Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2009

Vjetar nadomješta stotine tona ugljena

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Vjetar nadomješta stotine tona ugljena

Vjetropark na brdu Orlice iznad Grebaštice ovih je dana tvrtka Enersys pustila u probni pogon koji će trajati najmanje mjesec dana. Nakon toga, proizvedena struja iz vjetra puštat će se u HEP-ovu mrežu. Na Orlicama je sagrađeno 11 vjetroagregata ukupne snage 9,6 megavata. Očekivana godišnja proizvodnja je 24 GWh, a Enersyova investicija »teška« je 12 milijuna eura, saznajemo od Željka Samardžića, direktora Enersysa za Hrvatsku.

Samardžić kaže da su vrlo zadovoljni radom njihove pilot vjetroelektrane koja je 2006. puštena u rad na šibenskom brdu Trtar-Krtolin. Riječ je o 14 vjetroturbina snage 11,2 megavata i investiciji od 12,5 milijuna eura. Taj je vjetropark dosad u HEP-ovu mrežu isporučio 87 GWh struje. O kolikoj je količini alternativne energije riječ govori usporedba, odnosno postignuta ušteda. Da je primjerice tu količinu struje proizvela neka druga elektrana, bilo bi potrošeno 104.000 tona mrkog ugljena, ili 392 kilograma obogaćenog urana ili 26.000 tona kamenog ugljena.

»Impresivne su i brojke koje govore o uštedi u emisiji štetnih tvari u atmosferi«, kaže Samardžić. Prema njegovim riječima, proizvodnja u vjetroparku Trtar-Krtolin uštedjela je smanjenje emisije štetnih tvari u atmosferu i to 128.760 kilograma sumpornog dioksida, 83.510 kg dušičnog dioksida, 3480 kg razne prašine i 84.390 tona ugljikova dioksida.

Samardžić navodi kako su na putu k realizaciji tih dvaju projekata, od kojih je jedan bio pilot-projekt, nailazili na brojne probleme kojima je najviše pridonosila složena zakonska procedura koja se s vremenom poboljšavala. Tu je i problem imovinsko-pravnih odnosa zemljišta koje se nalazi u vlasništvu države. Iako je riječ o državnom zemljištu, postupak izvlaštenja ipak ide sporo i teško. Nadalje, problem predstavlja mrežni priključak i nekompatibilnost s modelom projektnog financiranja.

»Zahvaljujući našoj upornosti i sposobnosti, dva smo projekta ostvarili i treći započeli. Na području Pelješca, odnosno na lokaciji Ponikve, počinje gradnja 16 agregata snage 34 MW. Investicija košta 40 milijuna eura«, kaže Samardžić koji je uvjeren da će drugim investitorima biti lakše nego njima jer su im utrli put, a u međuvremenu su se donijeli novi zakoni i drugi nužni akti. Samardžić smatra kako se do stranoga kapitala može doći ako se ponudi dobro osmišljen projekt. »Kapital je kao voda i ide tamo gdje je put za prolazak najlakši«, napominje Samardžić od kojeg saznajemo da su kalkulacije za povrat investicije 12 godina.

»Naši su projekti direktno strano ulaganje u Hrvatsku. Čak 30 posto ukupne investicije ovdje se troši, što znači da je to dobra prilika za domaće proizvođače, pružatelje raznih usluga i lokalnu zajednicu. Oprema za vjetroturbine se uvozi jer je Končar nekoliko godina zakasnio s realizacijom svog programa opreme. Svijet je, naime, u proizvodnju obnovljivih izvora energije krenuo prije petnaestak godina, a Končar tek prije nekoliko godina. Ne smije se zaboraviti značaj ekološkog aspekta ovakvih projekata obnovljivih izvora energije koji danas predstavlja jedan od najbrže rastućih svjetskih biznisa koji obrće najveći kapital.

Trendovi za budućnost su vrlo optimistični i nije tajna da su ovakvi projekti, u financijskom i svakom drugom smislu, najmanje ugroženi. S druge strane, Hrvatska 'boluje' od nedostatka vlastitoga kapitala, a ova su strana ulaganja ujedno ulaganja u infrastrukturu«, navodi Samardžić.

Domagoj Validžić, stručnjak u Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ističe kako se uvelike radi na smanjenju administrativnih barijera kako bi zainteresirani poduzetnici dobili status povlaštenog proizvođača alternativne energije. Najava ministrice Marine Matulović-Dropulić da će velikim projektima biti omogućeno dobivanje dozvola u roku od 45 dana, idu u prilog ubrzanju cijelog postupka koji je »pokriven« nizom zakona, podzakonskih akata i pravilnika.

Najveći interes za gradnju vjetroparkova
»Koliki interes vlada među poduzetnicima, malima i velikima, za gradnju objekata za proizvodnju alternativne energije govori i podatak o 348 zaprimljenih zahtjeva. Najviše (172) ih se odnosi na gradnju vjetroparkova«, kaže nam Domagoj Validžić. Ostali zahtjevi se odnose na gradnju malih hidroelektrana, sunčanu energiju, biopostrojenja i ostalo. Ministarstvo je dosad izdalo 180 prethodnih energetskih suglasnosti, 14 energetskih suglasnosti i 10 rješenja o upisu u Registar. Kad je riječ o vjetroelektranama, izdano je 99 rješenja, odnosno dva upisa, sedam energetskih odobrenja i 90 prethodnih suglasnosti.

Osamnaest lokacija za vjetroelektrane
»Županijskim prostornim planom određeno je čak 18 lokacija za gradnju vjetroelektrana ukupne snage čak 500 megavata, dok bi HEP u ovom trenutku mogao prihvatiti 360 megavata alternativne energije«, rekao nam je Josip Labura iz šibenske gospodarske komore. Općina Promina već je u Ministarstvu gospodarstva prezentirala svoj projekt gradnje velike sunčane energane što će Šibensko-kninskoj županiji omogućiti da i nadalje bude hrvatski lider u proizvodnji obnovljive energije.


Komentari članka

Vezani članci

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

10.11.2017.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

27.09.2017.

Ugovorom se do 31. prosinca 2027. Gazprom se obvezuje Hrvatskoj isporučiti jednu milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora nisu do kraja objavljeni, ali načelno će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvoriš

Što će biti s rafinerijama? Uprava INA-e objavljuje planove: U Sisku bio-rafinerija i logistički centar, u Rijeci obrada teških ostataka

11.09.2017.

Prijelaznim rješenjem dobilo bi se na vremenu za osmišljavanje dugoročnog rješenja bio-strategije INA-e. U međuvremenu, Deloittova analiza predviđa mogućnost prijevoza naftnih poluproizvoda između dviju rafinerija, u oba smjera.

Danska prodaje svoju zadnju naftnu kompaniju

06.09.2017.

Potez stiže tri mjeseca nakon što je Dong Energy, danska tvrtka koja je predvodila razvoj vjetra u SAD-u i širom Europe, prodala svoja postrojenja nafte i plina njemačkom kupcu za 1,3 milijarde dolara

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja