Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Srp 2018

Vlada umjesto nižeg PDV-a treba dodatno rasteretiti plaće zaposlenih

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Iva Boban Valečić/VL  

Vlada umjesto nižeg PDV-a treba dodatno rasteretiti plaće zaposlenih

O poreznom sustavu kakav treba Hrvatskoj na konferenciji su, uz ministra financija zdravka Marića, raspravljali bivši potpredsjednik Vlade, SDP-ov zastupnik Branko Grčić, sindikalist Krešimir Sever, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta i Plamenko Barišić iz tvrtke King ICT. Iako iz Vlade stižu neformalne najave o smanjenju najviše stope PDV-a za jedan postotni bod od od Nove godine, većina sudionika ovog panela stava je da bi u promijenjenim okolnostima na tržištu rada Vlada umjesto o smanjenju PDV-a radije trebala razmisliti o daljnjem rasterećenju plaća, koje bi, procjenjuju, imalo najveći učinak na gospodarski rast.

“Stvari se u Hrvatskoj u zadnje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od ogromne nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izraženi emigracijski tijekovi, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na zapadu”, upozorio je Branko Grčić.

Da je daljnje rasterećenje plaća prioritet suglasan je i Krešimir Sever, no upozorava da je i tu važno paziti i izbjeći rasterećenje koje poslodavci na kraju ne bi prelili u povećanje neto plaća, nego preusmjerili u ono što im je atraktivnije, poput povećanja dobiti, što se tranije događalo.

“Koliko god se mi u Hrvatskoj trudili rasterećivati plaće, pokazalo se da to većini hrvatskih poslodavaca nije poticaj da novac koji im na taj način ostane usmjere u povećanje plaća”, kazao je Sever.

Uvjeren je da Hrvatskoj trebaju mjere koje će još više pomicati raspon neoporezivog dohotka, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaća. Sever upozorava i kako je pogrešno procjene i politike graditi na podacima o prosječnim plaćama, budući da je medijalna plaća, ona koju prima više od polovice zaposlenih, tek nešto viša od 5000 kuna neto.

“A takva plaća nema ni potrošački, a kamo li razvojni potencijal”, ističe Sever.

Analitičarka Sandra Švaljek zadovoljna je što je Hrvatska uopće došla u priliku razmišljati o poreznom rasterećenju, kakvu dugo nije imala. No i ona je protiv smanjenja poreza na potrošnuu u ovom trenutku kada, kaže, treba razmišljati kako riješiti osnovni problem Hrvatske, a to je potencijalna stopa rasta ispod 1,5 posto godišnje.

“Takvim stopama rasta trebat ćemo desetljeća da stignemo već i zemlje jugoistočne Europe, o razvijenijima da i ne govorimo i zato nam treba porezna mjera koja će povećati stopu potencijalnog rasta”, kazala je Švaljek. Kao najveće ograničenje u Hrvatskoj i ona ističe Smanjenje radne snage uz istodobnu lošu strukturu nezaposlenih. “Porezna reforma treba adresirati upravo taj problem i mislim da nas takvo razmišljanje vodi do toga da trebamo smanjivati porezno opterećivanje rada, a ne stopu PDV-a”, rekla je Švaljek.

Za manji porez na dohodak je i Plamenko Barišić, a posebno ističe problem najviše porezne stope koja, kaže, ne dopušta da plaće u IT sektoru budu konkurentne plaćama na zapadu, zbog kojih gobimo mlade stručnjake.

“Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže 15 do 20 tisuća kuna neto, a arument su im plaće koje bi dobili na zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju”, kazao je Barišić.

S obzirom da bi smanjenje PDV-a za jedan postotni bod prihode državnog proračuna po nekim procjenama moglo stajati gotovo dvije milijarde kuna, sudionici ovog panela iznijeli su i zanimljive prijedloge što bi se s tih dvije milijarde moglo učiniti.

Sandra Švaljek predlaže tako da se umjesto rasterećenja potrošnje taj novac usmjeri u mirovinski sustav.

“S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti drugi mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz drugog stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo drugi stup”, upitala je Švaljek.

Smatra da bi Hrvatska trebala razmisliti i o objedinjavanju svih doprinosa.


Komentari članka

Vezani članci

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Istražili smo koji su hotelijeri uspješno odoljeli manjku gostiju, a koji su pokleknuli

09.11.2018.

Slabija turistička sezona odrazila se i na rezultate poslovanja hotelskog sektora. Najveći hrvatski hotelijeri u prvih devet mjeseci ostvarili su solidan rast prihoda, ali uz znatno slabiju profitabilnost. Pritom su najuspješnije kompanije zadržale dvozna

Državni zavod za statistiku objavio gorke brojke o iseljavanju: Pogledajte u kojim je gradovima situacija najgora

05.11.2018.

U 449 od ukupno 556 općina i gradova u Hrvatskoj u nepunih sedam godina - od travnja 2011. do kraja 2017. godine - zabilježen je ukupan pad broja stanovnika, a u njih čak 105 pad je iznosio 15 ili više posto!

Dalić: Moju ostavku je iznudio Pupovac

31.10.2018.

U emisiji U mreži prvog Hrvatskog radija analizirana je jučer predstavljena knjigu Agrokor - slom ortačkog kapitalizma. Gosti emisije bili su autorica knjige i bivša potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, predsjednik Udruge stranih

Predsjednica Uprave Siemensa: 'Previše poznajem regiju da bi bila optimist!'

30.10.2018.

Moramo voditi računa o tome da se neke stvari jako brzo mijenjaju i da ćemo morati voditi računa o vlastitoj trajnoj edukaciji. Kroz sljedećih 30 godina brojne profesije potpuno će se promijeniti. Oni koji ne budu otvoreni promjenama, ostat će bez posla.

Tag cloud

  1. 1821 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 856 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 317 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP