Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Stu 2019

Uvoz alkoholnih pića dvostruko je veći od izvoza

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Prusina  

Uvoz alkoholnih pića dvostruko je veći od izvoza

Hrvatska je u 2018. godini izvezla 4655 tona jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 16,3 milijuna eura, a uvezla 8543 tone alkohola – viskija, brendija, konjaka, ruma, džina, likera..., u vrijednosti od 44,3 milijuna eura, podaci su Državnog zavoda za statistiku, koji zabrinjavaju zbog činjenice da taj trend uvoza i dalje raste. No, s druge strane stručnjaci tvrde da je u proteklih 15-ak godina stvoren standard slavonske šljivovice kojega su prihvatili kupci i čija kvaliteta iz godine u godinu i dalje raste.

- Od buma proizvodnje rakija sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća kada je država ulagala i poticala nove nasade, sada već imamo standardizaciju, definirali su se oni proizvođači koji to rade za tržište, a osuli su se oni koji to nisu. Imamo ozbiljne proizvođače koji imaju riješen plasman i sve više njih povećava količine - kazao je dr. sc. Borislav Miličević, redoviti profesor na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku i predsjednik Povjerenstva za senzorsko ocjenjivanje voćnih rakija koje je u ponedjeljak počelo u osječkoj Županijskoj komori.
Naime, u organizaciji HGK Županijske komore Osijek te u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku i Općinom Semeljci, i ove je godine organizirano 15. po redu edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera.

- Na natjecanje su ove godine prijavljena ukupno 234 uzorka, od čega je 186 rakija i 48 likera. Riječ je o proizvođačima iz cijele zemlje, a najviše, naravno, iz Slavonije i Baranje, kojima se već tradicionalno na ocjenjivanju pridruže i proizvođači iz BiH, uglavnom iz Bosanske Posavine. Kod rakija, kao i svake godine do sada, najviše je uzoraka šljivovice – 87, zatim 19 rakija od kruške, potom lozovača, komovica, rakija od marelice, jabuke… Ove godine imamo prijavljene i uzorke rakije od piva, pivskog destilata, džina, vinjaka - pojašnjava Igor Mikulić, tajnik organizacijskog odbora natjecanja.

On smatra da bi Hrvatska, kao voćarska zemlja koja ima jako dobre uvijete za voćarsku proizvodnju, trebala imati i mnogo veću tržišnu proizvodnju jakih alkoholnih pića.
Smisao ovakvih natjecanja jest dobiti standard voćnih rakija, a u posebnom je fokusu voćna rakija od šljive, odnosno tradicionalna šljivovica.

- Osim kakvoće nama je važno dobiti siguran proizvod za potrošača, tako da svi ovi uzorci prije nego što dođu ovdje prođu temeljne fizikalno-kemijske analize kako bi se vidjeli svi parametri kakvoće koji definiraju proizvod za potrošača. Koristi se međunarodno priznata njemačka DLG metoda kojom ocjenjujemo četiri osnovna parametra - boja, bistroća, miris i okus. Organoleptičko ocjenjivanje provodi 21 ocjenjivač, u sedam panela po tri člana - kaže Miličević, napominjući kako je plasman novih proizvoda postao neupitan, a najčešće se plasiraju kroz obiteljska gospodarstva, što znači da se i gospodarstvo, ali i turističke aktivnosti u Slavoniji i Baranji bude.

Zlatnožute boje i specifičnog okusa
Standardna slavonska šljivovica, ili neka druga voćna rakija, mora biti zlatnožute boje i specifičnog okusa i mirisa te mora dozrijevati, što se na proizvodu senzorski prepozna. U fizikalno-kemijskim parametrima najvažnije je da nema tvari štetnih za ljudsko zdravlje, i da je sigurna za ljudsku uporabu. Proizvođači jako paze na metilni alkohol, metanol, čiji sastav EU propisuje u maksimalnim dopuštenim granicama. Preporuča se za slavonsku šljivovicu da ne prelazi standard više od 43 posto etilnog alkohola - tvrdi dr.sc. Borislav Miličević


Komentari članka

Vezani članci

Badel 1862: Na rusko tržište otpremljen prvi veliki šleper vina autohotnih sorti

18.11.2019.

Graševina Vezak i Plavac 50° bit će dostupni u velikim i snažno pozicioniranim ruskim trgovačkim lancima Auchan, O‘Key te GiperGlobus. U tijeku su razgovori i s trgovačkim lancima Magnit, Lenta i Metro Cash&Carry, a pokrenute su i aktivnosti vezane uz dis

Kako su dva pilota u godinu dana u Zagrebu napravila najbolji gin na svijetu

30.09.2019.

Posebnost njihovog premium gina leži u činjenici da je u potpunosti napravljen od najkvalitetnijih hrvatskih sastojaka, kao što su lavanda s Hvara, borovica iz Otočca, anđelika iz Like, naranča iz Opuzena, list masline s Biokova i kadulja s Velebita.

Najbolji košarkaš u povijesti u poduzetničkim vodama: Svoj proizvod prodaje za 10.700 kuna

23.09.2019.

Četiri milijardera i vlasnika nekih od najvećih košarkaških klubova na svijetu prije tri su se godine našli na večeri kako bi održali sastanak o vlasničkim ugovorima, no pogreška pri rezervaciji stola odvela ih je u potpuno različit smjer te su se odlučil

Jabukovača bolja ako se miješa više sorti jabuka

30.09.2018.

Jabukovača ima bar dva puta više viših alkohola nego šljivovica, a snižavanje sadržaja metanola obavlja se odvajanjem jednog dijela prvenca tijekom prepeka

Proizvodnja alkoholnih pića: 'Krenuo sam samo iz plaće, bez kredita. Danas je to nemoguće'

03.09.2018.

Ima li perspektive u autohtonoj proizvodnji pića zabranjenih za mlađe od 18 godina? Čini se da ima. Naime, nakon craft revolucije u pivima uslijedilo je nešto slično s visokoalkoholnim pićima - publiku su počeli osvajati votka, viski, rum, gin...

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 994 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1014 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 356 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg