Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2017

Vlada se kocka: Hrvatskoj »visi« 6,88 milijardi eura iz EU fondova

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Tihomir Ponoš  

Vlada se kocka: Hrvatskoj »visi« 6,88 milijardi eura iz EU fondova

Vlada se kocka novcem koji bi Hrvatska mogla povući iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Europske unije u sklopu kojega je na raspolaganju ukupno 6,881 milijardi eura. Problem je to što Vlada nije do 31. prosinca prošle godine usvojila Nacionalni plan borbe protiv diskriminacije, a usvajanje tog Nacionalnog plana preduvjet je za povlačenje novca iz Operativnog programa.

Vlada ne samo da nije usvojila Nacionalni plan, nego je taj dokument na kojem se radilo više od dvije godine prošle jeseni zaustavljen u Vladi i odlučeno je da se radi novi Nacionalni plan.
Vrijeme isteklo

Vlada ima vrlo malo vremena da usvoji Nacionalni plan, a bude li poštovala uobičajene demokratske procedure, to je vrijeme, s obzirom da namjerava izraditi novi plan, već isteklo. Naime, u Europskoj komisiji smo doznali da novac iz Operativnog programa trenutačno nije blokiran te da se ne poduzimaju nikakve mjere prema Hrvatskoj. Međutim, Vlada do ljeta mora dostaviti izvještaj o tome jesu li ispunjeni preduvjeti propisani za povlačenje novca. Sugovornici iz Bruxellesa ne žele nagađati što bi se nakon ljeta moglo dogoditi, bi li bio blokiran cijeli Operativni program, ili samo dio. Poručili su da čekaju izvještaj, a daljnji koraci ovise o sadržaju izvještaja.

Odluka o osnivanju nove radne skupine koja će izraditi novi Nacionalni plan datira od prošloga tjedna. Iskustvo prošle radne skupine koja je izradila Nacionalni plan kojega je Plenkovićeva Vlada stopirala ukazuje da proces izrade i usvajanja takvog dokumenta može trajati i više od dvije godine. Radna skupina formirana je odlukom Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u travnju 2014. godine.

Mjesec dana kasnije raspisan je javni poziv kako bi se u radnu skupinu uključilo još pet članova i to iz civilnog društva. Prvu sjednicu održala je u rujnu 2014. godine, a posao zgotovila sredinom 2015. godine. Nakon toga organizirane su fokus-skupine, odnosno savjetovanja s organizacijama civilnog društva.

Tim Nacionalnim planom bavile su se tri vlade. Isprva Milanovićeva, zatim vlada Tihomira Oreškovića za vrijeme koje je, u lipnju prošle godine, provedena javna rasprava o Nacionalnom planu i pripadajućem Akcijom planu. Kao i o svakom drugom dokumentu kojega donosi Vlada i o ovome su se očitovala njena tijela i to, kako saznajemo, tri puta, dva puta u vrijeme Oreškovićeve vlade, i treća Plenkovićeva kada je Nacionalni plan i zaustavljen.

Valja spomenuti i da je izrada sad već bivšeg Nacionalnog programa financirana novcem EU-a. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dobio je 82.315 eura u sklopu programa Progress za razvoj Nacionalnog programa.

Operativni program Konkurentnost i kohezija u dijelu koji se tiče nediskriminacije naglašava promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena, nediskriminaciju i pristupačnost. Time su konkretno, uz ostalo, obuhvaćeni i infrastrukturni projekti kod kojih već prilikom planiranja treba smanjiti rizik od diskriminacije i omogućiti dostupnost za osobe s invaliditetom.

»Jednaka mogućnost pristupa prometnoj infrastrukturi jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na životne uvjete i životni standard svih skupina građana, a posebno uskraćenim skupinama i osobama s posebnim potrebama. Odredbe koje će uključivati jednakost spolova bit će uključene u programiranje i provedbu projekata«, navodi se u Operativnom programu.
Bez ijednog odgovora

O sudbini Nacionalnog plana borbe protiv diskriminacije raspitivali smo se i u Vladi, ali bezuspješno.

Prije tjedan dana Vladu smo upitali hoće li usvojiti Nacionalni plan kakav je bio na javnoj raspravi, a ako neće, a očito je da to ne namjerava, do kada namjerava izraditi i usvojiti novi Nacionalni plan, ima li procjenu kako će se neusvajanja tog dokumenta odraziti na provedbu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Pitali smo i jesu li se sva ministarstva i ostala tijela koja to trebaju izjasnila o tom dokumentu u mandatu Plenkovićeve Vlade i je li netko bio protiv tog dokumenta i ako jest, tko.

Upit smo poslali i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao koordinativnom tijelu. Njih smo pitali hoće li formirati novu radnu skupinu, ako hoće u kojem roku i kako će, po kojem ključu, ona biti fomirana, koliko će u njoj biti predstavnika civilnog društva i kako će oni biti izabrani. Upite smo poslali prije tjedan dana, a jedini odgovor za sada je šutnja administracije.


Komentari članka

Vezani članci

Rimac Automobili - najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih u Srednjoj Europi

18.10.2017.

Prvo mjesto na ljestvici za 2017. godinu zauzela je češka tvrtka za on-line rezervacije letova Kiwi.com, prethodne godine peta u kategoriji Zvijezda u usponu, ali tada pod tvrtkom Skypicker.comregija

Može li cijena Bitcoina dosegnuti 10.000 USD?

18.10.2017.

U posljednjih mjesec dana cijena je porasla točno 50%, a u trenutku pisanja analize, jedan BTC na platformama Admiral Marketsa vrijedi 5581,00 USD.

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

17.10.2017.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

Niže cijena dostave za online kupnju

16.10.2017.

Prekogranična dostava u Hrvatsku 3-5 puta skuplja je od dostave u druge zemlje članice Europske unije

KAKO ZADRŽATI RADNIKE Rumunjska povećala plaće za 15 posto, a Hrvatska za 4,9 posto

11.10.2017.

Iskusnija medicinska sestra zarađivat će najmanje 1.000 eura mjesečno, liječnici bez radnog iskustva najmanje 1.300 eura, a kirurzi i sveučilišni profesori po nekoliko tisuća eura

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja