Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Srp 2018

Vlada umjesto nižeg PDV-a treba dodatno rasteretiti plaće zaposlenih

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Iva Boban Valečić/VL  

Vlada umjesto nižeg PDV-a treba dodatno rasteretiti plaće zaposlenih

O poreznom sustavu kakav treba Hrvatskoj na konferenciji su, uz ministra financija zdravka Marića, raspravljali bivši potpredsjednik Vlade, SDP-ov zastupnik Branko Grčić, sindikalist Krešimir Sever, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta i Plamenko Barišić iz tvrtke King ICT. Iako iz Vlade stižu neformalne najave o smanjenju najviše stope PDV-a za jedan postotni bod od od Nove godine, većina sudionika ovog panela stava je da bi u promijenjenim okolnostima na tržištu rada Vlada umjesto o smanjenju PDV-a radije trebala razmisliti o daljnjem rasterećenju plaća, koje bi, procjenjuju, imalo najveći učinak na gospodarski rast.

“Stvari se u Hrvatskoj u zadnje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od ogromne nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izraženi emigracijski tijekovi, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na zapadu”, upozorio je Branko Grčić.

Da je daljnje rasterećenje plaća prioritet suglasan je i Krešimir Sever, no upozorava da je i tu važno paziti i izbjeći rasterećenje koje poslodavci na kraju ne bi prelili u povećanje neto plaća, nego preusmjerili u ono što im je atraktivnije, poput povećanja dobiti, što se tranije događalo.

“Koliko god se mi u Hrvatskoj trudili rasterećivati plaće, pokazalo se da to većini hrvatskih poslodavaca nije poticaj da novac koji im na taj način ostane usmjere u povećanje plaća”, kazao je Sever.

Uvjeren je da Hrvatskoj trebaju mjere koje će još više pomicati raspon neoporezivog dohotka, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaća. Sever upozorava i kako je pogrešno procjene i politike graditi na podacima o prosječnim plaćama, budući da je medijalna plaća, ona koju prima više od polovice zaposlenih, tek nešto viša od 5000 kuna neto.

“A takva plaća nema ni potrošački, a kamo li razvojni potencijal”, ističe Sever.

Analitičarka Sandra Švaljek zadovoljna je što je Hrvatska uopće došla u priliku razmišljati o poreznom rasterećenju, kakvu dugo nije imala. No i ona je protiv smanjenja poreza na potrošnuu u ovom trenutku kada, kaže, treba razmišljati kako riješiti osnovni problem Hrvatske, a to je potencijalna stopa rasta ispod 1,5 posto godišnje.

“Takvim stopama rasta trebat ćemo desetljeća da stignemo već i zemlje jugoistočne Europe, o razvijenijima da i ne govorimo i zato nam treba porezna mjera koja će povećati stopu potencijalnog rasta”, kazala je Švaljek. Kao najveće ograničenje u Hrvatskoj i ona ističe Smanjenje radne snage uz istodobnu lošu strukturu nezaposlenih. “Porezna reforma treba adresirati upravo taj problem i mislim da nas takvo razmišljanje vodi do toga da trebamo smanjivati porezno opterećivanje rada, a ne stopu PDV-a”, rekla je Švaljek.

Za manji porez na dohodak je i Plamenko Barišić, a posebno ističe problem najviše porezne stope koja, kaže, ne dopušta da plaće u IT sektoru budu konkurentne plaćama na zapadu, zbog kojih gobimo mlade stručnjake.

“Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže 15 do 20 tisuća kuna neto, a arument su im plaće koje bi dobili na zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju”, kazao je Barišić.

S obzirom da bi smanjenje PDV-a za jedan postotni bod prihode državnog proračuna po nekim procjenama moglo stajati gotovo dvije milijarde kuna, sudionici ovog panela iznijeli su i zanimljive prijedloge što bi se s tih dvije milijarde moglo učiniti.

Sandra Švaljek predlaže tako da se umjesto rasterećenja potrošnje taj novac usmjeri u mirovinski sustav.

“S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti drugi mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz drugog stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo drugi stup”, upitala je Švaljek.

Smatra da bi Hrvatska trebala razmisliti i o objedinjavanju svih doprinosa.


Komentari članka

Vezani članci

Njemački turisti ove godine velika nepoznanica za Hrvatsku

21.02.2019.

Ovo će za hrvatski turizam biti godina izazova i neizvjesnosti, u znaku stalnog preslagivanja tržišta na koje treba reagirati brzo i kvalitetno, kažu poslovni ljudi iz svijeta turizma u Münchenu u srijedu otvorenom turističkom sajmu FREE, najvećem poslovn

Prošle godine plaće porasle 2,8%, očekuje se i daljnji rast

21.02.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je u prošloj godini 6.242 kune, što je za 257 kuna ili realno 2,8 posto više nego godinu dana prije, a i u ovoj se godini očekuje rast plaća

Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%

14.02.2019.

Nedostatak radne snage u turizmu na prvom mjestu treba riješiti maksimalnim angažmanom domaće radne snage, uzimajući uvoz radnika kao rezervno rješenje za gašenje požara.

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi