Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2009

Veće kamate na štednju - marketinški trik

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr  

Veće kamate na štednju - marketinški trik

Privlačenje štednje građana i dalje će ostati u fokusu interesa banaka u cijeloj regiji zbog stanja na svjetskim financijskim tržištima. Hrvatski bankari stoga najavljuju za ovu godinu jednake pa čak i veće kamate na štednju nego lani.

Prema posljednjim podacima banaka, kamata na oročenu štednju u kunama kreće se od 4,8 posto u PBZ-u do 6,10 posto u Erste banci. Kamate na euro štednju iznose od 4,27 posto u Erste banci do 5,75 posto u Raiffeisenu, piše Jutarnji list.

No, veća kamata od 15 i 22 posto koju nudi, primjerice, Erste banka ili 30 posto koliko nudi Volksbank u svojoj akciji zapravo je samo marketinški trik. Riječ je o bonusu na postojeću redovnu kamatu. Tako je kamata na kune zapravo povećana sa 5 na 6,10 posto na 12 mjeseci, a na eure sa 3,5 na 4,27 ili za visoke iznose štednje od 4,8 na 5,86 posto. 30 posto veće kamate zapravo znače da će građani na postojeću kamatu od primjerice pet posto dobiti maksimalno, ovisno o vrsti obračuna, dodatno još 1,5 posto dodatne kamate. Ako se bonus obračunava na iznos štednje, onda to u stvarnosti može značiti samo prelazak u viši razred pa će, primjerice umjesto 4,75 dobiti kamatu od 5,05 posto za eure. PBZ nudi bonus od 15 do 25 posto koji se obračunava tek na kraju oročenja na ukupni iznos kamate.

Kamata od 12 posto koju nudi RBA zapravo je progresivna kamata koja u prvome mjesecu iznosi jedan, u drugome dva, a tek u 12. mjesecu 12 posto. U stvarnosti je riječ o kamati od oko 6 posto.

Bankari ove godine očekuju umjereniji rast štednje od 5 do 10 posto kod građana. Istodobno poduzeća bi, ističu analitičari, svoje depozite mogla istopiti na minimum za održavanje obrtnog kapitala, bez zaliha financijske imovine. Podsjetimo, štednja prijašnjih godina rasla je po godišnjim stopama od 17 do 20 posto.

Prema posljednjim podacima HNB-a od kraja studenoga prošle godine godišnji rast štednje građana iznosio je lani nešto iznad 10 posto. Građani su u bankama ukupno imali 131,91 milijardu kuna, od čega 15,44 milijarde na tekućim i žiro računima, 18,47 milijardi na kratkoročnoj štednji, a 98 milijardi na dugoročno oročenoj štednji. Građani su u bankama lani “pospremili” 12,7 milijardi više kuna nego krajem studenoga 2007. godine. U zadnjih godinu dana za oko 500 milijuna kuna smanjen je iznos na žiro i tekućim računima i za oko milijardu kuna kratkoročna štednja. Najviše je povećana oročena štednja građana za čak 14,17 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2002. ukupna štednja građana lani je više nego udvostručena sa 67,3 na gotovo 132 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Domaće agencije povećale prihode od izvoza

10.01.2019.

Ukupno 39 agencija za tržišno komuniciranje članice su HURA-e, a među njima su višestruko nagrađivane agencije, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Na trećem Diablogu proglašeni najbolji blogeri, influenceri i brendovi

22.11.2018.

Rezultati najnovijeg istraživanja o hrvatskoj blogerskoj i influencer sceni pokazali su kako su kreatori sadržaja sve zreliji, uz brigu o vlastitim online kanalima velika većina (61%) ima i stalan posao, te su visoko obrazovani (75%)

Zdravoljupci povećali potrošnju u Konzumu za 40 posto

19.11.2018.

TCC je gotovo istu kampanju radio za Lidl Irskoj i Nizozemskoj, a Billa u Austriji, s time da su se negdje zvali Food Heroes, negdje Vitamin Stars, a u Hrvatskoj Zdravoljupci. Konzum je u ovom slučaju igrao na već prokušanu stvar koju je iz nekog razloga

Novinske naklade i dalje padaju, prodaja i oglašavanje lani pali za 10 posto

29.10.2018.

Tržište tiska u 2017. je nastavilo višegodišnji trend pada prodane naklade i financijskih pokazatelja, a istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokazuje da je najveću prodajnu nakladu lani imao dnevnik “24sata”, dok je prvi na tržištu

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast