Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Kol 2009

Viševica Komp nema problema s krizom jer ima osigurano tržište u inozemstvu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Biserka Ranogajec  

Viševica Komp nema problema s krizom jer ima osigurano tržište u inozemstvu

Kad je Zdravko Žuža početkom devedesetih godina osnovao tvrtku za inženjering, projektiranje i trgovinu, uglavnom je prodavao drvenu građu i materijale za infrastrukturu Hrvatskim željeznicama kao što su šine, vijci, signalni uređaji, a kasnije i drveni željeznički pragovi. Danas je njegova tvrtka Viševica Komp lider na europskom tržištu impregniranih drvenih pragova i jedan od vodećih proizvođača peleta u Hrvatskoj. Uz to ima i dvije tvrtke kćeri, za proizvodnju opreme za ukapljeni naftni plin te signalne opreme za željeznički promet.

Premijera na Interpelletu
Žuža je porijeklom iz Podgradine, u okolici Zadra, ali se oženio Varaždinkom i živi godinama u Zagrebu, gdje je diplomirao na Strojarskom fakultetu. U Zagrebu je i sjedište tvrtke, dok su tvornice u Karlovcu i Perušiću. Aktivno se zalaže za primjenu obnovljivih izvora energije, posebice peleta koje razvijeni svijet sve više koristi, pa Žuža izvozi gotovo cjelokupnu proizvodnju. Priča da dva kilograma peleta toplinski zamjenjuje litru ulja za loženje, ali i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Kyoto sporazuma po kojem mora smanjiti stakleničke plinove i osigurati supstitute za konvencionalne energente.

Naš sugovornik često istupa na skupovima o energetskim strategijama, ne samo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje je predsjednik Odbora za drvnu biomasu, nego i na saborskim odborima i različitim konferencijama. Sa suradnicima redovito posjećuje međunarodne specijalizirane sajmove i ove godine Viševica Komp će prvi put izlagati na svjetski poznatom sajmu Interpellet od 7. do 9. listopada u njemačkom Stuttgartu. Zdravko Žuža u drvni biznis krenuo je s pragovima iskoristivši njihov nedostatak na europskom tržištu kada se prije nekoliko godina počelo naveliko vaditi betonske. Mnogi su Europljani koji su živjeli uz pruge s betonskim pragovima, prisjeća se, u to vrijeme dobivali sudske sporove protiv nacionalnih željeznica kad su se žalili na buku i vibracije koje su im prouzročile materijalne štete. Pragove je Viševica Komp počela raditi 2000. godine kad je unajmila pilanu i pogon impregnacije u Mahičnom, smještenom nadomak Karlovcu.

Uspjeh u Europi
Četiri godine kasnije Žuža kupuje Mahično od Finvesta i oprema pogon novom tehnologijom poštujući najstrože EU standarde za zaštitu okoliša. Danas su u Hrvatskoj najveći kupci bukovog drva i Žuža ističe kako vrlo dobro surađuju s Hrvatskim šumama. Objašnjava da je prag složeni proizvod i od prodaje trupca do gotovog proizvoda prođe između osam do deset mjeseci zbog čega nisu previše zanimljivi drvoprerađivačima. Viševica Komp je u početku radila samo za Hrvatske željeznice, ali kasnije su se pojavili kupci iz Slovenije, Mađarske, Slovačke i Njemačke, a posljednjih pet godina postali su najveći proizvođač bukovih pragova u Europi. Iako je Hrvatska izvan EU, Žuža je i potpredsjednik Europske organizacije za zaštitu drveta sa sjedištem u Bruxellesu, što je postao s obzirom na postignute rezultate.

Kako je rastao interes za pragovima, logičan korak bio je daljnje širenje. Već 2002. godine kupuju DIP Perušić u stečaju. U Perušić je investirano više od 115 milijuna kuna u potpuno novu tehnologiju, uz pomoć kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Privredne banke Zagreb. Danas je godišnji kapacitet 300.000 pragova, dok su ih ranije mogli napraviti maksimalno do 40.000 i to zajedno s kooperantima. Uz Viševica Komp mogu živjeti manje pilane, dodaje on, možemo otkupiti njihove pragove jer imamo tržište. Kako je drvo okruglo, za prag se može iskoristi 33 posto trupca, trećina ide za daske koje se prodaju za namještaj, a ostatak je piljevina i sječka što se melje i pretvara u pelete. Kora trupaca pak koristi se za vlastite energane u Perušiću i Karlovcu. Financijski gledano, elementi za namještaj nose najmanje prihoda, oko 10 posto, dok pelete sudjeluju s 40 posto, a pragovi 50 posto. Pelete se proizvode kontinuirano 24 sata što iznosi između 80 i 100 tona na dan i gotovo sve, oko 90 posto, plasira se u izvoz, u Italiju, Njemačku i Švicarsku. U Hrvatskoj tek treba izgraditi infrastrukturu za njihovo korištenje te poticati građane na kupnju peći.

Nove investicije
Žuža smatra kako su hoteli i otoci idealni za njihovu primjenu, a po uzoru na neke strane zemlje država bi trebala subvencionirati kupnju takvih peći kod građana. Žuža tumači da nikada ne radi proizvod za nepoznatog kupca i samo u dijelu elemenata za namještaj dijeli sudbinu domaće drvnoprerađivačke industrije. “S padom narudžbi ili plaćanjima nemamo problema, jer radimo najviše sa stranim javnim institucijama”, naglašava Žuža. U svojim tvrtkama Viševica Komp ima više od 300 zaposlenih, ukupan prihod u drvnom sektoru iznosi oko 100 milijuna kuna godišnje, a u prvih šest mjeseci proizvodnja je veća 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ne prestaje se ni sa investicijama pa će se do kraja godine pripremiti projekti za izgradnju kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne energije u Perušiću koju će prodavati HEP-u


Komentari članka

Vezani članci

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

17.10.2017.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

Počinje projekt "Brijuni rivijera" Danka Končara

16.10.2017.

Projekt će biti dovršen do 2020. Posao će ovdje naći nekoliko stotina radnika, a prije otvorenja, u sljedeće tri godine, onih građevinskih - i mnogo više.

Amerikanci zainteresirani za ulaganje u hrvatski zdravstveni turizam

13.10.2017.

INVESTICIJSKI forum zdravlja i turizma Adriatic regije održava se od 12. do 13. listopada u Zagrebu u hotelu Sheraton

VULKAN NOVA Riječkoj tvrtki širom otvorena vrata ruskih brodogradilišta

11.10.2017.

U prvim godinama sva će se sidreno-pritezna oprema projektirati i proizvoditi u Rijeci, a kasnije, po fazama i u određenim omjerima, prebacivati u pogone ruskog partnera, tvrtke VMZ u gradu Vyborgu

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

10.10.2017.

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,6 posto.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1704 članka imaju tag turizam
  3. 1470 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 861 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 880 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 811 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 715 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 277 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja