Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Srp 2018

Vlada umjesto nižeg PDV-a treba dodatno rasteretiti plaće zaposlenih

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Iva Boban Valečić/VL  

Vlada umjesto nižeg PDV-a treba dodatno rasteretiti plaće zaposlenih

O poreznom sustavu kakav treba Hrvatskoj na konferenciji su, uz ministra financija zdravka Marića, raspravljali bivši potpredsjednik Vlade, SDP-ov zastupnik Branko Grčić, sindikalist Krešimir Sever, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta i Plamenko Barišić iz tvrtke King ICT. Iako iz Vlade stižu neformalne najave o smanjenju najviše stope PDV-a za jedan postotni bod od od Nove godine, većina sudionika ovog panela stava je da bi u promijenjenim okolnostima na tržištu rada Vlada umjesto o smanjenju PDV-a radije trebala razmisliti o daljnjem rasterećenju plaća, koje bi, procjenjuju, imalo najveći učinak na gospodarski rast.

“Stvari se u Hrvatskoj u zadnje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od ogromne nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izraženi emigracijski tijekovi, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na zapadu”, upozorio je Branko Grčić.

Da je daljnje rasterećenje plaća prioritet suglasan je i Krešimir Sever, no upozorava da je i tu važno paziti i izbjeći rasterećenje koje poslodavci na kraju ne bi prelili u povećanje neto plaća, nego preusmjerili u ono što im je atraktivnije, poput povećanja dobiti, što se tranije događalo.

“Koliko god se mi u Hrvatskoj trudili rasterećivati plaće, pokazalo se da to većini hrvatskih poslodavaca nije poticaj da novac koji im na taj način ostane usmjere u povećanje plaća”, kazao je Sever.

Uvjeren je da Hrvatskoj trebaju mjere koje će još više pomicati raspon neoporezivog dohotka, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaća. Sever upozorava i kako je pogrešno procjene i politike graditi na podacima o prosječnim plaćama, budući da je medijalna plaća, ona koju prima više od polovice zaposlenih, tek nešto viša od 5000 kuna neto.

“A takva plaća nema ni potrošački, a kamo li razvojni potencijal”, ističe Sever.

Analitičarka Sandra Švaljek zadovoljna je što je Hrvatska uopće došla u priliku razmišljati o poreznom rasterećenju, kakvu dugo nije imala. No i ona je protiv smanjenja poreza na potrošnuu u ovom trenutku kada, kaže, treba razmišljati kako riješiti osnovni problem Hrvatske, a to je potencijalna stopa rasta ispod 1,5 posto godišnje.

“Takvim stopama rasta trebat ćemo desetljeća da stignemo već i zemlje jugoistočne Europe, o razvijenijima da i ne govorimo i zato nam treba porezna mjera koja će povećati stopu potencijalnog rasta”, kazala je Švaljek. Kao najveće ograničenje u Hrvatskoj i ona ističe Smanjenje radne snage uz istodobnu lošu strukturu nezaposlenih. “Porezna reforma treba adresirati upravo taj problem i mislim da nas takvo razmišljanje vodi do toga da trebamo smanjivati porezno opterećivanje rada, a ne stopu PDV-a”, rekla je Švaljek.

Za manji porez na dohodak je i Plamenko Barišić, a posebno ističe problem najviše porezne stope koja, kaže, ne dopušta da plaće u IT sektoru budu konkurentne plaćama na zapadu, zbog kojih gobimo mlade stručnjake.

“Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže 15 do 20 tisuća kuna neto, a arument su im plaće koje bi dobili na zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju”, kazao je Barišić.

S obzirom da bi smanjenje PDV-a za jedan postotni bod prihode državnog proračuna po nekim procjenama moglo stajati gotovo dvije milijarde kuna, sudionici ovog panela iznijeli su i zanimljive prijedloge što bi se s tih dvije milijarde moglo učiniti.

Sandra Švaljek predlaže tako da se umjesto rasterećenja potrošnje taj novac usmjeri u mirovinski sustav.

“S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti drugi mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz drugog stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo drugi stup”, upitala je Švaljek.

Smatra da bi Hrvatska trebala razmisliti i o objedinjavanju svih doprinosa.


Komentari članka

Vezani članci

Paraziti se množe: Na uhljebe smo potrošili 740 milijuna kuna više nego lani

19.09.2018.

Javnosektoraši su zahvaljujući kupovanju socijalnog mira mirno prebrodili šestogodišnju recesiju, što je bilo financirano zaduživanjem države, zbog čega se javni dug u jednom trenutku popeo na preko 290 milijardi kuna

Cappelli i Zhaoming Hu: Hrvatska i Kina za jaču turističku i gospodarsku suradnju

17.09.2018.

Hrvatska i Kina žele širenje turističke suradnje, za što je ključno uvođenje izravnih aviolinija, razvoj ponude prilagođene kineskim turistima i pojednostavljenje procedura za dobivanje viza, poručili su uoči turističke konferenciji u Dubrovniku "Kina plu

Velike promjene u sektoru vinarstva

14.09.2018.

Vlada je u prvo saborsko čitanje u četvrtak sa sjednice u Puli uputila prijedlog Zakona o vinu kojim se, ističe ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, predlaže višestruko smanjenje administrativnih opterećenja hrvatskih vinara.

Zašto u Hrvatskoj nema Starbucksa?

12.09.2018.

Iako Starbucksa nema u Hrvatskoj, to ne znači da ovaj brend nije razmatrao opciju otvaranja svojih kafića u našoj zemlji. Glasine o tome da bi se mogao otvoriti u glavnom gradu stare su skoro desetljeće.

Turski i hrvatski turistički proizvod neusporediv

05.09.2018.

Ljeto i dosadašnji dio turističke godine hotelijeri smatraju uspješnim

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP