Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Pro 2017

Upitna je provedba Zakona koji bi trebao stati na kraj nepoštenim trgovcima

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Upitna je provedba Zakona koji bi trebao stati na kraj nepoštenim trgovcima

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji u četvrtak stupa na snagu, trebao bi uvesti red na tržištu i stati na kraj nekorektnom ponašanju trgovaca i prerađivača prema proizvođačima hrane. Unatoč dobrim zakonskim rješenjima, stručnjaci se boje da će državne institucije zakazati u provedbi

Na udaru novog zakona naći će se veliki trgovci čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna, ali i otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna prometa.

Novost je to da trgovci u ugovore s dobavljačima više ne smiju ugrađivati brojne dodatne namete kao što su naknada za uvrštavanje u prodaju ili za smještaj proizvoda na policama (osim ako se radi o istaknutim mjestima koja traži dobavljač), za vraćanje isporučenih, a neprodanih proizvoda ili pak one za zbrinjavanje proizvoda kojima je istekao rok trajanja.

Kazne se previđaju i za trgovce koji naplaćuju usluge što nisu jasno istaknute i specificirane na izdanom računu ili ako naplaćuju nerazmjerno visoke ugovorne kazne.

Nije dopuštena ni naplata naknade za dostavu proizvoda do prodajnog mjesta ili skladišta, kao i naplata naknade za čuvanje i manipulaciju (logistički rabat). Također, trgovci više ne smiju od dobavljača tražiti da sudjeluju u financiranju preuređenja i prodajne i logističke mreže.

Nepoštenom tržišnom praksom smatra se i naplata naknade za umanjeni promet ili umanjenu maržu trgovca uslijed smanjene prodaje, kao i uvjetovanje ugovora s dobavljačem izradom proizvoda njegove privatne marke.

Strogo su zabranjene i dampinške cijene kojima su pribjegavali neki trgovački lanci u osvajanju tržišta. Stoga više nije dozvoljena prodaja proizvoda ispod nabavne cijene, osim kada je riječ o proizvodima pred istekom roka trajanja, odnosno potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja dućana.

Mali proizvođači zalagali su se da u zakon uđe i pravilo po kojem bi trgovci bili obvezni držati određeni postotak domaće robe na policama, ali zbog moguće povrede ugovora s EU-om taj prijedlog nije prošao.

Dragan Munjiza, konzultant dobro upoznat s problematikom nepoštenih praksi trgovaca, smatra da će ovaj zakon uvesti više reda u odnosu na sadašnje stanje. Najveću dobrobit vidi u sprečavanju dampinške trgovine koja je posljednjih godina uzela maha.

Dobro je da se jasno utvrdi u kojim slučajevima se može ići ispod nabavne cijene. Poruka je da se to može činiti samo u iznimnim slučajevima i to je jako dobro. To bi trebalo pomoći i malim proizvođačima i malim trgovcima. Time se štite najslabiji u lancu', kaže Munjiza.

Ističe kako su dampinške cijene bile osobito prisutne u razdoblju dok je trajao trgovački rat između Konzuma i Lidla. 'Trgovci obično idu u damping s nekoliko proizvoda na osnovi kojih kupci stječu dojam o povoljnosti cijele trgovine. Najčešće je to pet artikala – pivo, meso, voće, povrće i pelene', pojašnjava Munjiza.

Zakonsko reguliranje nepoštenih trgovačkih praksi na tragu je preporuka Europske komisije kojima se nastoji potaknuti države članice da pronađu načine da zaštite male proizvođače hrane od njihovih trgovinskih partnera koji su, u usporedbi s njima, nerijetko puno veći i jači poduzetnici.

Što se tiče uvjeta koje mali dobavljači postižu u pregovorima s trgovcima, Munjiza drži da se oni ovim zakonom neće značajnije popraviti. 'U praksi će se moći lakše izračunati neto cijena. Neće se pregovarati o sedam rabata nego tri. Dakle bit će to malo transparentnije, ali suštinski se neće puno promijeniti', smatra Munjiza.

Inače, zakonodavac je trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima dao rok do 31. ožujka 2018., do kada moraju postojeće ugovore sa svojim dobavljačima uskladiti s novim pravilima. Ako to ne učine, ugovori postaju nevažeći.

Munjizu najviše muči provedba zakona. 'Vlada je ovime pokazala da postoji dobra volja, ali pitanje je kako će se zakon provoditi. Kod nas je čest slučaj da imamo dobre zakone, ali kada ih inspektorat ili neko drugo tijelo treba provesti, stvar ne funkcionira', kaže Munjiza.

Najodgovornija za nadzor i određivanje kazni po ovom zakonu je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koja dobiva velike ovlasti. U slučaju kršenja zakonskih odredbi, AZTN će moći kazniti nepoštenog trgovca novčanom kaznom i to do pet milijuna kuna za pravnu osobu i 2,5 milijuna kuna za odgovornu fizičku osobu.

U slučaju ponavljanja nepoštene prakse kazna se može popeti do pet posto vrijednosti ukupnog prihoda.

Međutim postavlja se pitanje hoće li AZTN s postojećim kapacitetima moći efikasno nadzirati tako velik broj tržišnih sudionika.


Komentari članka

Vezani članci

Usvojen Zakon o poljoprivredi, Tolušić: 20 godina se politika u ovom sektoru nije vodila na pravi način

12.12.2018.

Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede te njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu p

Sjajna vijest za online kupce u Hrvatskoj! Na snagu stupila nova pravila: 'Milijuni građana će imati koristi...'

06.12.2018.

Izmjenama nisu obuhvaćeni digitalni sadržaji zaštićeni autorskim pravima poput e-knjiga, glazbe ili online igara, no Europska komisija ima dvije godine da procijeni treba li proširiti zabranu geoblokiranja i na taj sadržaj.

Trgovački lanac Eurospin stiže u Hrvatsku

02.12.2018.

S obzirom na oglase na društvenim mrežama u kojima u Zagrebu i Rijeci traže radnike te građevinska zemljišta i komercijalne nekretnine s parkingom u gradovima s više od 10.000 stanovnika, pitanje je dana kad će hrvatsko tržište postati bogatije za još jed

Munjiza objasnio zašto hrvatski trgovci na Crni petak ne ‘popuštaju’ 90 posto

27.11.2018.

Dok u originalnoj verziji tog svojevrsnog potrošačkog blagdana u Americi cijene padaju i do 90 posto, u hrvatskim su se trgovinama većinom nudili sramežljivi popusti od 20 do 30 posto s tek rijetkim velikim natpisima popusti do 70 %’. Zašto si američki tr

Na tržnicama se godišnje ostvari do četiri milijarde kuna prometa

22.11.2018.

Dok su u zapadnoeuropskim zemljama (u pravilu) tržnice posustale pred globalnim trendovima suvremenog trgovanja, kao što su trgovački centri, u nas su one zadržale mjesto i ulogu kao najkraći lanac ponude i potražnje hrane ruralne i urbane Hrvatske

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast