Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2009

Veće kamate na štednju - marketinški trik

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr  

Veće kamate na štednju - marketinški trik

Privlačenje štednje građana i dalje će ostati u fokusu interesa banaka u cijeloj regiji zbog stanja na svjetskim financijskim tržištima. Hrvatski bankari stoga najavljuju za ovu godinu jednake pa čak i veće kamate na štednju nego lani.

Prema posljednjim podacima banaka, kamata na oročenu štednju u kunama kreće se od 4,8 posto u PBZ-u do 6,10 posto u Erste banci. Kamate na euro štednju iznose od 4,27 posto u Erste banci do 5,75 posto u Raiffeisenu, piše Jutarnji list.

No, veća kamata od 15 i 22 posto koju nudi, primjerice, Erste banka ili 30 posto koliko nudi Volksbank u svojoj akciji zapravo je samo marketinški trik. Riječ je o bonusu na postojeću redovnu kamatu. Tako je kamata na kune zapravo povećana sa 5 na 6,10 posto na 12 mjeseci, a na eure sa 3,5 na 4,27 ili za visoke iznose štednje od 4,8 na 5,86 posto. 30 posto veće kamate zapravo znače da će građani na postojeću kamatu od primjerice pet posto dobiti maksimalno, ovisno o vrsti obračuna, dodatno još 1,5 posto dodatne kamate. Ako se bonus obračunava na iznos štednje, onda to u stvarnosti može značiti samo prelazak u viši razred pa će, primjerice umjesto 4,75 dobiti kamatu od 5,05 posto za eure. PBZ nudi bonus od 15 do 25 posto koji se obračunava tek na kraju oročenja na ukupni iznos kamate.

Kamata od 12 posto koju nudi RBA zapravo je progresivna kamata koja u prvome mjesecu iznosi jedan, u drugome dva, a tek u 12. mjesecu 12 posto. U stvarnosti je riječ o kamati od oko 6 posto.

Bankari ove godine očekuju umjereniji rast štednje od 5 do 10 posto kod građana. Istodobno poduzeća bi, ističu analitičari, svoje depozite mogla istopiti na minimum za održavanje obrtnog kapitala, bez zaliha financijske imovine. Podsjetimo, štednja prijašnjih godina rasla je po godišnjim stopama od 17 do 20 posto.

Prema posljednjim podacima HNB-a od kraja studenoga prošle godine godišnji rast štednje građana iznosio je lani nešto iznad 10 posto. Građani su u bankama ukupno imali 131,91 milijardu kuna, od čega 15,44 milijarde na tekućim i žiro računima, 18,47 milijardi na kratkoročnoj štednji, a 98 milijardi na dugoročno oročenoj štednji. Građani su u bankama lani “pospremili” 12,7 milijardi više kuna nego krajem studenoga 2007. godine. U zadnjih godinu dana za oko 500 milijuna kuna smanjen je iznos na žiro i tekućim računima i za oko milijardu kuna kratkoročna štednja. Najviše je povećana oročena štednja građana za čak 14,17 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2002. ukupna štednja građana lani je više nego udvostručena sa 67,3 na gotovo 132 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Druga strana priče: 'Manjina ima visoke plaće i poznate Googleove povlastice'

11.11.2019.

Kevin Kiprovski nosio je atraktivnu titulu – “suradnik za ekspedicije” – te je imao veoma zabavan posao – mladim je ljudima demonstrirao Googleove proizvode virtualne stvarnosti. U sklopu toga je u svojoj sivoj majici s logom tehnološkog diva posjećivao š

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

30.10.2019.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondo

Kreativna industrija: Najbrže rastući sektor

28.10.2019.

Kulturne i kreativne industrije, u koje među ostalim spadaju filmska industrija, dizajn i arhitektura, jedan su od globalno najbrže rastućih sektora.

Imago Ogilvy - Osvojen ‘Euro Effie‘ za kampanju ‘Boranka‘

21.10.2019.

Dobila ju je za prošlogodišnju kampanju 'Boranka' za naručitelja Savez izviđača Hrvatske koji je pokrenuo volontersku akciju pošumljavanja opožarenih području kako bi u projekt uključio što više građana

Vinkovački stručnjaci za digitalni marketing

16.10.2019.

U stalnoj smo potrazi za kvalitetnim i stručnim zaposlenicima iz raznih sfera digitalnog marketinga, a studentima pružamo mogućnost stručne prakse i stalnog zaposlenja nakon završetka fakulteta

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija