Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2009

Vlada: Prelazak iz drugog stupa u prvi bit će dobrovoljan

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Silvana Oruč Ivoš  

Vlada: Prelazak iz drugog stupa u prvi bit će dobrovoljan

Odlučno odbacujem da država želi uzeti nečiji novac i da tako želi pokriti rupu u proračunu, rekao je premijer Ivo Sanader u četvrtak nakon sjednice Vlade odgovarajući tako na napise u medijima kojima su popratili najavu da se razmišlja o ideji da osiguranici koji nisu zadovoljni drugim mirovinskim stupom mogu prijeći u prvi stup.

Premijer je naglasio da je riječ o ideji koja će se razraditi u sljedeća dva tjedna.
Na to da razmotre drugi mirovinski stup ponukali su ih, kazao je premijer, napisi u medijima kojima se ljudi koji su već počeli primati mirovine iz drugog stupa žale da su uskraćeni u odnosu na one iz prvoga, ali i zahtjevi koalicijskih partnera iz Hrvatske stranke umirovljenika te umirovljeničke udruge koje su upozoravale na problem. Premijer je istaknuo da će se sve temeljiti na načelu dobrovoljnosti, što znači da će svatko moći odlučiti hoće li ostati u drugom stupu ili će prijeći u prvi.

Ministar financija Ivan Šuker je poručio da nitko ne predlaže ukidanje drugog mirovinskog stupa, te je iznio financijske podatke o zaradi obveznih mirovinskih fondova. Tako je od 2002. godine, kada su zaposlenici počeli izdvajati pet posto iz plaća u drugi stup, pa do kraja prošle godine, ukupno prikupljeno 22,1 milijarda kuna. No ukupna imovina fondova, kazao je ministar, do kraja prošle godine iznosila je 22,6 milijardi kuna. Iz toga se vidi mali prinos tih fondova, kazao je objašnjavajući da bi se, uz prosječnu kamatu od šest posto i s obzirom na godišnje uplate od 4,5 milijardi kuna, dobilo oko 200 milijuna kuna za kamate.

Istodobno je tijekom zadnjih pet godina iz uplata osiguranika u fondovima izdvojeno 850 milijuna kuna za upravljanje fondovima. Za troškove Regosa, koji vodi ukupnu evidenciju, iz državnog proračuna se izdvojilo 800 milijuna kuna, pa je ukupni trošak veći od 1,6 milijardi kuna.

Šuker je također kazao da je od 22,6 milijardi ukupne imovine fondova, oko 15,8 milijardi uloženo u obveznice države, 2,5 milijardi u dionice domaćih tvrtki, dok je ostatak uložen u strane dionice, depozite i drugo. Odbacio je medijska nagađanja da je tržište kapitala izgubilo nakon što je Vlada rekla kako razmišlja o tome da drugi mirovinski stup postane dobrovoljan.

»Crobex nije pao zbog toga. Zvali su me mnogi analitičari i čestitali mi«, rekao je Šuker i dodao da drukčije reakcije ovise o tome tko štiti kakve interese.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec iznio je podatak da su samo u prošloj godini zbog financijske krize od 4,5 milijardi kuna osiguranika fondovi izgubili čak tri milijarde.
»Država, bez obzira na krizu i tržište, ne bi izgubila tri milijarde kuna vrijednosti«, poručio je premijer Sanader. »Taj bi gubitak bio i veći da većina sredstava nije uložena u državne obveznice«, rekao je Polančec. No, zato je od 1. siječnja 2002. do danas država za servisiranje troškova državnih obveznica izdvojila barem 2,5 milijardi kuna.
Na pitanje boje li se mogućnosti da će ih neke banke vlasnice fondova tužiti ako omoguće da ljudi dobrovoljno odluče gdje žele držati svoj novac, Šuker je kazao kako se svatko ima pravo ljutiti, ali da »mi njima taj novac najprije damo, a onda ih od njih posuđujemo uz visoke kamate«. Šuker je odbacio i tvrdnje iz istupa dvojice kreatora mirovinske reforme - Dragana Kovačevića koji, kaže Šuker, priča o Argentini, i Davorka Vidovića, koji govori o pljački.

»U ovom je trenutku 130.000 umirovljenika u nepovoljnom položaju zbog toga što će im mirovine biti 30 do 40 posto manje nego onima koji su samo u prvom stupu«, rekao je Šuker naglašavajući da se ne želi stvoriti nova trauma za umirovljenike.

Na novinarsko pitanje hoće li Vlada pronaći način da pomogne onim umirovljenicima koji su već počeli primati umanjenje mirovine iz drugog stupa, premijer je kazao da će svakako razmisliti i o njima. Naglašeno je i da u Zakonu o mirovinskom osiguranju nije ugrađeno jamstvo povećanja izdvajanja za drugi stup na šest ili sedam posto, nego to ovisi o fiskalnim mogućnostima zemlje.

»Sada umjesto obveze drugog stupa nudimo alternativu - razmislimo i procijenimo želimo li ostati u drugom stupu i dalje s neizvjesnošću hoće li se povećati postotak izdvajanja za drugi stup«, kazao je Polančec.

»Država već sada iz proračuna izdvaja 15 milijardi kuna za mirovine iz prvog stupa, pa bi se povećanjem izdvajanja za drugi stup moralo smanjiti dio za prvi (15 posto). Ako se to ne bi učinilo, opteretilo bi se gospodarstvo. Povećanje s pet na sedam posto je 2,5 milijardi manje novca u državnom proračunu, toliko manje za 1,2 milijuna umirovljenika«, rekao je Šuker dodajući da bi se to moralo nadoknaditi iz poreznih prihoda.

Premijer je zaključio da je temeljno pitanje dobivaju li ljudi izdvajanjem u drugi stup manje ili više nego što bi dobivali da izdvajaju samo u prvi stup.

Rekao je da će se o svemu, a nakon što budu poznati precizni podaci i analize, provesti temeljita javna rasprava, ali ne na političkoj razini, nego »rasprava na preciznim matematičkim vrijednostima«. Također je rečeno da sličan model dobrovoljnosti ima Slovačka, a Slovenija i Češka nisu ni uvodile drugi stup.


Komentari članka

Vezani članci

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Na što je Uljanik potrošio 855 milijuna kuna za koje je jamčila država?

25.10.2018.

Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Kako objasniti aktualni burzovni potop?

15.10.2018.

Nakon što se najvažniji američki burzovni indeks S&P500 vratio s maksimalnih 2937 bodova na 2738 jučer (gotovo -7%), stvari izgledaju dramatično. Međutim, kao i uvijek, stvari treba sagledati u dugoročnoj perspektivi i u sprezi s kretanjima cijena drugih

Lehman Brothers: Deset godina od najvećeg bankrota u američkoj povijesti

10.09.2018.

Dužnosnici su zaključili da je Lehman bio preslab i da je imao tako skromne kolaterale da bi spašavanje bilo jednostavno neizvedivo.

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast