Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2018

Vinarstvo pred revolucijom kakvu su u pivarstvu donijeli krafteri

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Vinarstvo pred revolucijom kakvu su u pivarstvu donijeli krafteri

Vinari i uživatelji u vinu u javnosti nose svojevrsnu notu snobizma kao posljedicu desetljećima uzgajanog imidža buržoazije koja proizvodi i uživa u onom najboljem što može pružiti vinova loza. Pažljivo uzgajani imidž ponekad je predmetom ismijavanja, no uživanje u skupim i kvalitetnim vinima vrlo je popularna aktivnost zbog koje se procjenjuje da prihodi globalne vinske industrije godišnje premašuju 300 milijardi dolara te da će u budućnosti nastaviti rasti.

Kad se u takvom okruženju pojavi netko tko vikne da je 'car gol', inicijalni refleks je da mu se usprotivi, a upravo to se posljednjih godina događa u industriji vina. Pokret za prirodnu proizvodnju vina polako uzima zamah i remeti red koji su klasični proizvođači i uzgajivači uspostavljali desetljećima. Ugrubo, prirodni vinari se zalažu za potpuno uklanjanje bilo kakve moderne tehnologije i suvremenih postupaka iz proizvodnje vina te povratak samim korijenima u kojima nema ni pesticida ni umjetnih gnojiva, niti bilo kakvih drugih dodataka prilikom uzgoja i proizvodnje. Kako piše britanski The Guardian: 'Zagovornici prirodnog vina vjeruju da je gotovo sve vezano uz modernu vinsku industriju – od načina na koji se vino proizvodi do načina na koji kritičari određuju što je dobro, a što loše – etički, ekološki i estetički pogrešno.'

Prosječni potrošači danas nisu svjesni koliko je tehnologija proizvodnje vina napredovala u posljednjih nekoliko desetljeća. Mada se reklamiranjem pokušava nametnuti slika prirodne idile, uzgoja vinove loze na zelenim brežuljcima i dozrijevanja vina u tradicionalnim podrumima, stvarnost je bitno drukčija. Vinova loza je osjetljiva biljka podložna bolestima, zbog čega su moderni vinogradi natopljeni pesticidima i umjetnim gnojivima. Čak i nakon što se dio proizvođača vina odlučio na organski uzgoj loze, nakon berbe grožđa u samoj proizvodnji situacija nije ništa bolja.

Moderni proizvođači vina imaju pristup gotovo beskrajnom spektru raznih dodataka, od laboratorijski proizvedenih kvasaca s raznim karakteristikama, preko antibakterijskih dodataka, antioksidanata, do regulatora kiselosti, boja, želatina za filtriranje, a sve to dolazi uz primjenu hrpe moderne industrijske tehnologije. Vino prolazi kroz električna polja kako bi se spriječio nastanak kristala kalcija ili kalija, ubrizgavaju se razni plinovi kako bi se prozračilo ili zaštitilo ili ga se reverznom osmozom rastavlja na zasebne tekućine kako bi ga se ponovo sastavilo sa željenim omjerom soka i alkohola.

Takva implementacija suvremene tehnologije u proizvodnju vina svoje korijene vuče iz očekivanja tržišta. Kupci su od pojedinih poznatih vinarija očekivali konzistentnost. Vinarije čija su se vina smatrala kvalitetnima došle su pod pritisak da njihovi proizvodi iz svake berbe budu 'na razini', a to im je olakšavao kako razvoj same poljoprivredne tehnologije tako i razvoj pesticida, gnojiva i drugih kemijskih spojeva.

Upravo zahvaljujući takvom razvoju od devedesetih godina se vinskom industrijom sve više počela širiti sintagma da više ne postoje loša godišta, odnosno loše berbe. Tablice koje su svojevremeno označavale koje su sezone bile loše za uzgoj grožđa i posljedično proizvodnju vina postale su stvar prošlosti, a tehnologija proizvodnje dosegnula je razinu na kojoj se dodacima i manipulacijom iz svake berbe može stvoriti dobro vino. Korijeni takve moderne 'industrijske' proizvodnje leže u razvoju francuske industrije vina nakon Drugog svjetskog rata, a u posljednjih nekoliko desetljeća ti su se standardi proširili svijetom.

No kao što je i u industriji hrane posljednjih dvadesetak godina došlo do snažnog rasta popularnosti organskog uzgoja, nešto slično se dogodilo i u industriji vina. Sam pokret koji promovira prirodna vina nije novitet, no tek je u posljednjih desetak godina dobio ponešto zamaha. Korijeni mu sežu u osamdesete godine u francusku regiju Beaujolais, gdje se proizvodi vino poznato pod nazivom beaujolais nouveau. Za to je vino karakteristično to da dozrijeva vrlo kratko, tek nekoliko tjedana, i umjesto da godinama leži u podrumima, boce se tradicionalno otvaraju na treći četvrtak u studenom u godini berbe. Zbog tako kratkog vremena dozrijevanja tržište je pred proizvođače stavilo izazov da što brže 'stvore' što kvalitetnije vino. U proizvodnju su ušli laboratorijski kvasci i izdašne količine sumpornih spojeva, kojima se vino što brže stabiliziralo prije buteljiranja i prodaje.

Nezadovoljan takvim razvojem situacije, dio proizvođača beaujolais nouveaua se pobunio protiv 'tvorničke' proizvodnje vina i okupili su se pod vodstvom vinara Marcela Lapierrea, kasnije prozvanog 'papom prirodnog vina'. Lapierre se pak povezao s lokalnim trgovcem Julesom Chauvetom koji je za svoje potrebe godinama proizvodio manje količine vina bez ikakvih aditiva. Chauvet je po struci bio kemičar, ali je Lapierreu i njegovim pristalicama ostavio strog set pravila po kojima se vino proizvodi bez ikakvih umjetnih dodataka. Nakon petnaestak godina eksperimentiranja Lapierre je početkom devedesetih konačno uspio konzistentno proizvoditi kvalitetno vino bez pomoći moderne kemije.

Marcel Lapierre, kasnije prozvan 'papom prirodnog vina', okupio je vinare nezadovoljne sve većom industrijalizacijom vinogradarstva i vinarstva u francuskoj regiji Beaujolais, poznatoj po vinu beaujolais nouveau

Pokret za prirodna vina, naravno, doživio je šikaniranje modernih proizvođača, enologa, sommeliera i kritičara naučenih na suvremene standarde, nerijetko i kodificirane u zakonskoj regulativi. Jedna od najvećih zamjerki prirodnim vinima je upravo nedostatak konzistentnosti i njihova ovisnost o često vrlo malim faktorima, zbog kojih neko vino može biti fantastično, a drugo upravo grozno. Kad čast takvih vina brani nekolicina entuzijasta koji odbijaju primjenjivati suvremene standarde i pokloniti se većini koja vlada i novcem i pažnjom medija, jasno je da se njihov glas teško može čuti.

No prije desetak godina, prvo na kapljicu, a s godinama sve češće, u želji da svojim gostima pruže nešto novo, neki od najpoznatijih i najrenomiranijih svjetskih restorana počeli su nuditi prirodna vina te se ona danas sve češće mogu pronaći na vinskim listama. Razlika je jasna: prirodna vina su uglavnom mutnija, imaju jaču aromu, imaju više kiseline i općenito su bliža pravom okusu grožđa od moderno proizvedenih vina. Popularno se smatra da prirodna vina ne skrivaju ništa i sa sobom nose svoje nesavršenosti, baš kao što ručno napravljeni namještaj ima određenu dozu osobnosti u odnosu na proizvod kupljen u Ikei.

Danas restorani ili gostionice koje potrošačima nude prirodna vina više nisu izuzetna rijetkost. Ponešto kao i (r)evolucija u proizvodnji piva, gdje je u posljednjih desetak godina snažno porasla popularnost tzv. obrtničkih (craft) pivovara, nasuprot industrijskim gigantima sa standardiziranim okusima, tako danas raste popularnost prirodnih vina.

Ako se situacija s tržišta piva može preslikati i na tržište vina, onda možemo očekivati daljnji rast popularnosti prirodnih vina, no teško da će ona, barem u kratkom ili srednjem roku, moći konkurirati uhodanoj industriji. U međuvremenu – živjeli.


Komentari članka

Vezani članci

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

03.05.2019.

Paradoks domaćeg vinskog tržišta je da imamo sve više vinara, a sve manje vina, iako nam barem vinske tradicije ne manjka, koja je u Hrvatskoj duža nego kod Argentine i Čilea zajedno. Ali i od tuda se uvoze jeftina vina za turističku potrošnju

Plavac mali i pošip koji gledaju na Pelješki most

11.04.2019.

U vinariji Terra Madre, u najmlađem vinogorju u nas, Komarna proizvode ekološko vino. Na ovoj se površini nije odvijala nikakva obrada. Dovoljno udaljena od prometnica, a opet dovoljno blizu moru, vjetar koji neprestano puše, zbog blizine ušća Neretve u m

Od isušenih bobica grožđa prave najskuplje vino na svijetu

29.03.2019.

Royal Tokaji, vinarija na obroncima vinske regije na sjeveroistoku Mađarske, predstavila je najskuplje vino na svijetu. Boca ekskluzivnog vina Essencia, koje nazivaju i "nektar" prodavat će se za nevjerojatnih 40.000 dolara.

Godišnje potrošimo 22 litre vina po osobi

26.03.2019.

Gotovo 90 posto od ukupne godišnje prodaje vina Vinarije Kalazić završava u Zagrebu i na jadranskoj obali

Od isušenih bobica grožđa prave najskuplje vino na svijetu

25.03.2019.

Royal Tokaji, vinarija na obroncima vinske regije na sjeveroistoku Mađarske, predstavila je najskuplje vino na svijetu. Boca ekskluzivnog vina Essencia, koje nazivaju i "nektar" prodavat će se za nevjerojatnih 40.000 dolara.

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija