Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Kol 2017

Vodeće hrvatske kompanije počastile su vlasnike većim isplatama dobiti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Vodeće hrvatske kompanije počastile su vlasnike većim isplatama dobiti

Kraj srpnja vrijeme je objava polugodišnjih poslovnih rezultata, a za dio dioničkih društava još traje i sezona glavnih skupština i/li isplata dividenda. Negdje u ovo doba lani dioničarima Leda i Jamnice s pozivima na kolovoške glavne skupštine najavljene su i povećane dividende: Ledo 425 kuna po dionici ili ukupno 133 milijuna, a Jamnica 2197 kuna po dionici ili nešto manje od 50 milijuna ukupno.

Dioničare Agrokorovih sastavnica, kao i kompanija koje su poslovno značajnije izložene koncernu, danas više brinu neke druge brige, a za Agrokorove kompanije još se čekaju i revidirana izvješća za 2016. No, općenito je u pogledu dividendi ova godina za dioničare izdašnija nego prošla. Rekordan iznos za isplatu dioničarima izdvojila je Zagrebačka banka koja je nakon lanjskog dividendnog posta gotovo svih 1,7 milijardi kuna dobiti 2016. odlučila isplatiti kroz 5,30 kuna dividende po dionici. Kako je u rukama stranih vlasnika više od 96 posto dionica, samo je mali dio dividende završio kod ostalih odnosno domaćih dioničara, ali na toliku svotu i nekoliko vlasničkih postotaka znači respektabilnih 65 milijuna kuna dividende. Kako Zaba prednjači i visinom plasmana Agrokoru, to je svoj odraz dobilo u padu polugodišnjih rezultata, a hoće li to značiti i novo pauziranje od dividende, vidjet će se dogodine.

Vodeće banke mahom imaju dosta nakupljene zadržane dobiti, pa je tako npr. Privredna banka uz ovogodišnju isplatu 481 milijun kuna dividende (30 posto dobiti 2016.) podsjetila na još 8,5 milijardi kuna akumulirane zadržane dobiti. Od kompanija na čije poslovanje nemali utjecaj ima kriza Agrokora, neke su ove godine odustale od isplate dobiti, a kod nekih to očito i nije bilo stvar izbora. Primjerice, Granolio je još lani isplaćivao dividendu, a danas je u predstečaju. Franck je pak zaokupljen dokapitalizacijom, dok je Medika unatoč solidnom iznosu iskazane dobiti 2016. (49 mil. kuna) također odlučila rasporediti je u zadržanu dobit. No, neki su, poput Atlantic grupe ili Podravke, ostali pri lanjskim razinama dividendi; Atlantic na 13,5 kuna po dionici ili ukupno 45 milijuna (iz zadržane dobiti prijašnjih godina), a Podravka sedam kuna po dionici ili nepunih 50 mil. kuna.

Kraš je pak lani 'preskočio' isplatu dividende, a na ovogodišnjoj skupštini potkraj kolovoza odlučivat će o 8 kuna dividende. Nešto više dobiti nego lani za distribuciju dioničarima ove su godine namijenili i u Adrisu; nakon lanjskih 15 ove godine im je već isplaćeno (bruto) 17 kuna po dionici ili 279 milijuna ukupno. Istodobno, iz kompanije su uz polugodišnje rezultate najavili i kako su uz organski rast spremni i za ulaganja u nove akvizicije. S postepenim rastom dividende nastavlja i Valamar, koji ju je povećao s lanjskih 0,60 na 0,80 kuna po dionici ili nešto više od 100 milijuna kuna ukupno. Rast dividende bilo je i opredjeljenje AD Plastica s više od 35 milijuna kuna dividende (8,50 kn po dionici), a više nego lani za isplatu je namijenio i HUP Zagreb (s 15 na 16 kn po dionici), Atlas nekretnine (sa 4,10 na 5), Auto-Hrvatska (sa 17 na 22), Ilirija (s 18 na 20), neke Končareve tvrtke i sl.

U smislu politike dividenda među najpredvidljivijma je Ericsson N. Tesla, koji i ove godine dioničare počastio redovnom plus izvanrednom dividendom, ali ukupno ipak 10-posto manje nego lani (90 prema lanjskih 100 kuna). Unatoč teorijama prema kojima su dividendne politike kompanija zapravo neutralne za dioničare (prinos od dividendi kroz isplate dijela vrijednosti vs. porast vrijednosti dionice kroz reinvestiranje dobiti), za mnoge je ulagače ona ipak važna, a mnogi pritom preferiraju i predvidivost.

Zbog naputka o isplati 60 posto dobiti 2016. koji je Vlada početkom godine dala kompanijama u pretežito državnom vlasništvu, državni proračun bit će jedan od najvećih dividendnih dobitnika ove godine. Uz HEP-ovih 794 milijuna kuna (s tim da je 600 uplaćeno proračunu ovaj mjesec, a 194 će do kraja godine), država će uskoro prihodovati i glavninu od 166 milijuna kuna dividende Janafa, a pripadajućih joj 67 milijuna kuna iz dobiti Ine (u kojoj, doduše, RH nije najveći dioničar) već je dobila. Nakon vala prošlotjednih objava polugodišnjih izvješća, danas će Zagrebačku burzu zapljusnuti glavnina preostalih izvješća koja će upotpuniti sliku kretanja poslovnih rezultata u ovoj godini.

To će barem ugrubo signalizirati i izdašnost dividendi u idućoj godini, s tim da zbog slučaja Agrokor ipak treba računati s više neizvjesnosti. Ako je suditi prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, nakon lani ostvarenih 7,2 milijarde kuna prihoda od poreza na dobit, u Vladi su za ovu godinu projicirali približno jednak iznos, a za iduću 8,6 milijardi kuna. Doduše, u prvoj trećini ove godine dinamika naplate tog poreza je bliža planskoj brojci za 2018., ali i ista razina dogodine čini se dosta optimističnom. Kako bilo, u Vladi tu projekciju temelje na "zabilježenim pozitivnim poslovnim rezultatima poduzeća tijekom 2017., kao i učinku izmjena u sustavu poreza na dobit, ponajprije ukidanja olakšica za reinvestiranu dobit".


Komentari članka

Vezani članci

Tko su ljudi s plaćama iznad 40.000 kuna u Hrvatskoj?

20.06.2018.

Na prvom je mjestu sada nekretninska tvrtka Mejaši Prvi, s 86.997 kuna neto, i samo jednim zaposlenim. U vlasništvu je investitora splitskog trgovačkog centra Mall of Split, austrijske tvrtke JR Zwei Objektberatung.

Alca: Dogovoreni svi detalji nagodbe

19.06.2018.

Jedna od tvrtki koja se smatrala preprekom za postizanje nagodbe u Agrokoru jest Alca. No, čini se kako su našli dogovor s privremenom Upravom

PPD prema prihodima skočio na treće mjesto u Hrvatskoj

18.06.2018.

Snažan rast prihoda učvrstio je Inu na vrhu liste 1000 najvećih hrvatskih kompanija, a koju tradicionalno objavljuje tjednik Lider. Drugo mjesto još uvijek drži HEP, unatoč blagom padu prihoda, a na treće se probilo Prvo plinarsko društvo. Ina je vodeća p

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 385 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija