Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2020

Umjesto pet, Davoru Škari kilogram 'marašaka' daje 50 kuna!

Izvor: www.agroklub.com  

Umjesto pet, Davoru Škari kilogram 'marašaka' daje 50 kuna!

Možda i više, kaže Škara. Proizvode s dodanom vrijednošću prodaje na kućnom pragu, sajmovima i suvenirnicama u Zadru, Pagu i Biogradu na moru. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem, vino i kvasinu od vlastitih marašaka. Nije ih iskrčio!

Nije svako dobro za dobro, ali ni zlo za zlo. Takvo je iskustvo i Davora Škare, voćara iz Škabrnje. Prije pet, šest godina drastičan pad cijena višnje maraske ili maraške, a uz to i sve nesigurniji otkup, doveo je voćare iz tog i drugih mjesta Ravnih kotara kao i cijele Dalmacije, u bezizlaznu situaciju pa su mnogi počeli zapuštati i krčiti svoje višegodišnje nasade.

Od 110, proizvodnja se u Škabrnji, u međuvremenu srozala na svega 10 tona. Ista situacija je u cijeloj Dalmaciji gdje se proizvodilo više od 12 tisuća tona višnje maraske, dok je danas proizvodnja pala za 4 puta te se proizvodi, ovisno od godine, manje od 3 tisuće tona godišnje.

Iznimna kakvoća ravnokotarske maraške
"Otkupna cijena ispod 5 kuna je stvarno neisplativa“, kaže Škara. Ali, on nije krčio. Nije dozvolio da njime ovlada očaj, nego se dao na posao i prihvatio novi izazov.

"Počeo sam prerađivati plod. Prvo u liker od maraske, zatim sirup od maraske i na kraju džem od maraske“, započinje svoju priču Škara.

On i njegova obitelj, supruga Vesna sa sinovima Antom i Paškom uzgajaju oko 500 stabala marašaka koje su u punom rodu. "Za koji dan će berba. Neće biti rekordna, ali ubrat će se oko 4- 5.000 kilograma“, kaže Davor. Prisjeća se užurbanosti i šušura, groznice kakva je u dane berbe bila nekada, a sada sve protječe mirno. Oni Škabrnjani, koji kao još imaju nasade beru pomalo i prodaju na malo. Javljaju se kupci iz Istre, s kvarnerskih otoka, ima ih i sa dubrovačkog područja. Oni otkupljuju određene količine od 500 do 1.000 kilograma koje sami prerađuju u likere i sokove. Prodaju ih u vlastitim ugostiteljskim objektima kroz turizam.

"Rade isto što i ja“, kaže Davor i dodaje: "Naša maraška, pogotovo ova na potezu od Nina do Knina, odlikuje se iznimnom kakvoćom tako da su i proizvodi od nje vrhunski. Dokazano je da plod maraške iz našeg kraja ima najviše suhe tvari, te najbolji omjer sladora i kiselina. odlikuje se i većom koncentracijom antioksidansa antocijana i melatonina, nego što ih ima u drugim sortama višnje. Zato je i dobra i za sprječavanje krvožilnih bolesti i dijabetesa", tvrdi ovaj voćar koji je, kako kaže, silom prilika postao uspješan proizvođač proizvoda na bazi višnje maraške.

Likeri proizvedeni na prirodan način
"Proizvodnja je jednostavna jer sve radim na jednostavan, prirodan način“, kaže i dodaje da za likere valja brati potpuno zrele plodove. Odmah ih stavlja u inox bačve, dodaje određene količine rakije lozovače i malo zasladi. S vremenom dolazi do prirodne maceracije. Nakon nekoliko mjeseci "otače“, prelijeva liker u staklene posude, a potom i u bočice od 1 i 2 decilitra. Bitna je i ambalaža, izgled boce i etiketa jer, osim na kućnom pragu i na sajmovima koje je redovito posjećivao do korone, dok ih je bilo, Škara svoje proizvode prodaje u suvenirnicama u Zadru, Biogradu i na Pagu.

"Do korone je sve išlo super. Dobra zarada i za mene i za trgovce. Lani se do lipnja prodalo više od tisuću bočica Cherryja i Maraskina, a ove godine još nijedna“, kaže Škara, ali ne očajava jer nešto turista već ima, a do kraja glavne sezone bit će ih i više. "Pa, ako se i ne proda, likeri neće propasti“, dodaje uz karakterističan osmijeh.

Koliko je isplativije prerađivati višnju marasku nego je prodavati kao sirovinu?

Prerada isplativija 10 puta
"Isplativije je najmanje 10 puta“, odgovara Davor i pojašnjava. “Umjesto po 5 kuna kolika je otkupna cijena, kilogram maraške prerađen u liker i druge proizvode s dodanom vrijednošću postiže 50 kuna po kilogramu. Možda i više", kaže. Od uroda ove godine on može proizvesti 400 litara likera. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem od vlastitih marašaka. "Proizvodnja džema je kompliciranija. Treba plod okoštavati, a ako to radiš ručno triba više ruku i puno vrimena. Spas je u stroju za okoštavanje“, govori Škara. Džem prodaje u malim staklenim posudicama od 106 i 212 miligrama.

Desertna vina, kvasina i artičoke
"Počeo sam proizvoditi vino od maraske, kao i desertna vina, kupažu vina od grožđa i vina od maraske, jer moja obitelj posjeduje vinograd od 1.000 panja“. Ali, to nije sve jer proizveo je i kvasinu (ocat) od višnje maraske za koju vjeruje da će biti hit u paleti njegovih proizvoda.

Škara je otišao i korak dalje. Uz maraške proljetos je podigao i nasad sa 600 sadnica artičoka. Urod je bio solidan, ali prodaje, osim nešto na kućnom pragu, nije bilo iz poznatih razloga. Svejedno, on i njegova obitelj već su pripremili teren gdje će dogodine podići novi nasad i to s ljubičastim plodovima koje su traženije na tržištu.

Svaka glavica postiže cijenu od 7 do 8 kuna, a one najranije i veću. Artičoka je višegodišnja biljka. Puni rod daje u drugoj godini, a njezin vijek ispativosti je 7 do 8 godina. U planu je i prerada artičoka, napraviti nekoliko proizvoda, namaza i plodova u maslinovom ulju, pogotovo jer imaju vlastiti maslinik.

"Ima svega tko hoće raditi“, poručuje Davor Škara. On i njegova obitelj žive od svog rada, a danas je to veliki uspjeh. Žive, a imaju se čemu i nadati, za razliku od onih koji su napustili ili iskrčili svoje nasade višnje maraske, a nisu ni pokušali koristiti njezine kvalitetne plodove za proizvode s dodanom vrijednošću.


Komentari članka

Vezani članci

Prinosi povrća manji, negdje samo trećina prijašnjih, pa neki ozbiljno razmišljaju i o smanjenju površina

30.09.2020.

Može se solidno zaraditi na povrću, ali valja i mnogo raditi, jer tu je najvažniji ručni rad. Ove godine pod kupusom su tri hektara, i to je više nego ranijih godina, a više je zasijano i luka i lubenica. Ova godina je zbog korone, ali i zbog vremena, jak

Raste u Nedelišću, kušaju je samo najhrabriji

29.09.2020.

Preložnjaci iz Nedelišća uzgajaju čili papričice. Među raznim sortama beru i one najljuće. Samo je liznete i osjećaj vam je kao da vam se pakao otvorio u ustima. Kušaju je samo najhrabriji, a ima privlačno ime - Carolina Reaper. Riječ je o najljućoj papri

Kupci pobrali 12 tona jabuka u četiri dana

25.09.2020.

Kupci su ove godine jabuke s 800 stabala u voćnjaku Marijana Bakule obrali i po tri kune platili za samo četiri dana. Voćar kaže kako su ubrali 12 tona voća, a ono što kupci nisu htjeli, preradit će u sok i ocat, a jabuku s tla dati lovcima za divljač.

Pothvat Marice Jakoliš: Ostavila olovku, uzela motiku i proširila imanje na tri županije!

23.09.2020.

Ako radiš što voliš sve je isplativo, kaže Marica Jakoliš. Zašto je napustila posao knjigovođe i kako je s jednog hektara u Biloj Vlaki povećala proizvodnju na 10 hektara u Zadarskoj, Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Samo domaće i prirodno: kozji sir i češnjak s OPG-a Lepoglavec

17.09.2020.

Naše koze se hrane domaćim sijenom, travom i kukuruzom. Češnjak nije šprican, a imamo klasični kojeg svi poznajemo i krupni, ne tako čest. To je jako stara sorta i više je salatar, pojašnjava Mario.

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 881 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 765 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1062 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 372 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 328 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici