Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Ruj 2017

Vrijeme je da se uvoznici starog mesa počnu kažnjavati

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sandra Špoljar  

Vrijeme je da se uvoznici starog mesa počnu kažnjavati

Osim što prema statističkim podacima jedemo sve manje svinjskog mesa, u 2016. smo izvezli najviše svinja za klanje u posljednjih pet godina, dok je od onog kojeg smo mogli kupiti na našem tržištu, samo 60% bilo domaćega podrijetla.

Pridodamo li tome i goveđe meso, dolazimo do podatka da smo prošle godine uvezli 10 tisuća tona proizvoda od svinjetine i govedine, dok smo ga izvezli oko 4 tisuće tona, što je otprilike isto kao i godinu ranije. Uvoz dakle ozbiljno ugrožava opstanak toga sektora, čija je vrijednost proizvodnje u prošloj godini procjenjena na 185 milijuna eura.
Proizvođači ne mogu sami protiv jakih uvoznih lobija

Ništa novo nije niti činjenica da je meso koje dolazi u hrvatske supermarkete zamrznuto i po nekoliko godina, a zbog izostanka uvođenja datuma klanja na etiketama te roka s naznakom trajanja razdoblja tokom kojega meso smije biti zamrznuto, javljaju se mnogobrojne zlouporabe. Čulo se to, između ostaloga, na sastanku delegacije Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i proizvođača svinjskog mesa, održanog u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavačke županije.

"Nepoštene trgovačke prakse, damping cijene trgovačkih lanaca, nedostatak domaće sirovine uslijed kraha domaće proizvodnje i stočnog fonda, nejasna državna strategija razvoja i obnavljanja stočnog fonda te visoki troškovi proizvodnje, okruženje su u kojem je doista izazov opstati. Također zakonski okvir koji nije sklon malim proizvođačima doveo je i male mesare do propasti“, kazao je gostima predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Adolf Cvanciger, dok je Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja, upozorio na neravnopravni položaj svinjogojaca u Hrvatskoj u odnosu na one u ostalim državama EU, kazavši kako naši proizvođači svinja žele ravnopravnu tržišnu utakmicu u kojoj bi svi imali jednake uvjete. Podsjetio je i kako hrvatski svinjogojci imaju dugu tradiciju uzgoja svinja, pa znaje i vještine vezane za uzgoj nisu nimalo upitne.
Dess: Vaši bi suhomesnati proizvodi u Bavarskoj išli k'o alva

Hrvatske je, pak, proizvođače zanimalo kako po tom pitanju stvari stoje u drugim državama. Njemački eurozastupnik Albert Dess odgovorio je kako i u zemlji iz koje dolazi postoje primjeri nepoštene trgovačke prakse, kao i trgovački lanci od kojih tamošnji poljoprivrednici za isporučenu robu sve duže čekaju na novac, primjerice s nekadašnjih 28 dana sada se na isplate čeka i do 45 dana.

Kušavši "Sisačku salamu" koja nosi oznaku "Izvorno hrvatsko" i tradicionalni je proizvod koji obilježava geografsko područje Posavine te Banovinu i Moslavinu, a proizvodi je sisački mesarski Obrt “Promes - Cvanciger“, Dess je pomalo u šali, a pomalo u zbilji kazao da svoje mesne proizvode počnemo izvoziti u Bavarsku, jer ih oni tamo vole, poznato im je da su kvalitetni i sasvim bi se sigurno našlo za njih kupaca. Talijanski zastupnik Nicola Caputo istaknuo je kako zna da hrvatske farmere muči diktatura koju nameću supermarketi te dodao kako se u Europskom parlamentu čine određene stvari kako bi se to promijenilo, jer se razlika u cijeni koju može ponuditi supermarket i proizvođač kreće oko 60 posto.

Slovenski eurozastupnik Franc Bogović rekao je kako i toj zemlji postoje problemi u resoru poljoprivrede, djelomični uzrok kojih je premalo poljoprivrednog zemljišta koje Slovenija ima. Naša zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, kazala je kako Hrvatska može svojim zakonom propisati kvalitetu mesa, ali i da smatra da se svi nabrojeni problemi vezani uz meso trebaju rješavati i na EU razini.
Vrijeme je da se uvoznici starog, zaleđenog mesa počnu kažnjavati

"Jer, ako je meso koje dolazi iz uvoza, nekoliko puta prepakirano dok ne stigne na stol hrvatskih potrošača, onda se te zlouporabe događaju i u drugim državama članicama, a ne samo u Hrvatskoj i prekršitelji trebaju biti kažnjeni. S druge pak strane, moramo naći model kako povećati potrošnju svinjskog mesa i kako povezati proizvođače i ugostitelje. Zbog toga je važno organiziranje proizvođača u proizvođačke organizacije i zadruge, kako bi zajednički mogli nastupiti na tržištu, a jedno od rješenja su i kratki lanci opskrbe te stvaranje bliskog odnosa s potrošačima temeljenog na povjerenju koje će omogućit bolji plasman proizvoda. Današnji potrošač mora znati gdje je proizvedena hrana koju jede, na koji je način prerađena, dostavljena i slično. Takvom načinu plasmana svakako mogu doprinijeti i projekti '"Meso hrvatskih farmi" i '"Hranjeno hranom koja ne sadrži GMO", smatra Petir.

O znaku "Meso hrvatskih farmi" gostima je govorila i Dubravka Živoder, načelnica Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske poljoprivredne agencije, pojasnivši da se njime označava meso dobiveno od životinja koje su rođene odnosno izvaljene te tovljene i zaklane u Hrvatskoj. Osim samih proizvoda, znak na svojim pročeljima mogu imati i farme na kojima se životinje uzgajaju, a sve s ciljem informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda i zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Pivac u svega godinu dana vratio proizvodnju svinja na slavonske farme

11.12.2017.

Grupacija Pivac započela je s proširenjem kooperacije proizvodnje svinja u prosincu prošle godine, a samo je u prvih deset mjeseci ove godine u tov stavljeno 76.090 komada prasaca

Gubitak Zvijezde 57,8 milijuna kuna

11.12.2017.

U tom je mjesecu započeo i izvoz u Italiju kao novo tržište te je u pripremi otvaranje još nekih novih izvoznih tržišta, navodi se uz ostalo u izvještaju.

Kozji sir s merlotom - vrijedna inovacija Josipa Đurkovića

04.12.2017.

S obzirom na to da se bavim kozarstvom, zbog čega sam ljubitelj dobrog sira, odlučio sam ga sljubiti s onim u čemu uživam. Tako je nastala ideja za kozji sir koji dozrijeva u vinu. I to ne u bilo kojem, nego u božanstvenoj kapljici Merlota

‘Posao’ proizvodnje mesa preuzet će biljke

04.12.2017.

Svježi laboratorijski mesni odresci i burgeri uzgojeni od biljaka uskoro bi mogli postati dio svakodnevne prehrane čak i onih koji nisu vegetarijanci

Zaštićeno je i Međimursko meso z tiblice

30.11.2017.

Zaštitom Međimurskog mesa z tiblice, Hrvatska ima 18 zaštićenih proizvoda čiji je naziv registriran u EU

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija