Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2019

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

Vlada je odlučila zaustaviti ulazak Revoluta, N26 i drugih sličnih europskih fintech kompanija na hrvatsko tržište. I to ne radi kroz Ministarstvo financija, koje je nadležno za banke, već zaobilazno, preko Ministarstva pravosuđa, koje je pripremilo novi Ovršni zakon koji je prošao javno savjetovanje.

Dok je Ministarstvo pravosuđa Dražena Bošnjakovića u prijedlogu novog Ovršnog zakona predvidjelo niz pozitivnih pomaka, primjerice da se božićnica, uskrsnica, regres i naknade za terenski rad izuzmu od ovrhe, predvidjelo je i još jednu novinu: da se postojeće banke u Hrvatskoj izuzmu od tržišnog natjecanja s europskom fintech i inom konkurencijom.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući jedna od temeljnih funkcija njihovog rada.

Naime, po prijedlogu novog Ovršnog zakona, koji se očekuje da prođe saborsku proceduru do ljeta, i time postane važeći, u članku 2. stavak 22. napisana je nova definicija banke koja glasi:

“Banka jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj”. U postojećem Ovršnom zakonu nigdje se ne spominje da banka mora imati sjedište u RH. U članku 2. stavku 12. aktualnog zakona stoji tek da: “izraz ‘banka’ označava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa”.

Drugim riječima, važeći zakon samo se naslanja na postojeće propise o poslovanju tog tipa financijaša, koji su inače u domeni Ministarstva financija i pod kontrolom Hrvatske narodne banke. Tako, primjerice, u Zakonu o kreditnim institucijama, o čijem se provođenju brine HNB, ne postoji uvjet da se banka mora fizički registrirati u Hrvatskoj. Umjesto toga, temeljni je uvjet da tvrtka koja želi poslovati kao banka mora dobiti odobrenje za rad od 
HNB-a.

Dodatan je problem i što je nova Bošnjakovićeva definicija banke suprotna EU regulativi i politici jedinstvenog digitalnog tržišta koju provodi Europska komisija. Unija je uvela EU bankarsku putovnicu upravo da bi spriječila ovakva ograničenja država članica. EU bankarska putovnica omogućuje banci da se registrira u jednoj državi članici, pri njenoj središnjoj banci ishodi tu putovnicu i zatim s njom slobodno može poslovati u svim drugim članicama Unije. Jedino što još mora je pri ulasku na svako nacionalno tržište o tome obavijestiti, tj. ‘notificirati’ tamošnju središnju banku. N26 je, primjerice, već notificirao HNB. Ministarstvo pravosuđa nije stalo samo na promjeni definicije banke već u novom Ovršnom zakonu želi i sudovima dati pravo da mogu natjerati poslodavce da plaću radnicima isplaćuju isključivo na račune banaka koje su registrirane u Hrvatskoj.

Predloženim člankom 195. “Izjašnjenje ovršenikova dužnika” u stavku 5. stoji da “Ovršenikovom poslodavcu, odnosno HZMO sud će na prijedlog ovrhovoditelja zabraniti ispunjenje novčanih obveza ovršeniku u gotovom novcu i naložiti mu da do drukčije obavijesti suda sve novčane obveze prema ovršeniku mora ispunjavati uplatom novčanih sredstva na račun ovršenika otvoren kod banke u Republici Hrvatskoj”.

Pokušali smo doznati u Ministarstvu pravosuđa i Vladi zašto su uopće dali takve prijedloge, posebno kad se zna da Ministarstvo financija i Porezna uprava od 1. rujna 2017. imaju uvid u bankovne račune hrvatskih građana u svim bankama u EU. Rezultat je to usklađivanja s EU direktivom 2014/107, a po kojoj se podaci o financijskim računima hrvatskih građana automatski razmjenjuju s Poreznom upravom u Hrvatskoj. Službeni odgovor zasad nismo dobili, a čekamo i komentar Revoluta.

U branši nam kažu da novi bankovni igrači postojeće banke izazivaju primarno cijenom. EU je sve banke obvezala da građanima moraju ponuditi besplatan osnovni bankovni račun, a ovi to koriste kao adut. Tim više, jer hrvatski Zakon o porezu na dohodak traži da se plaća isplati na račun u banci. Trenutačno si banku radnici mogu sami izabrati. Odvjetnik Vlaho Hrdalo kaže da su zato predložene izmjene Ovršnog zakona u izravnoj suprotnosti s pravilom Unijine jedinstvene putovnice za banke. "Uistinu je iznenađujuće da se tako otvoreno krše osnovna pravila EU. Volio bih vjerovati da zakonodavac nije svjestan da ih krši, ali činjenica da je zabrana isplate plaće na ne-hrvatsku banku "formirana" kroz dva odvojena zakona ukazuje na suprotno. Naime, predložene izmjene zakona tek donose definiciju banke kao financijske institucije s isključivim sjedištem u RH, ali ne navode eksplicitno da je zabranjeno isplatiti plaću na račun ne-hrvatske banke. Ta odredba međutim u svezi s čl. 86. postojećeg Zakona o porezu na dohodak stvara obvezu isplate plaće na hrvatske banke jer se tamo pak propisuje obveza isplate plaće na 'račun kod banke", zaključuje Hrdalo.


Komentari članka

Vezani članci

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Građani i tvrtke u bankama drže preko 300 milijardi kuna, većina štednje je u eurima

17.06.2020.

Ukupni depoziti u bankama, u što su uključeni štedni i oročeni depoziti te depozitni novac krajem travnja iznosili su 311,3 milijarde kuna. U odnosu na ožujak, top je pad za 860,3 milijuna kuna, no na godišnjoj razini depoziti su porasli za čak 25,3 milij

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

16.06.2020.

Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo, Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, a šest godina kasnije dosegnula je prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u utorak u Bruxellesu, gdje se

Glas poduzetnika: Sad je jasno, vladu nije briga za radna mjesta

10.06.2020.

Zar doista Vlada Republike Hrvatske prepušta 20 000 ljudi na milost i nemilost stranim leasing kućama? Prema propasti ide tisuće obitelji, ali Vlada očito smatra kako trenutačno ima važnijeg posla od toga. Vladajući se bave predizbornim kalkulacijama, dok

Nikola Škorić: Kriptovalute su u koronakrizi dobile na vidljivosti jer je papirnati novac postao manje poželjan

10.06.2020.

U našem segmentu tržišta promjene neće biti toliko radikalne, koliko ubrzane. Ubrzana adopcija postojećih digitalnih tehnologija za sobom će povući i ubrzani razvoj novih. Ukoliko smo ranije procjenjivali kako će se određeni pomak dogoditi unutar pet godi

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici