Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2009

Veće kamate na štednju - marketinški trik

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr  

Veće kamate na štednju - marketinški trik

Privlačenje štednje građana i dalje će ostati u fokusu interesa banaka u cijeloj regiji zbog stanja na svjetskim financijskim tržištima. Hrvatski bankari stoga najavljuju za ovu godinu jednake pa čak i veće kamate na štednju nego lani.

Prema posljednjim podacima banaka, kamata na oročenu štednju u kunama kreće se od 4,8 posto u PBZ-u do 6,10 posto u Erste banci. Kamate na euro štednju iznose od 4,27 posto u Erste banci do 5,75 posto u Raiffeisenu, piše Jutarnji list.

No, veća kamata od 15 i 22 posto koju nudi, primjerice, Erste banka ili 30 posto koliko nudi Volksbank u svojoj akciji zapravo je samo marketinški trik. Riječ je o bonusu na postojeću redovnu kamatu. Tako je kamata na kune zapravo povećana sa 5 na 6,10 posto na 12 mjeseci, a na eure sa 3,5 na 4,27 ili za visoke iznose štednje od 4,8 na 5,86 posto. 30 posto veće kamate zapravo znače da će građani na postojeću kamatu od primjerice pet posto dobiti maksimalno, ovisno o vrsti obračuna, dodatno još 1,5 posto dodatne kamate. Ako se bonus obračunava na iznos štednje, onda to u stvarnosti može značiti samo prelazak u viši razred pa će, primjerice umjesto 4,75 dobiti kamatu od 5,05 posto za eure. PBZ nudi bonus od 15 do 25 posto koji se obračunava tek na kraju oročenja na ukupni iznos kamate.

Kamata od 12 posto koju nudi RBA zapravo je progresivna kamata koja u prvome mjesecu iznosi jedan, u drugome dva, a tek u 12. mjesecu 12 posto. U stvarnosti je riječ o kamati od oko 6 posto.

Bankari ove godine očekuju umjereniji rast štednje od 5 do 10 posto kod građana. Istodobno poduzeća bi, ističu analitičari, svoje depozite mogla istopiti na minimum za održavanje obrtnog kapitala, bez zaliha financijske imovine. Podsjetimo, štednja prijašnjih godina rasla je po godišnjim stopama od 17 do 20 posto.

Prema posljednjim podacima HNB-a od kraja studenoga prošle godine godišnji rast štednje građana iznosio je lani nešto iznad 10 posto. Građani su u bankama ukupno imali 131,91 milijardu kuna, od čega 15,44 milijarde na tekućim i žiro računima, 18,47 milijardi na kratkoročnoj štednji, a 98 milijardi na dugoročno oročenoj štednji. Građani su u bankama lani “pospremili” 12,7 milijardi više kuna nego krajem studenoga 2007. godine. U zadnjih godinu dana za oko 500 milijuna kuna smanjen je iznos na žiro i tekućim računima i za oko milijardu kuna kratkoročna štednja. Najviše je povećana oročena štednja građana za čak 14,17 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2002. ukupna štednja građana lani je više nego udvostručena sa 67,3 na gotovo 132 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Vinska omotnica: 63 milijuna kuna za ulaganje u vinarije i marketing

20.03.2019.

Za razliku od dosadašnjih natječaja, vinari mogu kupiti i prenamijeniti objekte u vinarije ili mjesta za prezentaciju i prodaju vina, kaže ministar Tolušić

Albanci kroz humor preokrenuli negativan image u prvoklasnu turističku reklamu

20.03.2019.

U popularnoj kulturi, Albanija je opisana kao utočište za razbojnike, kriminalce i gangstere. Iako razumijemo da takva percepcija može biti dobra za filmove, kao što je Taken (2008., Oteta, hrv.prijevod, film '96 sati'), ona je potpuno neistinita! U stvar

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Natječaj otvoren: Za promidžbu hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja 250 tisuća eura

05.03.2019.

Riječ je o natječaju iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina do 2023. godine, a zainteresirani se mogu prijaviti do 29. ožujka.

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

27.02.2019.

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija