Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2017

Većina od 52,3 tisuće naših ICT stručnjaka ne radi u toj branši

Izvor: www.poslovni.hr  

Većina od 52,3 tisuće naših ICT stručnjaka ne radi u toj branši

Softverske tvrtke u Hrvatskoj u posljednjih pet godina ostvarile su najveći porast broja zaposlenih, najveći rast izvoza te, uz farmaciju, najveći porast prihoda, objavilo je udruženje HUP ICT u godišnjem pregledu ICT industrije. Boris Drilo, predsjednik udruženja i član uprave Hrvatskog telekoma za tehniku i ICT kaže da se taj rast zbog nedostatka kadrova te multiplikativni efekti na ostatak gospodarstva zbog spore digitalne transformacije ne mogu dalje postizati bez mnogo snažnije podrške države.

“Jedna je uloga ICT-ja razvoj samog sektora, za koju želimo da se nastavi dalje razvijati i rasti, a druga je uloga funkcionalna, u kojoj ICT servisira ostale sektore i državu vezano uz daljnje procese digitalizacije”, kaže Drilo.

Izuzmemo li telekomunikacije, koje čine nešto manje od polovice ukupnih prihoda ICT-a, a bilježe smanjenje broja zaposlenih, stagnaciju izvoza kao i prihoda, IT dio u svim segmentima raste. Od ukupno 33 tisuće zaposlenih u ICT-u, njih više od 25 tisuća radi u IT tvrtkama. Od ukupnog prihoda ICT-a od 32 milijarde kuna njih 19 milijardi otpada na IT, a od šest milijardi kuna izvoza oko pet milijardi otpada na izvoz IT tvrtki.

Pojedinačno, pak, najveći igrači u ICT industriji i dalje su telekomi, a na njihove rezultate utjecala je regulacija poput ukidanja roaminga kao i smanjena potrošnja tvrtki i građana. Drilo pojašnjava da telekomi vide veliku priliku u masovnoj digitalnoj transformaciji gospodarstva, ali da se ta transformacija odgađa. To se ogleda u stagnaciji prihoda koju cijeli ICT ostvaruje na domaćem tržištu. Iako bi se očekivalo da potrošnja domaćih kupaca zbog digitalne transformacije mora rasti, prema podacima HUP ICT-a u posljednjih pet godina ona je stabilnih 25 milijardi kuna, uz tek sitne varijacije.

Da je priča o digitalnoj transformaciji hrvatskoga gospodarstva još složenija ukazuju netom objavljeni podaci Eurostata. Komisijini statističari proveli su anketu na 45 tisuća građana u svim članicama Unije, što u domaćem gospodarstvu smatraju jednim od najvjerodostojnijih pokazatelja stanja na terenu, i podacima koji naslućuju da je gospodarstvo zapravo ušlo u digitalnu transformaciju. No, način na koji je ono provodi daleko je od onoga što telekomi i IT tvrtke priželjkuju.

Dok prema podacima HUP ICT-a u domaćoj ICT industriji danas radi 33 tisuće radnika, od čega dio nisu nužno ICT profesionalci, već su administratori, pravnici, menadžeri i umjetnici, ukupan broj ICT profesionalaca kod nas, prema Eurostatu, je čak 52,3 tisuće. Činjenica da većina ICT profesionalaca radi u drugim industrijama ukazuje da se tvrtke pokušavaju održati razvojem vlastitih kadrova u smjeru ICT kompetencija.


Komentari članka

Vezani članci

I MVEP zapošljava, broj zaposlenih u državnoj administraciji raste na 50.000

16.10.2017.

Novi val zapošljavanja u ministarstvima u kojem će posao naći oko 850 administrativaca, nije mimoišao ni Ministarstvo vanjskih poslova koje je ovaj tjedan primalo molbe za nova 32 radna mjesta

Ekonomski bum u Švedskoj, fali im 78 tisuća radnika

16.10.2017.

Prije nekoliko mjeseci švedski zavod za zapošljavanje objavio je kako će se u 2017. i 2018. godini u zemlji otvoriti 149 tisuća novih radnih mjesta te da će na njih čak osam od deset raditi stranci

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

11.10.2017.

Posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vaučera, što za posljedicu ima nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost i krajnje upitnu socijalnu sigurnost radnika

ALAN SUMINA, VLASNIK NANOBITA 'U 9 godine prihod nam je skočio 57 milijuna kuna. Evo kako smo uspjeli'

09.10.2017.

100% prihoda nam dolazi izvana i oni su lani iznosili 57 milijuna kuna, što je rast od 20 posto u odnosu na 2015. Mjesečno imamo tri milijuna korisnika, dok ukupno imamo oko 60 milijuna preuzimanja.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1704 članka imaju tag turizam
  3. 1470 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 861 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 880 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 811 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 715 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 277 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja