Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2009

Uspješne hrvatske tvrtke više ulažu u marketing

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Igor Vuković  

Uspješne hrvatske tvrtke više ulažu u marketing

Profitabilna hrvatska poduzeća razlikuju se od gubitaša po tomu što više ulažu u marketing. Hrvatski dobitaši su većinom manja poduzeća, više razine kapitalne intenzivnosti te mlađa po broju godina poslovanja. Uspješna poduzeća imaju manje radnika, ali im isplaćuju veće plaće. Zbog manje zaposlenih imaju manje troškove rada, a veće plaće dodatno pridonose većoj proizvodnosti rada i profitabilnosti. Prema tome, ako poduzeća žele povećati potražnju i ostvariti lojalnost svojoj marki i proizvodima, moraju investirati u marketing. Neefikasna velika poduzeća u planu restrukturiranja morala bi posebno voditi računa o razini zaposlenosti.

Zaključci su to istraživanja konkurentskih prednosti hrvatske prerađivačke industrije što su ga proveli znanstveni suradnici Ekonomskog instituta Ivan-Damir Anić i Edo Rajh. Istraživanje je objavljeno u zborniku Ekonomska politika Hrvatske u 2010., u povodu istoimenog savjetovanja ekonomista održanog u Opatiji. U zborniku je i rad njihovog kolege s Instituta Željka Lovrinčevića koji se nadovezuje sa sličnim zaključcima.

Prerađivači tehnološki zaostaju
Hrvatska prerađivačka industrija tehnološki zaostaje i strukturalno se mijenja na nepovoljan način, pokazali su Lovrinčevićevi podaci. Raste udio proizvodnje proizvoda s nižom tehnološkom osnovicom, a time i niže dodane vrijednosti. S druge strane, domaći potrošači traže značajnije veći udio proizvoda visoke i srednje visoke tehnološke razine pa se stvara sve veći jaz između domaće ponude i potražnje. Taj jaz ispunjavaju uvozni proizvodi, zaključuje Lovrinčević.

Prema istraživanju Rajha i Anića - provedenom anketiranjem 210 poduzeća te razgovorima s njihovim menadžerima - profitabilna poduzeća imaju i manji koeficijent zaduženosti. To im omogućava veću fleksibilnost i prilike za nova zaduživanja, što u kriznim razdobljima može biti odlučujući faktor opstanka. Uspješna poduzeća imaju i bolji koeficijent tekuće likvidnosti. Prosjek među ispitanim poduzećima bio je 1,94 kune kratkotrajne imovine na jednu kunu obveza, dok je za uspješna poduzeća taj koeficijent bio 2,45.

Budući da potrošači postaju sve zahtjevniji, a nacionalna tržišta zasićenija, poduzeća moraju širiti svoju proizvodnju na izvoz te u kraćim rokovima lansirati nove proizvode. Kraći životni ciklusi proizvoda zahtijevaju nove koncepte organizacije lanaca opskrbe, pišu Anić i Rajh. Zaključuju da će proizvodnja zbog svega toga biti još povezanija s uslužnim sektorom. Bez istraživanja i razvoja, obrazovanja, dizajna, marketinga, računovodstvenih usluga, novih programskih rješenja, trgovine i pratećih usluga, neće biti moguće povećavati dodanu vrijednost i konkurentnost na tržištu. Na rezultate poduzeća utječe i makroekonomski okvir te odluke o sektorskim potporama. U većini sektora prerađivačke industrije više kamatne stope, tečaj i viši porezi, kao i veći deficit države predstavljaju prepreku rastu.

EU - novi izazovi i prilike
Ulazak u Europsku uniju stvara nove izazove, ali i prilike. EU u strateškim dokumentima ocjenjuje da perspektivu imaju moderne, tradicionalne i visokotehnološke proizvodnje, temeljene na znanju, novim proizvodima i inovacijama. Prema Aniću i Rajhu to znači da i tradicionalne grane prerađivačke industrije (tekstil, odjeća, koža) imaju perspektivu, ali uz tržišno repozicioniranje prema inovacijama, novim proizvodima, razvijenim vlastitim brendovima i proizvodima s većom dodanom vrijednošću.

No Željko Lovrinčević uočava da su zasad hrvatska poduzeća znatno manje orijentirana na međunarodno tržište nego nove članice EU-a, barem kad je riječ o dijelu robnog izvoza. Tek nešto više od trećine ukupne proizvodnje hrvatske prerađivačke industrije završi u izvozu, za razliku od udjela većeg od 50 posto u novim članicama EU-a. Razlika leži u inozemnim investitorima koji su nove članice odabirali kao mjesta proizvodnje s namjerom širenja u regiji, što s Hrvatskom nije bio slučaj. Stoga Lovrinčević smatra da je vrlo važno uložiti napor u privlačenju inozemnih investicija u sektore s višom razinom tehnološke složenosti. Jedna od hrvatskih boljki je i nizak udjel srednjih i malih poduzeća u ukupnoj proizvodnji. Riječ je o širem problemu slabo izražene poduzetničke aktivnosti, ali i prepreka na koje nailaze oni koji se odvaže u poduzetničke vode.

Zbog slabe orijentacije na izvoz i tehnološkog zaostajanja, prerađivačka industrija manje će pridonijeti izlasku Hrvatske iz recesije. Oporavak okruženja i svjetske potražnje neće značajnije pridonijeti rastu domaće proizvodnje jer nije izvoznog karaktera, ocjenjuje Lovrinčević. Anić i Rajh smatraju da strateško usmjerenje cijele prerađivačke industrije mora biti tržišno repozicioniranje prema novim tržišnim uvjetima poslovanja. Velika neefikasna poduzeća trebala bi racionalizirati poslovanje i smanjiti broj zaposlenih. Poduzeća bi radi povećanja potražnje i u vrijeme krize trebala inves- tirati u sve aspekte tržišnog repozicioniranja. Primjerena industrijska politika morala bi za njih kreirati okruženje koje bi pomoglo u ostvarivanju novih investicija, provođenju programa restrukturiranja, investiranju u marketing i povećanju proizvodnosti rada.

Moderna organizacija donosi tržišnu prednost
Oko 44 posto velikih hrvatskih poduzeća ima tzv. funkcijsku organizacijsku strukturu, što je nepovoljno, jer je takav ustroj primjeren samo u slučajevima kad su tvrtke orijentirane na jedan proizvod ili jednu grupu srodnih proizvoda, ustvrdila je u svom istraživanju Lovorka Galetić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Učinjen je ipak znatan pomak od sličnog istraživanja iz 1998., kada je čak 61,8 posto velikih poduzeća imalo funkcijsku strukturu. No još su uvijek slabo zastupljene moderne organizacijske strukture, poput projektne, procesne ili mrežne, a samo 16,7 posto ispitanih hrvatskih tvrtki smatra da im organizacija donosi tržišnu prednost. Najviše ih ocjenjuje da su uspješne prvenstveno zbog kvalitete proizvoda i usluga (69 posto), kvalitete ljudi (66,7 posto), menadžerskih sposobnosti (43 posto), timskog rada (41 posto)...

Suvremene tendencije uočavaju se u formiranju dohodovnih centara. Tako čak 43,8 posto ima formirane troškovne centre, a 40,34 ima profitne centre. Oko 25 posto velikih hrvatskih poduzeća ima strateške poslovne jedinice, što je u skladu s modernim svjetskim tendencijama. Oko 55 posto poduzeća provodi organizacijske promjene svake, svake druge i svake treće godine, a to pokazuje da ipak postoji kontinuitet u potrazi za boljim organizacijskim rješenjima.


Komentari članka

Vezani članci

Jedna od tri najvrjednije tvrtke svijeta otkrila: Ovo je ključna vještina budućnosti

11.03.2019.

"Design thinking" je pojam za određenu metodu rješavanja problema, koja nalaže pojedincima da pokušaju “ući u cipele klijenta”, odnosno da se poistovjete s njim kako bi potom stvorili praktična, korisniku bliska rješenja

Natječaj otvoren: Za promidžbu hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja 250 tisuća eura

05.03.2019.

Riječ je o natječaju iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina do 2023. godine, a zainteresirani se mogu prijaviti do 29. ožujka.

Radnicima koji dobiju dijete dm daruje 10.000 kuna

26.02.2019.

Za svako novorođeno ili posvojeno dijete dm će odsad svojim djelatnicima davati 10.000 kuna, što predstavlja povećanje od 7.000 kuna u odnosu na dosadašnju potporu u istu svrhu, priopćili su iz te tvrtke

Prvi put će digitalno oglašavanje u Americi nadmašiti tradicionalno

21.02.2019.

Potrošnja na digitalne oglase ove će godine u SAD-u porasti 19 posto, na 129,34 milijarde dolara, uz udio u ukupnoj potrošnji od nekih 54 posto, procjenjuju u eMarketeru.

Svaki zaposlenik u Hrvatskoj izostane s posla čak 45 radnih dana

01.02.2019.

Tako primjerice loše komunicirana reorganizacija često uzrokuje masovnu pojavu bolovanja jer radnici bježe u svojevrsnu zonu komfora u kojoj mogu pričekati razvoj situacije.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija