti po jedinici obradive površine, kaže novi dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Ivica Kisić.

Na Sajmu poslova predstavilo se 56 tehnoloških poduzeća

21.05.2021.

Čak 56 tehnoloških poduzeća predstavilo se studentima na Job Fair Meetupu. Priliku za umrežavanje i susret s poslodavcima organizirali su zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva te Klub studenata elektrotehnike. Sajam poslova drugu se godinu održ

Tag cloud

  1. 2225 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1214 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1073 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1043 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 440 članka imaju tag poticaji
  19. 640 članka imaju tag maloprodaja
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 400 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 436 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici