Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2009

Vratit ćemo Purisu staru slavu, koju i zaslužuje

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Paulo Gregorović  

Vratit ćemo Purisu staru slavu, koju i zaslužuje

Đuro Gavrilović pripada osmoj generaciji Gavrilovića na čelu mesne industrije iz Petrinje. Osim kao vlasnik, rad ove petrinjske kompanije prati u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora, a članovima obitelji prepustio je menadžerske poslove. Upravu tvrtke čine supruga Greta i sin Đuro mlađi, čija supruga vodi marketing. Nećakinja Đure Gavrilovića Daška Domljan u tvrtki radi na odjelu ljudskih resursa i medijske prezentacije. Upravo je ona bila jedna od naših poveznica za razgovor s Đurom Gavrilovićem, s kojim smo dogovarali intervju otkako je prije nekoliko mjeseci kupio Puris od Hypo banke te najavio najam trgovina Istracommercea zajedno s radnicima Dinovi-Dioni, jednoj od najvećih domaćih trgovačkih kuća koju je Gavrilović kupio nakon što ju je Miroslav Kutle doveo u stečaj.

- Početkom 2008. godine tvrtka Gavrilović je od Hypo banke kupila hotel na Rabu, a nedavno i Puris. Banka je prvi put najavila da prodaje ovo pazinsko društvo u ožujku 2007. i objavila da ima više zainteresiranih. Jeste li tada započeli pregovore o kupnji pazinske tvrtke, što je priječilo da se ranije postigne dogovor?

- Gavrilović se već 2001. godine zainteresirao za kupnju Purisa, međutim tada nismo bili spremni za taj veliki poslovni potez. Pazinsko društvo smo pratili sve ove godine, a kada smo smatrali da je najpovoljniji trenutak za to, uključili smo se u proces kupnje Purisa. Realizaciji preuzimanja te tvrtke prethodilo je dugotrajno i detaljno analiziranje postojećeg stanja Purisa i svih važnih makro i mikro činjenica bitnih za uspješnost transakcije. Na osnovi dubinskog snimka zaključili smo da će preuzimanje sigurno dati sinergijski efekt od kojeg će i jedna i druga strana imati koristi. Na ovakav ishod utjecala je i neutralna Podravka, ali mi smo danas sigurni da smo napravili dobar potez.

Spasili smo Puris od stečaja

- Koji je vaš sljedeći potez u Purisu nakon što imenujete svoje predstavnike u Nadzornom odboru?

- Slijedi nam financijsko i operativno restrukturiranje društva Puris na temelju provedene detaljne analize te definiranje nove strategije i organizacije poslovanja. Sigurno je da neće biti lako, pogotovo u ovim kriznim vremenima, ali da ne vjerujemo u pozitivne rezultate ovog projekta ne bi niti ulazili u njega. Potrudit ćemo se što prije vratiti Puris na staze stare slave, kao što i zaslužuje. Razloga za optimizam ne nedostaje, a dokaz tome su i sve firme iz naše grupe koje danas uspješno posluju, a koje su uz pomoć tvrtke Gavrilović ponovo postale tržišni konkurenti.

- Među ciljevima i namjerama preuzimanja Purisa naveli ste da u procesu restrukturiranja ne isključujete mogućnost usklađivanja broja zaposlenika sa stvarnim potrebama. To nedvosmisleno znači smanjivanje njihovog broja. U kojem vremenu i koliko radnika planirate otpustiti?

- Puris je prošlu godinu završio s gubicima koji bi mogli iznositi do 25 milijuna kuna, a akumulirani gubici u posljednjih pet godina iznose oko 120 milijuna kuna. Drugim riječima, da se Gavrilović nije odlučio na preuzimanje, Puris bi završio u stečaju i možete pretpostaviti kakve bi bile posljedice. Nažalost, u međuvremenu Hrvatsku je zahvatila kriza i moram priznati da nismo bili svjesni njenog obujma u trenutku preuzimanja. Situacija nije lagana, ali mi smo u zadnjih desetak godina pokazali da se znamo nositi s teškim situacijama, nekoliko posrnulih firmi osovili smo na noge, nadamo se da će tako biti i s Purisom. Hoću reći da je teško u ovom trenutku išta sa sigurnošću tvrditi ili prognozirati jer je proces preuzimanja još u tijeku i Puris se nalazi u vrlo dinamičkom razdoblju te mislim da su svi svjesni nužnosti promjena na svim razinama.

- Prije godinu i pol ste započeli stjecanje dionica Istracommercea, a danas imate 93,73 posto njegovog kapitala. Koliko ste to platili i jesu li vam direktori i tada veliki dioničari Vladimir Fornažar i Igor Merlić nečim uvjetovali stjecanje tih dionica?

- Stjecanje dionica neke firme je posljedica komercijalnih odluka i razmišljanja, a uvjet je da platiš kupljeno.

Istracommerce u Narodnom trgovačkom lancu

- Što će donijeti Istracommerceu i njegovim radnicima najavljen najam Dinovi-Dioni? Znači li to gašenje pazinske trgovačke kuće?

- Iznajmljivanjem »pogona« puno većem i organiziranijem sustavu maloprodaje Istracommerce je smanjio rizike poslovanja na najmanju moguću mjeru. U sve težem tržišnom okruženju povezivanje, odnosno udruživanje businessa zbog veće efikasnosti i smanjenja troškova je jedini logični slijed da bi se profitabilnost obaju društava povećala, što direktno znači daljnje širenje i otvaranje novih radnih mjesta. Radnicima Istracommerca ovakav vid udruživanja donosi sigurnost radnog mjesta, njihovih prihoda te prilika za usavršavanje i stjecanje novih vještina.

- Kakve će koristi imati kupci od uključenja tih trgovačkih kuća u Narodni trgovački lanac, koji pored Dinove-Dione čine Kerum, Tommy i Studenac?

- Za nekoliko godina ući ćemo u EU, a na hrvatskom tržištu kupcima će se nuditi još više stranih proizvođača i njihovih proizvoda. Zajednički nastup na tržištu svih članica NTL-a pod jednim imenom velika je prednost i za osvajanje europskog tržišta uz istovremeno jačanje i zaštitu domaćeg proizvoda u Hrvatskoj i regiji. Narodni trgovački lanac za sve članice predstavlja bolje uvjete poslovanja, a za krajnjeg kupca to znači široku ponudu domaćih proizvoda na jednom mjestu i niže, tj. konkurentnije cijene.

- Čime ste financirali kupnju Istracommercea, a čime Purisa - kreditima ili vlastitim sredstvima?

- Uspješno poslovanje Gavrilovića stvorilo je uvjete za kupnju Istracommercea i Purisa.

Ne bojimo se krize

- Godinama su mediji prenosili tvrdnju da se Konzum monopolistički ponaša jer u svojim trgovinama gotovo i ne nudi proizvode Gavrilovića. Prodaju li vaše trgovine proizvode tvrtki u vlasništvu obitelji Todorić i je li tržišna utakmica jedini razlog za »rat« tih poduzetničkih obitelji?

- Mislim da je rat kriva riječ, postoje samo različiti pristupi u poslovnoj politici. Sve naše firme, odnosno Gavrilović grupa godišnje od Agrokora kupuje proizvode u vrijednosti od oko 150 milijuna kuna, a oni od nas kupuju proizvode u vrijednosti oko 50 milijuna kuna godišnje. I jedna i druga firma vode strategiju poslovanja i upravljanja svojim tvrtkama za koju smatraju da je najbolja, i to je to.

- Jedan ste od rijetkih domaćih poduzetnika koji je u javnosti više puta isticao da se raduje ulasku u EU. Naveli ste da očekujete veliki izvozni boom i da biste već sada bez problema mogli proizvoditi dvostruko više. Je li vas gospodarska kriza nagnala da promijenite mišljenje i zašto?

- Ne, prednosti velikih firmi na velikom tržištu su neosporne. Na vrijeme smo se počeli pripremati za nastup na tržištu EU-a na koji gledamo iz pozitivne perspektive. Posljednjih nekoliko godina puno smo investirali u obnovu i razvoj proizvodnog pogona i pripadajućih objekata. Već sada uspješno izvozimo na zahtjevna europska tržišta kao što su Njemačka, Švicarska, Austrija, Slovenija...

- Boji li se Gavrilović krize i na koji se način planira boriti protiv nje?

- Ne bojimo se krize, od straha nema ništa. Gavrilović je do sada prošao i preživio dosta kriznih vremena, od Prvog svjetskog rata do danas i tu nema velikih planova unaprijed. Vlastita proizvodnja i maloprodaja, koje su u stalnom porastu, niska stopa zaduženosti i, najvažnije od svega, mogućnost redovnog podmirenja tekućih obveza i plaća daju nam za pravo razmišljati o rješenju krize na pozitivan način.


Komentari članka

Vezani članci

Đuro Đaković Specijalna vozila dobio novu narudžbu iz Njemačke vrijednu 62 milijuna kuna

17.08.2017.

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, sklopila je s njemačkim naručiteljem ugovor o isporuci teretnih vagona za prijevoz kolutova lima, a vrijednost ugovora je 62 milijuna kuna

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Birokracija i dalje koči hrvatsko gospodarstvo

15.08.2017.

Sedam dugih tjedana trajala je borba s birokracijom i papirologijom mladog Nicholasa Johnsa Daviesa, državljanina Walesa koji se nedavno službeno zaposlio u osječkoj IT tvrtki Inchoo

Poslovna inteligencija: Nakon podružnice u Londonu otvorena i tvrtka u Austriji

15.08.2017.

Otvaranje tvrtke u Beču predstavlja logičan korak u praćenju naše strategije i otvaranju prema novim tržištima. Želimo biti u mogućnosti da postojećim, ali i novim klijentima s tog područja ponudimo najviši stupanj izvrsnosti u pripremi, vođenju i realiza

Uvozimo pet puta više voća i povrća nego što ga izvozimo

11.08.2017.

Voća i povrća uvezeno je u vrijednosti 288 milijuna eura, što je 11 % ukupnog uvoza. Oko 12 % uvezenog povrća i oko 5 % uvezenog voća dolazi iz zemalja regije. Ostatak, uz iznimku tropskog voća, dolazi mahom iz EU-a.

Tag cloud

  1. 1642 članka imaju tag hrvatska
  2. 1674 članka imaju tag turizam
  3. 1457 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 602 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 681 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 697 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 376 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 213 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 328 članka imaju tag energetika
  31. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 259 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja