Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2018

Umjesto pšenice i kukuruza obitelj Ćutuk odlučila se za plantažu šipka, imaju i svoj čaj Šipko

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Umjesto pšenice i kukuruza obitelj Ćutuk odlučila se za plantažu šipka, imaju i svoj čaj Šipko

Iako žive u Svetoj Nedjelji nedaleko Zagreba supružnici Ante (36) i Ivana (35) Ćutuk prije sedam su godina osnovali OPG koji se bavi uzgojem kultiviranog šipka. Na oko jedanaest tisuća četvornih metara posadili su grmove te biljke, čiji su rast zbog bio raznolikosti oplemenili i pokojim grmićem lavande, drijenkom i drugim ljekovitim i začinskim travama. Zemlja koju su kupili od ušteđevine jer u tako su nešto htjeli uložiti, nalazi im se u Slavoniji, u Novoj Gradiški, otkuda je gospođa Ivana. Supružnici su baš htjeli plantažu šipka, jer ljudi se kažu sve više okreću starim sortama voćaka, pa stoga i njihov odabir nije pao na sadnju žita i kukuruza, koje bi u konačnici smatraju prodavali u bescjenje.

Na plantažu šipka u Slavoniju

Iako imaju troškova jer putuju svaki vikend na svoje slavonsko gospodarstvo, ne pada im teško rad na plantaži šipka, jer znaju da “rade za sebe i budućnost svoje troje djece”. Pridruže im se i punac i punica pa je utoliko lakše obavljati sve zadaće njihove eko proizvodnje koja je u prijelaznom razdoblju. Na hektar zemlje zaživjelo je Ćutucima i dvadesetak stabala oraha kako kažu “za njihov gušt”, baš kakav je i onaj sa šipkom iako je posao oko njega mukotrpan i zahtjevan. Valja se oko grmova zavlačiti, a treba i znati brati jer se itekako može izgrebati o bodljaste grane biljke,zato uzgoj šipka zahtijeva strpljivost i umješnost.

Jedan grm doznajemo daje od dva do deset kilograma uroda, a biljka rodi već drugu godinu iako puni urod ima nakon treće odnosno četvrte godine. Nema zamjene pravom domaćem plodu koji je bez “kemije” ističu naši sugovornici koji svoje nasade od štetnika “brane” pripravcima koprive, gaveza, čička, pelina... Bude tu i propolisa i ljekovite preslice ali recepture su ipak tajne. Ovisno o mehanizaciji i broju sadnica, šipak se u pravilu sadi 1,5 m od biljke do biljke odnosno razmak je između redova četiri metra. Obitelj je svoj šipak prvobitno sadila u jesen (veći dio ), a dio su posadili u proljeće, što se pokazalo nezahvalnijim odabirom, jer te su sadnice za prvima kasnile godinu dana.
Ove godine manje štetnika

Zadovoljni su da ove godine nije bilo puno štetnika po šipak kojeg napadaju lisne uši, bakrenost lista, ali i crveni pauk. Zato su u njegovoj blizini šarolike začinske trave koje uz kućice za ptice (kosac i dr.), nastambe za pčele samice (prvi su oprašivači) zatvaraju biodinamički krug. Imaju čak i “posloženo” mjesto za jastrebove koji će im se na plantaži pobrinuti za voluharice, ptice za gusjenice, a buba mare iz svog prostora na gospodarstvu za lisne uši. Šipak je, ističu supružnici dosta otporna biljka, voli osunčana mjesta i može izdržati temperature i do minus sedam što je zahvalna karakteristika. Radove oko uzgoja naši sugovornici ponajviše obavljaju ručno uključujući i košnju koja se godišnje odradi i do sedam puta, a okopavaju ga dvaput. Kada su na plantaži dan im počinje u cik zore uprizoruje nam poslove oko uzgoja šipka gospodin Ante.

"Dok ja kosim travu supruga pregledava grm po grm, ima li lisnih ušiju, je li se pojavila kakva bolest i sl.” Traže se i možebitne gusjenice, priprema se folijarna prehrana i utom dođe podne i zvizdan, pa se malo predahne kako bi se uhvatila snaga za rad do navečer. Supružnici ne žive isključivo od OPG-a , jer “od toga se ne bi mogla priskrbiti egzistencija” pa još “drže” stalan posao, ali nadaju se da će im u budućnosti njihovi proizvodi osigurati život samo od rada na gospodarstvu. Ne tako davno, ponosno kažu, sudjelovali su prvi put na sajmu starih sorti voća i njihovih proizvoda u tamošnjoj općini Cernik, gdje su predstavili za sada jedini im proizvod čaj Šipko.

Kilogram im košta 55 kuna, a pola cijelih plodova šipka kako ih prodaju, 25. Ove su godine tržištu ponudili čaj, a iduće vjeruju bit će tu i pekmeza, sokova i dr. jer planiraju proširiti asortiman robe. Za sada im ljudi dolaze po usmenoj predaji odnosno svoj proizvod prodaju na kućnom pragu, a informacija ima i na FB stranici Ante Ćutuk i u facebook grupi Život na selu. Upravo su se selu i zemlji vratili radišni Ćutuci ipak ražalošćeni što kako su vidjeli Slavonija “ostaje prazna”. “Vozio sam se nedavno starom cestom od Kutine do Pakraca i nisam vidio auta na cesti, gotovo je pustoš i to našim vlastima treba biti zabrinjavajuće", upozorava naš sugovornik. Dodaje da istodobno on ne bi nikom “solio pamet” treba li iz Hrvatske otići ili u njoj ostati.

Treba saditi batat, češnjak,orahe,šipak

Ali poruku drugima, ponajprije hrvatskim poljoprivrednicima, kaže može dati, a to je da “sade profitabilnije kulture poput traženog šipka, batata, češnjaka, oraha, lješnjaka i sl. a ne da se samo baziraju na pšenicu i kukuruz. Treba i toga, ali i novih odnosno starih sorti koje su opet na cijeni”. Posebice jer tržište traži spomenute kulture, veća je zarada pa kada se tome pridruži i želja ljudi za tradicijskim ponajprije voćem, računice ima. Posebice jer se danas u moderno doba, roba može poslati u svaki kraj Hrvatske do kupca.

Problema međutim ima kada je o radnoj snazi riječ, jer je nema ali supružnici su kažu sretni da u njihovoj poljoprivrednoj priči i radovima na plantaži, kada je to potrebno sudjeluju rodbina, prijatelji...Bilo je tako i ove godine za branja uroda šipka otprije 1,5 mjesec koji je uranio, ali ne žale se jer dobili su oko 600 kg ploda pa mogu reći da je godina bila dobra. Nemalo su zahvalni i tamošnjoj Udruzi voćara i vinogradara Cernik koji su im izašli u susret i pomogli oko sušenja plodova u njihovoj sušari i drugim potrebama.
Prijavili se na Program ruralnog razvoja

Baš su se zbog toga naši sugovornici prijavili na tip operacije 6.3.1 Programa ruralnog razvoja za mala poljoprivredna gospodarstva, koja osigurava 15.000 eura što bi im dobrodošlo za nabavku mehanizacije odnosno malčera, prskalice, flekserice, dokup zemlje i dr. Planiraju radišni Ante i Ivana puno toga, ali u svemu kažu idu korak po korak. Cilj, slikovito opisuju, imaju, “na brdu je” i do njega treba doći pametno. Na pitanje preporučuju li drugima uzgoj kultiviranog šipka odnosno s koliko bi se sredstava valjalo startati, kažu, uz kakav komadić zemlje valjalo bi za ono početno pripremu zemlje, bušenje, sadnju i sadnice priskrbiti oko 20.000 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Domaći sir i vrhnje, jogurt, kefir - sve to stiže s OPG-a Konjušić i od mlijeka njihovih kravica pasmine Jersey

19.11.2018.

OPG Konjušić iz Gornjeg Stupnika kraj Zagreba krenuo je s malo krava 90-ih godina prošog stoljeća. Sada cijela obitelj živi isključivo od mljekarstva, a njihove sireve kupuju i restorani. Nude i voće koje sami uzgajaju

Dva života u jednom: Bio je pravnik u Sloveniji, a sad u Istri radi vrhunski sir

11.11.2018.

Živimo ovdje oko deset godina. Par godina prije preseljenja smo pripremali, uređivali i nakon toga se konačno preselili. Ovo je super kraj, super su uvjeti za koze. Istra je stvorena za to. Koze više vole brstiti grmlje nego jesti travu, a Istra je puna g

Turisti plaćaju 100 eura da bi brali masline i vozili se traktorom!

08.11.2018.

Dugo vremena smo razmišljali kako stvoriti dodatni sadržaj koji neće zahtijevati previše investiranja, a koji će naši gosti rado prihvatiti. Posjećujući turističke sajmove, razne konferencije, seminare i slušajući struku odlučili smo ponuditi prije tri go

Mirko Kovačević pčelari tri godine, predao na natjecanje prvi med i osvojio - zlato!

08.11.2018.

Pčele ne poznaju riječ odgoda ili kasnije. U datom trenutku točno se moraju odraditi određene aktivnosti, nema čekanja ni kašnjenja. Svaka odgoda za sobom nosi i posljedice. Samo discipliniran rad nosi i rezultate, to je jedini i pravi put do uspjeha u pč

Srednjoškolci proizvode domaće prirodne sokove

24.10.2018.

Naša škola posjeduje vlastiti mladi voćnjak jabuka, koje će se za dogledno vrijeme dijelom moći iskorištavati i za dobivanje sokova, kao što ćemo moći proizvesti i sokove od povrća uzgojenog u novom plasteniku izgrađenom također kroz navedeni projekt

Tag cloud

  1. 1823 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1186 članka imaju tag izvoz
  5. 785 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 965 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 659 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag EU
  11. 861 članka imaju tag svijet
  12. 837 članka imaju tag industrija
  13. 839 članka imaju tag ict
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 525 članka imaju tag marketing
  18. 444 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 333 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 320 članka imaju tag agrokor
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP