Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Pro 2019

Vrhovni sud će donijeti oglednu presudu o ništetnosti konverzije

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Ivanka Toma  

Vrhovni sud će donijeti oglednu presudu o ništetnosti konverzije

U roku od 90 dana svim građanima koji su podigli kredite u švicarcima, kasnije ih konvertirali u eurske i tužili banke (ili to tek namjeravaju) bit će poznato mogu li od banaka tražiti povrat preplaćenih kamata u periodu do konverzije.

Tri mjeseca je, naime, rok u kojemu će Vrhovni sud o tom pitanju zauzeti pravno stajalište, koje će potom biti obavezno za sve sudove u zemlji pred kojima se našlo ovo pitanje. Tako je odlučilo vijeće Vrhovnog suda na sjednici 11. prosinca, kada je dopustilo prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

PRIOPĆENJE
Vrhovni sud jučer je o tome dao priopćenje, u kojem navodi da pravno pitanje glasi: “Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima (“Narodne novine”, broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju u kojem su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli”.

Riječ je o tome da se u Hrvatskoj prvi put primjenjuje institut oglednog postupka, koji je uveden u zakon od rujna ove godine. Prijedlog Općinskog suda u Pazinu bio je zaprimljen 5. listopada ove godine, a 24. listopada 2019. predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa zatražio je od predsjednika svih prvostupanjskih sudova da ga obavijeste jesu li, i u kojem broju, pred tim sudovima pokrenuti takvi sporovi. Vrhovni sud nije objavio povratnu informaciju koju je dobio, ali je zasigurno puno takvih sporova (samo ih je u referadi suca u Pazinu 20)s obzirom na to da je pravno pitanje ocijenio važnim jer, kako je navedeno u priopćenju, “postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima”.

Vrhovni sud odmah je na e-oglasnoj ploči sudova objavio svoje rješenje, odnosno da će o ovom pravnom pitanju zauzeti stajalište najkasnije za tri mjeseca. Za prvostupanjske sudove to znači da u svim postupcima koji se vode zbog kredita u švicarcima koji su konvertirani u eurske mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Nakon što Vrhovni sud zauzme stav, svi niži sudovi bit će dužni rješavati predmete prema tom stavu.

- Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom koja postoji i u drugim europskim državama, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka i, u krajnjoj liniji, smanjit će se opterećenost Vrhovnog suda istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja - ističe se u priopćenju najvišeg suda u državi.

SPORNE KAMATE
Do sada postoji više presuda koje se odnose na kamate koje su preplaćene prije nego što je izvršena konverzija kredita. U predmetu iz Pazina, povodom kojega će se prvi put i primijeniti ogledni postupak, banke su se pozivale na čak pet sudskih presuda u kojima se tužiteljima odbio zahtjev za odštetama od banke, budući da su svoje kredite u švicarskim francima pretvorile u eurske i time promijenile pravila po kojima su ih otplaćivali.

Međutim, postoje i drugačije presude koje idu u prilog korisniku kredita koji se želi namiriti od banke. Postoji tako rješenje Županijskog suda u Rijeci, koji je u srpnju ove godine zaključio da “činjenica da su stranke sklopile aneks ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kredit s valutnom klauzulom u eurima i utvrđen iznos preplate sa sporazumom o isplati ne znači da je tužiteljima vraćen novac koji predstavlja razliku između plaćenih ugovornih kamata na temelju ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i početno ugovorene kamatne stope”.


Komentari članka

Vezani članci

Od danas moratorij na otplatu kredita

02.04.2020.

Građanima i poduzetnicima koji su pogođeni epidemijom koronavirusne bolesti banke su od danas omogućile moratorij na otplatu kredita za najmanje iduća tri mjeseca uz mogućnost produljenja.

Adrović: Banke neće podizati ovrhe do 30. lipnja

30.03.2020.

Banke u Hrvatskoj još uvijek razmatraju mogućnost na moratorij na otplatu kredita tvrtkama i građanima uz formiranje garantne sheme

HNB: Banke ukinule naknadu za podizanje gotovine na bankomatima izvan vlastite mreže

26.03.2020.

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u srijedu da su sve banke u Hrvatskoj privremeno ukinule naknade za podizanje gotovine na bankomatima izvan vlastite bankomatske mreže.

Banke najavile odgodu plaćanja kredita na tri mjeseca za pogođene koronavirusom

20.03.2020.

Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila je u četvrtak da banke iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen usli

Europska investicijska banka predložila mjere za pomoć malim tvrtkama

18.03.2020.

Sve ove mjere mogu biti brzo implementirane da bi se ublažio manjak likvidnosti, a bit će provedene u partnerstvu s nacionalnim razvojnim bankama gdje god je to moguće, kažu iz EIB Grupe, koja uključuje i Europski investicijski fond (EIF) specijaliziran z

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1038 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 600 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija