Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Pro 2019

Vrhovni sud će donijeti oglednu presudu o ništetnosti konverzije

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Ivanka Toma  

Vrhovni sud će donijeti oglednu presudu o ništetnosti konverzije

U roku od 90 dana svim građanima koji su podigli kredite u švicarcima, kasnije ih konvertirali u eurske i tužili banke (ili to tek namjeravaju) bit će poznato mogu li od banaka tražiti povrat preplaćenih kamata u periodu do konverzije.

Tri mjeseca je, naime, rok u kojemu će Vrhovni sud o tom pitanju zauzeti pravno stajalište, koje će potom biti obavezno za sve sudove u zemlji pred kojima se našlo ovo pitanje. Tako je odlučilo vijeće Vrhovnog suda na sjednici 11. prosinca, kada je dopustilo prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

PRIOPĆENJE
Vrhovni sud jučer je o tome dao priopćenje, u kojem navodi da pravno pitanje glasi: “Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima (“Narodne novine”, broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju u kojem su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli”.

Riječ je o tome da se u Hrvatskoj prvi put primjenjuje institut oglednog postupka, koji je uveden u zakon od rujna ove godine. Prijedlog Općinskog suda u Pazinu bio je zaprimljen 5. listopada ove godine, a 24. listopada 2019. predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa zatražio je od predsjednika svih prvostupanjskih sudova da ga obavijeste jesu li, i u kojem broju, pred tim sudovima pokrenuti takvi sporovi. Vrhovni sud nije objavio povratnu informaciju koju je dobio, ali je zasigurno puno takvih sporova (samo ih je u referadi suca u Pazinu 20)s obzirom na to da je pravno pitanje ocijenio važnim jer, kako je navedeno u priopćenju, “postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima”.

Vrhovni sud odmah je na e-oglasnoj ploči sudova objavio svoje rješenje, odnosno da će o ovom pravnom pitanju zauzeti stajalište najkasnije za tri mjeseca. Za prvostupanjske sudove to znači da u svim postupcima koji se vode zbog kredita u švicarcima koji su konvertirani u eurske mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Nakon što Vrhovni sud zauzme stav, svi niži sudovi bit će dužni rješavati predmete prema tom stavu.

- Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom koja postoji i u drugim europskim državama, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka i, u krajnjoj liniji, smanjit će se opterećenost Vrhovnog suda istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja - ističe se u priopćenju najvišeg suda u državi.

SPORNE KAMATE
Do sada postoji više presuda koje se odnose na kamate koje su preplaćene prije nego što je izvršena konverzija kredita. U predmetu iz Pazina, povodom kojega će se prvi put i primijeniti ogledni postupak, banke su se pozivale na čak pet sudskih presuda u kojima se tužiteljima odbio zahtjev za odštetama od banke, budući da su svoje kredite u švicarskim francima pretvorile u eurske i time promijenile pravila po kojima su ih otplaćivali.

Međutim, postoje i drugačije presude koje idu u prilog korisniku kredita koji se želi namiriti od banke. Postoji tako rješenje Županijskog suda u Rijeci, koji je u srpnju ove godine zaključio da “činjenica da su stranke sklopile aneks ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kredit s valutnom klauzulom u eurima i utvrđen iznos preplate sa sporazumom o isplati ne znači da je tužiteljima vraćen novac koji predstavlja razliku između plaćenih ugovornih kamata na temelju ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i početno ugovorene kamatne stope”.


Komentari članka

Vezani članci

Čeka se najvažnija odluka u slučaju kredita u švicarskim francima

13.01.2020.

Vrhovni sud bi do proljeća trebao donijeti jednu od najvažnijih odluka u slučaju kredita u švicarskim francima - napokon će postati jasno mogu li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima tužiti banke i tražiti povrat pre

OBRTNICI: Ovo je pregled uvjeta za dobivanje kredita u bankama

09.01.2020.

Iako banke svakog obrtnika promatraju kao zasebni poslovni subjekt, postoje određeni minimalni uvjeti koje obrtnici moraju ispuniti kako bi dobili kredit u nekoj banci. Donosimo pregled UVJETA po bankama

Banke su počele spuštati kamate, evo što to znači za vaš kredit

02.01.2020.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

30.12.2019.

Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

30.12.2019.

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg