Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2009

Vjetar nadomješta stotine tona ugljena

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Vjetar nadomješta stotine tona ugljena

Vjetropark na brdu Orlice iznad Grebaštice ovih je dana tvrtka Enersys pustila u probni pogon koji će trajati najmanje mjesec dana. Nakon toga, proizvedena struja iz vjetra puštat će se u HEP-ovu mrežu. Na Orlicama je sagrađeno 11 vjetroagregata ukupne snage 9,6 megavata. Očekivana godišnja proizvodnja je 24 GWh, a Enersyova investicija »teška« je 12 milijuna eura, saznajemo od Željka Samardžića, direktora Enersysa za Hrvatsku.

Samardžić kaže da su vrlo zadovoljni radom njihove pilot vjetroelektrane koja je 2006. puštena u rad na šibenskom brdu Trtar-Krtolin. Riječ je o 14 vjetroturbina snage 11,2 megavata i investiciji od 12,5 milijuna eura. Taj je vjetropark dosad u HEP-ovu mrežu isporučio 87 GWh struje. O kolikoj je količini alternativne energije riječ govori usporedba, odnosno postignuta ušteda. Da je primjerice tu količinu struje proizvela neka druga elektrana, bilo bi potrošeno 104.000 tona mrkog ugljena, ili 392 kilograma obogaćenog urana ili 26.000 tona kamenog ugljena.

»Impresivne su i brojke koje govore o uštedi u emisiji štetnih tvari u atmosferi«, kaže Samardžić. Prema njegovim riječima, proizvodnja u vjetroparku Trtar-Krtolin uštedjela je smanjenje emisije štetnih tvari u atmosferu i to 128.760 kilograma sumpornog dioksida, 83.510 kg dušičnog dioksida, 3480 kg razne prašine i 84.390 tona ugljikova dioksida.

Samardžić navodi kako su na putu k realizaciji tih dvaju projekata, od kojih je jedan bio pilot-projekt, nailazili na brojne probleme kojima je najviše pridonosila složena zakonska procedura koja se s vremenom poboljšavala. Tu je i problem imovinsko-pravnih odnosa zemljišta koje se nalazi u vlasništvu države. Iako je riječ o državnom zemljištu, postupak izvlaštenja ipak ide sporo i teško. Nadalje, problem predstavlja mrežni priključak i nekompatibilnost s modelom projektnog financiranja.

»Zahvaljujući našoj upornosti i sposobnosti, dva smo projekta ostvarili i treći započeli. Na području Pelješca, odnosno na lokaciji Ponikve, počinje gradnja 16 agregata snage 34 MW. Investicija košta 40 milijuna eura«, kaže Samardžić koji je uvjeren da će drugim investitorima biti lakše nego njima jer su im utrli put, a u međuvremenu su se donijeli novi zakoni i drugi nužni akti. Samardžić smatra kako se do stranoga kapitala može doći ako se ponudi dobro osmišljen projekt. »Kapital je kao voda i ide tamo gdje je put za prolazak najlakši«, napominje Samardžić od kojeg saznajemo da su kalkulacije za povrat investicije 12 godina.

»Naši su projekti direktno strano ulaganje u Hrvatsku. Čak 30 posto ukupne investicije ovdje se troši, što znači da je to dobra prilika za domaće proizvođače, pružatelje raznih usluga i lokalnu zajednicu. Oprema za vjetroturbine se uvozi jer je Končar nekoliko godina zakasnio s realizacijom svog programa opreme. Svijet je, naime, u proizvodnju obnovljivih izvora energije krenuo prije petnaestak godina, a Končar tek prije nekoliko godina. Ne smije se zaboraviti značaj ekološkog aspekta ovakvih projekata obnovljivih izvora energije koji danas predstavlja jedan od najbrže rastućih svjetskih biznisa koji obrće najveći kapital.

Trendovi za budućnost su vrlo optimistični i nije tajna da su ovakvi projekti, u financijskom i svakom drugom smislu, najmanje ugroženi. S druge strane, Hrvatska 'boluje' od nedostatka vlastitoga kapitala, a ova su strana ulaganja ujedno ulaganja u infrastrukturu«, navodi Samardžić.

Domagoj Validžić, stručnjak u Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ističe kako se uvelike radi na smanjenju administrativnih barijera kako bi zainteresirani poduzetnici dobili status povlaštenog proizvođača alternativne energije. Najava ministrice Marine Matulović-Dropulić da će velikim projektima biti omogućeno dobivanje dozvola u roku od 45 dana, idu u prilog ubrzanju cijelog postupka koji je »pokriven« nizom zakona, podzakonskih akata i pravilnika.

Najveći interes za gradnju vjetroparkova
»Koliki interes vlada među poduzetnicima, malima i velikima, za gradnju objekata za proizvodnju alternativne energije govori i podatak o 348 zaprimljenih zahtjeva. Najviše (172) ih se odnosi na gradnju vjetroparkova«, kaže nam Domagoj Validžić. Ostali zahtjevi se odnose na gradnju malih hidroelektrana, sunčanu energiju, biopostrojenja i ostalo. Ministarstvo je dosad izdalo 180 prethodnih energetskih suglasnosti, 14 energetskih suglasnosti i 10 rješenja o upisu u Registar. Kad je riječ o vjetroelektranama, izdano je 99 rješenja, odnosno dva upisa, sedam energetskih odobrenja i 90 prethodnih suglasnosti.

Osamnaest lokacija za vjetroelektrane
»Županijskim prostornim planom određeno je čak 18 lokacija za gradnju vjetroelektrana ukupne snage čak 500 megavata, dok bi HEP u ovom trenutku mogao prihvatiti 360 megavata alternativne energije«, rekao nam je Josip Labura iz šibenske gospodarske komore. Općina Promina već je u Ministarstvu gospodarstva prezentirala svoj projekt gradnje velike sunčane energane što će Šibensko-kninskoj županiji omogućiti da i nadalje bude hrvatski lider u proizvodnji obnovljive energije.


Komentari članka

Vezani članci

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina

21.01.2019.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.

Rekordan izvoz ruskog plina

02.01.2019.

Gazrpom, koji ima monopol na izvoz preko plinovoda, prodao je u Europu i Tursku 201 milijardu prostornih metara plina tijekom 2018., ili oko 3,5 posto više nego godinu dana prije

U Rafineriji Sisak može raditi najviše 120 ljudi, ovo je razlog zbog kojeg je Ina ne želi potpuno ugasiti

24.12.2018.

Ina je u srijedu objavila poslovni plan za 2019. godinu u sklopu kojeg se prerada sirove nafte seli iz Rafinerije Sisak u Rijeku, dok bi u onoj sisačkoj, u kojoj radi oko 500 ljudi, trebao ostati industrijski centar s drugim djelatnostima. Predrag Sekulić

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

Totalni fijasko liberalizacije tržišta električnom energijom

05.12.2018.

Povuklo se već sedam opskrbljivača: evo što je u pozadini i kako će se to odraziti na potrošače

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 815 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 865 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 486 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija