Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Tra 2017

Upoznajte četiri mlade znanstvenice koje ruše predrasude

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Upoznajte četiri mlade znanstvenice koje ruše predrasude

OVOGODIŠNJE ambasadorice znanosti, stipendistice L´Oreal-UNESCO Nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti" su Tena Dubček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Daria Juretić Perišić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Marina Raguž s Medicinskog fakulteta u Zagrebu te Maja Žulj Mihaljević sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Mukotrpni rad mladih znanstvenica i godine uložene u edukaciju, kako bi ostavile trag u znanstvenom svijetu, često nisu priznati zbog duboko ukorijenjenih društvenih predrasuda i stavova.

Prema podacima prošlogodišnjeg istraživanja francuskog instituta OpinionWay, čak 89 posto Europljana smatra da žene imaju više afiniteta za druge djelatnosti nego za znanost, a mišljenje dijele podjednako i muškarci i žene.

Projektom "Za žene u znanosti" želi se promijeniti percepciju o ulozi žene, pa tako program nagrađuje mlade znanstvenice do 35 godina iz područja prirodnih znanosti i interdisciplinarnih područja, a koje završavaju doktorski rad na nekoj od hrvatskih institucija.

U razgovoru za Index ove četiri mlade znanstvenice otkrivaju što ih je motiviralo na bavljenje znanošću.

Tena Dubček: Oduvijek sam imala neki otpor prema ideji da bih cijeli život radila jedno te isto

Tena Dubček je magistra fizike. Zaposlena je kao asistent na fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Tijekom studiranja bila je unutar 1% najboljih studenata na godini, a 2013. godine odlikovana je od PMF-a kao najbolji student u generaciji. Od 2014. nekoliko je puta posjetila Massachusetts Institute of Technology (SAD), od jeseni 2016. i kao dobitnik Fulbrightove stipendije, te surađivala s istaknutim znanstvenicima među kojima je i dobitnik Nobelove nagrade iz fizike. Dosad je objavila pet radova, od kojih tri kao prvi autor, a jedan od njih publiciran je u Physical Review Letters, jednom od prestižnijih znanstvenih časopisa iz područja fizike. Njezin se znanstveni rad uglavnom bavi područjem sintetskog magnetizma u ultrahladnim atomskim plinovima i fotoničkim sustavima, čije se ideje neprestano isprepliću.

"Oduvijek sam imala neki otpor, što zbog gena što zbog odgoja, prema velikom sužavanju i ideji da bih cijeli život, svaki dan, radila jedno te isto. Iako sam od malih nogu neizmjerno uživala u rješavanju raznih znanstvenih zagonetki, nisam htjela odustati od bavljenja i na prvi pogled različitim stvarima kao sto su umjetnosti, te traženja veza medu svima njima. Tek pred kraj srednje škole počela sam shvaćati da je fizika, vjerujem i znanost općenito, upravo ono sto i tražim- zanimanje u kojemu je svaki dan drugačiji, pun traženja i rješavanja uvijek novih "zagonetki", otkrivanja intrigantnih pojava koje u konačnici pomažu i društvu, brojnih suradnji sa znanstvenicima iz raznih dijelova svijeta- spajanja naizgled nespojivog! U svakom pogledu", kaže za Index Tena Dubček.

Maja Žulj Mihaljević: Svaki dan donosi nove izazove

Maja Žulj Mihaljević je diplomirana inženjerka agronomije – bilinogojstva, usmjerenje voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Zaposlena je kao znanstvena novakinja na Zavodu za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Svrha njezine disertacije je analizirati genetsku strukturu i srodstvo autohtonog hrvatskog sortimenta te njegov položaj i doprinos ukupnom europskom sortimentu kako bi se putem roditeljskih veza, vrste i frekvencije alela skupa marker gena dokazala njihova izvornost na prostoru Hrvatske. Mogućnost pouzdane identifikacije genotipa sorte esencijalno je za kvalitetno rasadničarstvo, a poznavanje genetske strukture i međusobne srodnosti sorata omogućuje dokazivanje autohtonosti i autentičnosti sorata što ima važnu ulogu u brendiranju proizvoda, kao i u revitalizaciji istih.

"Rad na fakultetu, u mom slučaju Agronomskom, podrazumijeva bavljenje ne samo znanstvenim već i stručnim radom i naravno izvođenje nastave i rad sa studentima. Ovako širok opis poslova osigurava dinamičnost i raznolikost – svaki dan donosi nove izazove, drugačiji raspored. U agronomiju sam se zaljubila za vrijeme srednjoškolskih dana, kada sam prvi puta doživjela iskonsku radost vrtlarenja – gledati kako nešto raste i uz tvoju brigu rađa i plodonosi. Iako sam znala da mi ovakav izbor karijere neće osigurati materijalno izobilje, rješavanje problema i dobivanje novih spoznaja koje mogu pomoći našoj poljoprivredi motivi su i satisfakcija za moj znanstveni rad", kaže Maja Žulj Mihaljević

Daria Juretić Perišić: Odrastajući uz dokumentarce i enciklopedije usadila mi se neka želja za istraživanjem

Daria Juretić Perišić je magistra inženjerka ekoinženjerstva. Diplomirala je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 2011., a godinu kasnije zaposlila se na istom Fakultetu na Zavodu za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju. Tu izrađuje doktorski rad naziva Uklanjanje farmaceutika iz voda naprednim oksidacijskim procesom uz Sunčevo zračenje čiji je cilj razvoj naprednog oksidacijskog procesa obrade voda uz korištenje Sunčevog zračenja. U tu svrhu je pripremljen novi nanokompozitni fotokatalizator na bazi TiO2 i željezom modificiranog zeolita kako bi se ostvario sinergistički učinak adsorpcijskih svojstava zeolita, aktivnosti heterogenog reagensa Fentonovog tipa i separacije naboja te visoke fotoaktivnosti u vidljivom djelu spektra, a time i povećana učinkovitost uklanjanja farmaceutika. Provedena istraživanja predstavljaju temelj za razvoj održive tehnologije obrade voda.

"Odrastajući uz dokumentarce i enciklopedije usadila mi se neka želja za istraživanjem i onime znati nešto više, a u kemiju sam se zaljubila u osnovnoj školi. O nekoj znanstvenoj karijeri tada nisam razmišljala, no školovanje sam nastavila slijedeći tu znatiželju. Već i tijekom studija Ekoinženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije putem mentorskih vježbi te izrade diplomskoga rada imala sam se prilike uključiti u znanstveno istraživanje te sam se bolje upoznala s problematikom postojanih onečišćivala u vodi. Nakon što mi se pružila prilika da započnem svoj znanstveni put kao znanstvena novakinja na Fakultetu pod mentorstvom prof. Lončarić Božić, nisam dugo razmišljala već sam objeručke prihvatila taj put i evo me danas, jedna od stipendistica L'Orealovog programa ˝Za žene u znanosti˝ što mi govori da nisam pogriješila", kaže Daria Juretić Perišić.

Marina Raguž: Otkako pamtim, medicina je moj izbor i poziv

Marina Raguž je doktorica je medicine, a od 2017. godine specijalizantica je neurokirurgije na Zavodu za neurokirurgiju KB Dubrava. 2012. bila je dobitnica Dekanove nagrade, a iste je godine diplomirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Svoju disertaciju naziva Učinak perinatalne hipoksijsko-ishemijske encefalopatije na projekcijske putove moždanog debla kod nedonoščeta izrađuje na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u Odsjeku za slikovni prikaz mozga i Odsjeku za razvojnu neuroznanost. Područje njezina znanstvena djelovanja je temeljna medicina – neuroznanost, dok joj je uže područje rada neuroanatomija čovjeka, razvojna neuroznanost i neuroimaging.

"Otkako pamtim, medicina je moj izbor i poziv. Kao liječnica, trenutno specijalizantica neurokirurgije, imam priliku pomoći ljudima, liječiti i poboljšavati kvalitetu života pojedinca, ali i cijele zajednice. Stalna zelja da naučim nešto vise i da otkrića temeljne neuroznanosti, koja su nužna za razumijevanje načina funkcioniranja ljudskog mozga, implementiram u praktičnu kliničku primjenu cine moj primarni motiv i poticaj. Kombinacija neurokirurgije, moje velike ljubavi i neuroznanosti, u kojoj nova otkrića tek čekaju svijetlo dana cine savršenu kombinaciju, za koju sam duboko u sebi, oduvijek znala da je život koji želim", kaže Marina Raguž.


Komentari članka

Vezani članci

Za 'odvažne' žene: produljen rok prijava na natječaj za financijsku potporu poduzetnicama

17.01.2019.

Produžuje se rok za prijave na javni natječaj „Odvažna” za financijsku i stručnu podršku ženama u poduzetništvu te će trajati do kraja dana 10. veljače (zaključit će se u 23:59 sati).

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Najviši prihod po zaposlenom ostvaren kod poljoprivrednica

27.11.2018.

Društva u vlasništvu muškaraca više zapošljavaju i ostvaruju veće prihode

Irena je prva i jedina automehaničarka u Hrvatskoj s majstorskim ispitom

26.11.2018.

Irena se specijalizirala za azijske aute i na njima najviše voli raditi. U svojem servisu koji se prostire na oko 180 četvornih metara, ima zaposlena i dva automehaničara.

Đikić: Mladi se trebaju zapitati je li stvarno vrijedno ostati u ovoj zemlji

13.11.2018.

Hrvatska ima odlične liječnike, izvrsne studente, fenomenalne medicinske sestre, ali prema podacima o preživljavanju pacijenata oboljelih od svih vrsta tumora, Hrvatska je na dnu Europske unije. Te dvije teme – obrazovanje i zdravstvo, nemaju nikakve veze

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 930 članka imaju tag trgovina
  8. 805 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 882 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast