Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Lip 2014

Za 2,6 posto porastao dug tvrtki, prosječno sad iznosi 566,71 tisuću kuna

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Suzana Varošanec  

Za 2,6 posto porastao dug tvrtki, prosječno sad iznosi 566,71 tisuću kuna

Poslovni subjekti s područja Grada Zagreba najzaduženiji su s prosječnim stanjem duga koji iznosi 854,39 tisuća kuna, te se na njih odnosi 38,9 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje. Prema stanju na dan 30. travnja 2014. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u svim je županijama smanjen u odnosu na stanje godinu dana ranije, objavila je danas Financijska agencija, s time da raste dug poslovnih subjekata Grada Zagreba, te onih u Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji.

Na ljestvici zaduženosti nakon zagrebačkih poslovnih subjekata slijede oni iz Splitsko-dalmatinske županije (12,1 posto udjela), Primorsko-goranske (7,4 posto), Istarske (7 posto) te Zagrebačke županije (5,7 posto). Tako se na subjekte navedenih pet županija odnosi 71,1 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj. S druge strane, ostalih 28,9 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,5 posto u Požeško-slavonskoj i 0,9 posto u Ličko-senjskoj do 3,6 posto u Osječko-baranjskoj i 3,7 posto u Zadarskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 854,39 tisuća kuna i Ličko-senjske županije sa 673 tisuće kuna dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan iznos duga na razini Hrvatske iznosi 566,71 tisuću kuna, a to je za 2,6 posto više nego prije godinu dana. Najmanji je u Požeško-slavonskoj županiji iznosi 274,32 tisuće kuna.

Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao u osam županija, i to najviše u Ličko-senjskoj županiji (41,7 posto) i Gradu Zagrebu (21,1 posto), zatim u Istarskoj (10 posto i Zadarskoj županiji (9,1 posto, a slijede Zagrebačka (5,2 posto, Splitsko-dalmatinska (4,5 posto), Bjelovarsko-bilogorska (2,5 posto) te Karlovačka županija (1,6 posto) dok je u ostalim županijama zabilježeno njegovo smanjenje, od 1,6 posto u Primorsko-goranskoj županiji do 26,9 posto u Međimurskoj, 28,7 posto u Požeško-slavonskoj, 29,2 posto Šibensko-kninskoj i 29,4 posto u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Na povećanje zaduženosti cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se na dan 30. travnja 2014.. odnosilo 24,9 posto ukupnoga iznosa neizvršenih osnova za plaćanje, zatim poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo s udjelom od 23,1 posto, prerađivačke industrije sa 11,2 posto, poslovanja nekretninama sa 8,3 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čiji je udjel u ukupnoj blokadi iznosio 8,2 posto. Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od 115,05 tisuća kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 971,52 tisuće kuna u građevinarstvu, 1,13 milijuna kuna u području rudarstva i vađenja, 1,66 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i 2,07 milijuna kuna u poslovanju nekretninama.

Prema stanju godinu dana ranije, prosječan je dug porastao u obrazovanju (62,6%), javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (54,1%), poslovanju nekretninama (50,7%), zatim kod fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost (23,6%), u djelatnosti informacija i komunikacija (8,7%), u građevinarstvu (7,1%) te u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (5,4%), dok je u ostalim područjima zabilježeno njegovo smanjenje, od 1,5% u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja do 26,7% u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, 31,8% u ostalim uslužnim djelatnostima i 45,1% u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji.


Komentari članka

Vezani članci

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

Fina: Blokirano je 241.807 građana i 18.286 poslovnih subjekata

11.12.2019.

Po podacima Fine, u blokadi je krajem studenoga bilo 7698 pravnih osoba s ukupnim dugom od 5,8 milijardi kuna, od čega se na glavnicu odnosi 4,5 milijardi, a na kamatu 1,3 milijarde kuna.

Svaki peti račun kasni s plaćanjem ili se uopće ne plati

18.09.2019.

Predstavljenji su ovogodišnji rezultati istraživanja o navikama plaćanja u Hrvatskoj, ali i ostalim europskim zemljama. Europa petu godinu zaredom bilježi rast pravovremenih plaćanja.

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Blokirano oko 24 tisuće poslovnih subjekata, Zagrepčani najzaduženiji

14.05.2018.

Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata na kraju ožujka, 8437 su pravne, a 15.562 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1037 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 500 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija