Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2009

Vlada: Prelazak iz drugog stupa u prvi bit će dobrovoljan

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Silvana Oruč Ivoš  

Vlada: Prelazak iz drugog stupa u prvi bit će dobrovoljan

Odlučno odbacujem da država želi uzeti nečiji novac i da tako želi pokriti rupu u proračunu, rekao je premijer Ivo Sanader u četvrtak nakon sjednice Vlade odgovarajući tako na napise u medijima kojima su popratili najavu da se razmišlja o ideji da osiguranici koji nisu zadovoljni drugim mirovinskim stupom mogu prijeći u prvi stup.

Premijer je naglasio da je riječ o ideji koja će se razraditi u sljedeća dva tjedna.
Na to da razmotre drugi mirovinski stup ponukali su ih, kazao je premijer, napisi u medijima kojima se ljudi koji su već počeli primati mirovine iz drugog stupa žale da su uskraćeni u odnosu na one iz prvoga, ali i zahtjevi koalicijskih partnera iz Hrvatske stranke umirovljenika te umirovljeničke udruge koje su upozoravale na problem. Premijer je istaknuo da će se sve temeljiti na načelu dobrovoljnosti, što znači da će svatko moći odlučiti hoće li ostati u drugom stupu ili će prijeći u prvi.

Ministar financija Ivan Šuker je poručio da nitko ne predlaže ukidanje drugog mirovinskog stupa, te je iznio financijske podatke o zaradi obveznih mirovinskih fondova. Tako je od 2002. godine, kada su zaposlenici počeli izdvajati pet posto iz plaća u drugi stup, pa do kraja prošle godine, ukupno prikupljeno 22,1 milijarda kuna. No ukupna imovina fondova, kazao je ministar, do kraja prošle godine iznosila je 22,6 milijardi kuna. Iz toga se vidi mali prinos tih fondova, kazao je objašnjavajući da bi se, uz prosječnu kamatu od šest posto i s obzirom na godišnje uplate od 4,5 milijardi kuna, dobilo oko 200 milijuna kuna za kamate.

Istodobno je tijekom zadnjih pet godina iz uplata osiguranika u fondovima izdvojeno 850 milijuna kuna za upravljanje fondovima. Za troškove Regosa, koji vodi ukupnu evidenciju, iz državnog proračuna se izdvojilo 800 milijuna kuna, pa je ukupni trošak veći od 1,6 milijardi kuna.

Šuker je također kazao da je od 22,6 milijardi ukupne imovine fondova, oko 15,8 milijardi uloženo u obveznice države, 2,5 milijardi u dionice domaćih tvrtki, dok je ostatak uložen u strane dionice, depozite i drugo. Odbacio je medijska nagađanja da je tržište kapitala izgubilo nakon što je Vlada rekla kako razmišlja o tome da drugi mirovinski stup postane dobrovoljan.

»Crobex nije pao zbog toga. Zvali su me mnogi analitičari i čestitali mi«, rekao je Šuker i dodao da drukčije reakcije ovise o tome tko štiti kakve interese.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec iznio je podatak da su samo u prošloj godini zbog financijske krize od 4,5 milijardi kuna osiguranika fondovi izgubili čak tri milijarde.
»Država, bez obzira na krizu i tržište, ne bi izgubila tri milijarde kuna vrijednosti«, poručio je premijer Sanader. »Taj bi gubitak bio i veći da većina sredstava nije uložena u državne obveznice«, rekao je Polančec. No, zato je od 1. siječnja 2002. do danas država za servisiranje troškova državnih obveznica izdvojila barem 2,5 milijardi kuna.
Na pitanje boje li se mogućnosti da će ih neke banke vlasnice fondova tužiti ako omoguće da ljudi dobrovoljno odluče gdje žele držati svoj novac, Šuker je kazao kako se svatko ima pravo ljutiti, ali da »mi njima taj novac najprije damo, a onda ih od njih posuđujemo uz visoke kamate«. Šuker je odbacio i tvrdnje iz istupa dvojice kreatora mirovinske reforme - Dragana Kovačevića koji, kaže Šuker, priča o Argentini, i Davorka Vidovića, koji govori o pljački.

»U ovom je trenutku 130.000 umirovljenika u nepovoljnom položaju zbog toga što će im mirovine biti 30 do 40 posto manje nego onima koji su samo u prvom stupu«, rekao je Šuker naglašavajući da se ne želi stvoriti nova trauma za umirovljenike.

Na novinarsko pitanje hoće li Vlada pronaći način da pomogne onim umirovljenicima koji su već počeli primati umanjenje mirovine iz drugog stupa, premijer je kazao da će svakako razmisliti i o njima. Naglašeno je i da u Zakonu o mirovinskom osiguranju nije ugrađeno jamstvo povećanja izdvajanja za drugi stup na šest ili sedam posto, nego to ovisi o fiskalnim mogućnostima zemlje.

»Sada umjesto obveze drugog stupa nudimo alternativu - razmislimo i procijenimo želimo li ostati u drugom stupu i dalje s neizvjesnošću hoće li se povećati postotak izdvajanja za drugi stup«, kazao je Polančec.

»Država već sada iz proračuna izdvaja 15 milijardi kuna za mirovine iz prvog stupa, pa bi se povećanjem izdvajanja za drugi stup moralo smanjiti dio za prvi (15 posto). Ako se to ne bi učinilo, opteretilo bi se gospodarstvo. Povećanje s pet na sedam posto je 2,5 milijardi manje novca u državnom proračunu, toliko manje za 1,2 milijuna umirovljenika«, rekao je Šuker dodajući da bi se to moralo nadoknaditi iz poreznih prihoda.

Premijer je zaključio da je temeljno pitanje dobivaju li ljudi izdvajanjem u drugi stup manje ili više nego što bi dobivali da izdvajaju samo u prvi stup.

Rekao je da će se o svemu, a nakon što budu poznati precizni podaci i analize, provesti temeljita javna rasprava, ali ne na političkoj razini, nego »rasprava na preciznim matematičkim vrijednostima«. Također je rečeno da sličan model dobrovoljnosti ima Slovačka, a Slovenija i Češka nisu ni uvodile drugi stup.


Komentari članka

Vezani članci

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

„Crni dani gospodarstva“ koje u Njemačkoj gotovo nitko ne osjeća

09.08.2019.

Već i strani tisak nagađa kako gospodarstvo Njemačke gubi tlo pod nogama. Proizvodnja se smanjuje, najavljuju se i otpuštanja radnika. Ali Njemačkoj nije nipošto loše. Kako je to istovremeno moguće?

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija