Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Ruj 2017

Vrijeme je da se uvoznici starog mesa počnu kažnjavati

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sandra Špoljar  

Vrijeme je da se uvoznici starog mesa počnu kažnjavati

Osim što prema statističkim podacima jedemo sve manje svinjskog mesa, u 2016. smo izvezli najviše svinja za klanje u posljednjih pet godina, dok je od onog kojeg smo mogli kupiti na našem tržištu, samo 60% bilo domaćega podrijetla.

Pridodamo li tome i goveđe meso, dolazimo do podatka da smo prošle godine uvezli 10 tisuća tona proizvoda od svinjetine i govedine, dok smo ga izvezli oko 4 tisuće tona, što je otprilike isto kao i godinu ranije. Uvoz dakle ozbiljno ugrožava opstanak toga sektora, čija je vrijednost proizvodnje u prošloj godini procjenjena na 185 milijuna eura.
Proizvođači ne mogu sami protiv jakih uvoznih lobija

Ništa novo nije niti činjenica da je meso koje dolazi u hrvatske supermarkete zamrznuto i po nekoliko godina, a zbog izostanka uvođenja datuma klanja na etiketama te roka s naznakom trajanja razdoblja tokom kojega meso smije biti zamrznuto, javljaju se mnogobrojne zlouporabe. Čulo se to, između ostaloga, na sastanku delegacije Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i proizvođača svinjskog mesa, održanog u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavačke županije.

"Nepoštene trgovačke prakse, damping cijene trgovačkih lanaca, nedostatak domaće sirovine uslijed kraha domaće proizvodnje i stočnog fonda, nejasna državna strategija razvoja i obnavljanja stočnog fonda te visoki troškovi proizvodnje, okruženje su u kojem je doista izazov opstati. Također zakonski okvir koji nije sklon malim proizvođačima doveo je i male mesare do propasti“, kazao je gostima predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Adolf Cvanciger, dok je Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja, upozorio na neravnopravni položaj svinjogojaca u Hrvatskoj u odnosu na one u ostalim državama EU, kazavši kako naši proizvođači svinja žele ravnopravnu tržišnu utakmicu u kojoj bi svi imali jednake uvjete. Podsjetio je i kako hrvatski svinjogojci imaju dugu tradiciju uzgoja svinja, pa znaje i vještine vezane za uzgoj nisu nimalo upitne.
Dess: Vaši bi suhomesnati proizvodi u Bavarskoj išli k'o alva

Hrvatske je, pak, proizvođače zanimalo kako po tom pitanju stvari stoje u drugim državama. Njemački eurozastupnik Albert Dess odgovorio je kako i u zemlji iz koje dolazi postoje primjeri nepoštene trgovačke prakse, kao i trgovački lanci od kojih tamošnji poljoprivrednici za isporučenu robu sve duže čekaju na novac, primjerice s nekadašnjih 28 dana sada se na isplate čeka i do 45 dana.

Kušavši "Sisačku salamu" koja nosi oznaku "Izvorno hrvatsko" i tradicionalni je proizvod koji obilježava geografsko područje Posavine te Banovinu i Moslavinu, a proizvodi je sisački mesarski Obrt “Promes - Cvanciger“, Dess je pomalo u šali, a pomalo u zbilji kazao da svoje mesne proizvode počnemo izvoziti u Bavarsku, jer ih oni tamo vole, poznato im je da su kvalitetni i sasvim bi se sigurno našlo za njih kupaca. Talijanski zastupnik Nicola Caputo istaknuo je kako zna da hrvatske farmere muči diktatura koju nameću supermarketi te dodao kako se u Europskom parlamentu čine određene stvari kako bi se to promijenilo, jer se razlika u cijeni koju može ponuditi supermarket i proizvođač kreće oko 60 posto.

Slovenski eurozastupnik Franc Bogović rekao je kako i toj zemlji postoje problemi u resoru poljoprivrede, djelomični uzrok kojih je premalo poljoprivrednog zemljišta koje Slovenija ima. Naša zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, kazala je kako Hrvatska može svojim zakonom propisati kvalitetu mesa, ali i da smatra da se svi nabrojeni problemi vezani uz meso trebaju rješavati i na EU razini.
Vrijeme je da se uvoznici starog, zaleđenog mesa počnu kažnjavati

"Jer, ako je meso koje dolazi iz uvoza, nekoliko puta prepakirano dok ne stigne na stol hrvatskih potrošača, onda se te zlouporabe događaju i u drugim državama članicama, a ne samo u Hrvatskoj i prekršitelji trebaju biti kažnjeni. S druge pak strane, moramo naći model kako povećati potrošnju svinjskog mesa i kako povezati proizvođače i ugostitelje. Zbog toga je važno organiziranje proizvođača u proizvođačke organizacije i zadruge, kako bi zajednički mogli nastupiti na tržištu, a jedno od rješenja su i kratki lanci opskrbe te stvaranje bliskog odnosa s potrošačima temeljenog na povjerenju koje će omogućit bolji plasman proizvoda. Današnji potrošač mora znati gdje je proizvedena hrana koju jede, na koji je način prerađena, dostavljena i slično. Takvom načinu plasmana svakako mogu doprinijeti i projekti '"Meso hrvatskih farmi" i '"Hranjeno hranom koja ne sadrži GMO", smatra Petir.

O znaku "Meso hrvatskih farmi" gostima je govorila i Dubravka Živoder, načelnica Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske poljoprivredne agencije, pojasnivši da se njime označava meso dobiveno od životinja koje su rođene odnosno izvaljene te tovljene i zaklane u Hrvatskoj. Osim samih proizvoda, znak na svojim pročeljima mogu imati i farme na kojima se životinje uzgajaju, a sve s ciljem informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda i zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Iz fondova EU dobio 17,2 milijuna kuna

03.07.2018.

Fond SAPARD Kolesarić je shvatio kao prvu priliku za proširenje. Za projekt vrijedan 4,8 milijuna kuna vratila su mu se 2,4 milijuna

Na vrijeme prepoznali da se od mlijeka ne da živjeti, prodaja teladi omogućila je OPG Vrbanić solidan život od vlastitog rada

29.06.2018.

Opg Zvonka Vrbanića na vrijeme je shvatilo da od proizvodnje mlijeka neće može živjeti i opstati, pa se prije osam godina preorijentiralo na uzgoj goveda u sustavu "krava-tele“, čime se sada uspješno bave.

Svinjetina sve jeftinija, zabilježen pad prosječne otkupne cijene od 19%

12.06.2018.

Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) objavio je prosječne otkupne cijene svinja u Hrvatskoj i EU. Vijesti za uzgajivače nisu baš najbolje.

U Hrvatskoj lani pala proizvodnja goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja

04.06.2018.

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen pad proizvodnje goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja, dok je povećan prirast svinja i ovaca, proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka i vune

Šećer pao ispod 3,30 kuna zbog ukidanja kvota, trend je kupnja mesa na akcijama

30.05.2018.

Mljekari kažu da je cijena trajnih mlijeka u posljednje vrijeme porasla. Podsjetimo, zadavala je velike probleme domaćim proizvođačima kada je znala pasti i na 2,89 kn/l

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP