Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2010

Za 35.000 kuna na fakultet i bez mature

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Za 35.000 kuna na fakultet i bez mature

Između državnih i privatnih fakulteta od ove je godine još jedna razlika: uvjet za upis na besplatni državni studij je položena državna matura, a 24 privatna fakulteta u Hrvatskoj ponudila su dva modela upisa - jedan s maturom, drugi bez nje, ali uz položeni prijemni ispit. Kandidatima prepuštaju samostalnu odluku žele li upis uz maturu ili upis uz prijemni ispit. Tako, primjerice, na jednom od poznatijih privatnih fakulteta u Zagrebu oni uz maturu dodatno odrade još samo motivacijski razgovor, a onima koji odlaze na prijamni ispit provjerava se znanje matematike, stranog jezika, opće informiranosti, sposobnosti i slično.

Kandidati na koje ciljaju ove godine privatni fakulteti su oni sa završenom srednjom strukovnom ili umjetničkom školom te kandidati sa završenom srednjom školom prije 2010. godine. Za razliku od državnih fakulteta, njih privatni prihvaćaju i bez položene mature. Iako službeno prihvaćaju maturu i uvažavaju njezine rezultate, većina privatnih fakulteta od kandidata koji se odluče za upis uz maturu traži osnovnu razinu znanja hrvatskoga, matematike i stranoga jezika. Samo četiri fakulteta traže od budućih studenata položen neki od izbornih predmeta na maturi. Tako Visoka novinarska škola traži položenu povijest, Visoka škola za poslovno upravljanje »Baltazar Adam Krčelić« zahtijeva položenu informatika, a Visoka tehnička škola u Puli fiziku. Visoka škola tržišnih komunikacija dobro je odigrala zahtijevajući - likovnu kulturu. Naime, ponajbolje ocjene maturanti su prikupili upravo iz tog izbornog predmeta.

Dok fakulteti u sklopu sveučilišta i dalje nude samo dva upisna roka, dobar dio privatnih prva je dva roka već odradio, a na redu su - druga dva. Na taj način, objašnjavaju dekani privatnih visokih učilišta, omogućavaju kandidatima da se ranije, ali i naknadno opredijele za njihov studij. Ove je godine u ponudi više od 35 stručnih trogodišnjih privatnih studija nakon čijeg završetka uz skupljenih 180 bodova studenti dobivaju nazive stručnog prvostupnika, primjerice, ekonomije. Školarine, koje se kreću od 22.000 do 40.000 kuna godišnje ili u prosjeku oko 3000 kuna mjesečno, na većini privatnih fakulteta pokrivaju administrativne troškove studiranja, nastavu, osnovnu literaturu, mentorstvo i dopunsku nastavu, korištenje biblioteke, multimedijskog centra (ili u skromnijim slučajevima informatičke učionice), a ponegdje i sportske aktivnosti, terensku nastavu i poneki izlet.

Modeli plaćanja su uglavnom slični: više se isplati uplata cijele školarine u jednome obroku jer plaćanje u ratama pojede pokoju tisuću kuna. VER'N se dosjetio uvođenju dva modela uplate školarina. Trogodišnji model tako stoji 33.250 kuna u jednome obroku, odnosno 36.750 kuna u 12 mjesečnih rata. Četverogodišnji model pak omogućava godišnju uplatu 29.000 kuna, odnosno mjesečno - 2420. Na VERN'-u tvrde da zajedno sa Zagrebačkom školom za menadžment u svom sastavu zauzimaju gotovo 50 posto tržišta privatnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Imaju trenutačno oko 2200 studenata, oko 200 profesora (80 stalno zaposlenih osoba, od toga 40 profesora) te sedam studija, čime su definitivno najveća privatna grupacija u obrazovanju. Godišnje kod njih diplomira stotinjak studenata. »Najveći broj ih se odmah baca na posao i nemali broj postiže uspjehe vrijedne pozornosti«, kažu na VER'N-u. Među oko 150 njihovih diplomanata, danas su članovi uprava ili voditelji sektora visokokotirajućih tvrtki, menadžeri, a čak i generalni direktori.

Kvaliteta privatnih studija
Univerzalni odgovor na pitanje o kvaliteti privatnih studija nemoguće je dati, zbog preširoke razlike među njima. Ona se odnosi na predavače, prostor, opremu i sam pristup studentima. Činjenica je da veći postotak privatnih fakulteta no državnih ima mogućnost individualnom pristupu studentima, te da je sama interakcija između profesora i studenta na boljoj razini. Ono što nemaju studenti na svim državnim fakultetima, a imaju na gotovo svim privatnim, su češća gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje mogućnosti za timske vježbe, organizirana studijska putovanja, stručni posjeti inozemstvu i slično. Za razliku od nekih državnih, na privatnim uglavnom s Bolonjom nemaju problema.

Univerzalni odgovor na pitanje o kvaliteti privatnih studija nemoguće je dati, zbog preširoke razlike među njima. Ona se odnosi na predavače, prostor, opremu i sam pristup studentima. Činjenica je da veći postotak privatnih fakulteta no državnih ima mogućnost individualnom pristupu studentima, te da je sama interakcija između profesora i studenta na boljoj razini. Ono što nemaju studenti na svim državnim fakultetima, a imaju na gotovo svim privatnim, su češća gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje mogućnosti za timske vježbe, organizirana studijska putovanja, stručni posjeti inozemstvu i slično. Za razliku od nekih državnih, na privatnim uglavnom s Bolonjom nemaju problema.

Studij medija na sto načina
Među privatnicima u obrazovnom sektoru u modi su i dalje menadžment i novinarstvo. No dok Visoka novinarska škola nudi čisti studij novinarstva, Visoka poslovna škola »Zagreb« ima studij za marketing i komunikacije, a TV Akademija u Splitu upisuje studije multimedijske produkcije i marketinga (TV-produkcija i propaganda), multimedijske tehnologije (radiokomunikacija, montaža, snimanje i režija) te multimedijsko stvaralaštvo (izvješćivanje, animacija, izrada televizijskog scenarija, televizijsko voditeljstvo). Menadžment je po novome i u sportu. Sportski menadžment nudi Visoka škola za menadžment i dizajn »Aspiria«. No, dio privatnih studija nemoguće je studirati na državnim fakultetima, primjerice, studij upravljanja u kriznim uvjetima (na Veleučilištu Velika Gorica s pravom javnosti). Zanimljivo je da na istome mjestu studenti mogu upisati, primjerice, studij očne optike i održavanja zrakoplova.


Komentari članka

Vezani članci

FER na pragu stvaranja hrvatske robotičke industrije

26.09.2017.

Autonomni tramvaj koji bi na ulice mogao 2018. i e-auto primjeri moguće suradnje znanstvenika i poduzetnika

Kakva to mikroračunala od 100 kuna stižu u sve hrvatske škole?

07.09.2017.

Kako je objasnio Nenad Bakić, suosnivač IRIM-a, računalo će moći koristiti svi nastavnici kako bi se informatička pismenost razvijala interdisciplinarno, kroz sve predmete

Svi će se učenici u Hrvatskoj moći školovati od kuće

24.08.2017.

Našim je učenicima zasad osigurano provođenje nastave u kući, na daljinu ili u zdravstvenoj ustanovi samo u slučaju kroničnih bolesti

Više od 6 000 mjesta u srednjim strukovnim školama nepopunjeno

22.08.2017.

Trebali bismo graditi jednu kulturu u kojoj se rad nalazi visoko na ljestvici vrijednosti, a nije nešto što bi trebali izbjegavati, dodaje.

Tko se ne prilagodi i ne počne učiti, postaje višak na tržištu rada

18.08.2017.

Hrvatska bi svoju “nišu” mogla pronaći u granama koje nose visoku razinu dodane vrijednosti. Naša zemlja ima šanse u sektorima proizvodnje hrane, ekoloških proizvoda, u medicini..., no ne smije se štedjeti na obrazovanju

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 863 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja