Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Pro 2018

Umirovljenici i rad: Od 1. siječnja novi način obračuna dodatnog staža

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Umirovljenici i rad: Od 1. siječnja novi način obračuna dodatnog staža

Od sljedeće godine mirovina će se umirovljenicima koji i dalje rade određivati uz polazni faktor koji je bio pri prvom odlasku u mirovinu, i to uz isti postotak umanjenja za prijevremenu i uvećanja za starosnu mirovinu. No i uz ta će ograničenja nova mirovina zbog duljeg staža biti povoljnija od prethodno utvrđene.

Različiti razlozi uvjetuju radni angažman umirovljenika. Mogućnost rada u radnom odnosu uz istodobno primanje mirovine uvedena je 2014. godine, tada samo za korisnike starosnih mirovina ostvarenih prema općim mirovinskim propisima, uz uvjet da ugovoreno radno vrijeme ne iznosi više od polovine punog radnog vremena. Od 2019. godine se na temelju izmijenjenih mirovinskih propisa mogućnost rada uz mirovinu proširuje i na korisnike prijevremenih mirovina i mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, te na korisnike mirovina prema posebnim propisima (vojska, policija, službene vojne osobe). I dalje će svi umirovljenici moći ostvarivati primitke od drugog dohotka i istodobno primati punu mirovinu. I plaća za rad u radnom odnosu i naknada za rad prema ugovoru o djelu podliježu plaćanju obveznih doprinosa, iako se isplaćuju umirovljenicima. Doprinosi se plaćaju za prava u određenom socijalnom sustavu, a s obzirom na to da su umirovljenici već ostvarili pravo na mirovinu, nameće se pitanje – kako plaćeni doprinosi utječu na njihova socijalna prava?

Mirovina i plaća

Za zaposlenoga korisnika mirovine njegov poslodavac plaća sve obvezne doprinose, jednako kao za druge radnike. Zaposleni umirovljenik ima pravo na plaću, ali i pravo na naknadu plaće za razdoblja opravdanog izostanka s rada (godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust dr.). Nakon 42 dana bolovanja naknada plaće tereti sredstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potpuno identično kao u slučaju bolovanja radnika koji nije korisnik mirovine. Za osiguranika starijeg od 65 godina naknadu plaće za cijelo razdoblje bolovanja snosi poslodavac. Ako je uzrok bolovanja ozljeda na radu, naknada plaće od prvog dana tereti sredstva HZZO-a. Sva se ta prava jednako odnose i na zaposlenoga korisnika mirovine. Ako umirovljenik radi s nepunim radnim vremenom, njemu će se razdoblje rada u nepunom radnom vremenu preračunavati u mirovinski staž razmjerno odnosu nepunog i punog radnog vremena. Na primjer, ako radi s polovinom radnog vremena, za godinu dana takvog radnog odnosa ostvarit će šest mjeseci novog mirovinskog staža, za dvije godine radnog odnosa – jednu godinu novog mirovinskog staža itd.

Mirovina i honorar

Osobe koje rade na temelju ugovora kojim se ne zasniva radni odnos ostvaruju primitke koji se u poreznom smislu smatraju drugim dohotkom. Od 2017. godine se na primitke od drugog dohotka koji se isplaćuju umirovljenicima plaćaju obvezni doprinosi. Na drugi dohodak se plaćaju snižene stope doprinosa, za mirovinsko osiguranje po stopi od 10, a za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto. Doprinos plaćen za mirovinsko osiguranje nakon proteka kalendarske godine preračunava se u mirovinski staž tako da se osnovica na koju su plaćeni doprinosi podijeli s prosječnom bruto plaćom ostvarenom u RH u toj kalendarskoj godini. Rezultat toga kvocijenta je mirovinski staž koji se priznaje osiguraniku, ali najviše 12 mjeseci. Primjerice, ako je osoba u 2018. od drugog dohotka primila 50.000 kn i na tu su osnovicu plaćeni doprinosi, uz pretpostavku da prosječna bruto plaća za 2018. iznosi 9000 kuna, u matičnoj evidenciji mirovinskih osiguranika osobi će biti zabilježen podatak o novom mirovinskom stažu u trajanju pet mjeseci i 18 dana. Ako je za određenu osobu prema osnovi primitaka od drugog dohotka doprinos plaćen na 200.000 kn, a kvocijent toga iznosa podijeljenog s prosječnom plaćom je veći od 12, priznaje se 12 mjeseci staža, ali se mirovinska osnovica za tu godinu određuje u ukupnoj svoti, tj. u iznosu 200.000 kn. Ako osoba u toj kalendarskoj godini ima i staž ostvaren temeljem radnog odnosa, ukupno može za jednu godinu ostvariti najviše 12 mjeseci staža. Ovo se jednako primjenjuje na sve primatelje drugog dohotka, pa i na umirovljenike.

Novi staž

Korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža, može od HZMO-a zatražiti ponovno određivanje mirovine. Zahtjev podnosi sam korisnik mirovine. Ako ispunjava uvjete, nova svota mirovine odredit će mu se prema propisima i uvjetima važećima na dan ponovnog određivanja mirovine i, s obzirom da je stariji i ima više staža, ta će mirovina u pravilu biti veća od mirovine koja mu je prvi put određena.

S obzirom na to da se od 1. siječnja 2019. znatno proširuje krug umirovljenika koji mogu raditi uz mirovinu, novim su propisima uvedena ograničenja pri ponovnom određivanju visine mirovine. Od 1. siječnja 2019. nova će se mirovina određivati uz isti polazni faktor kako je bilo pri prvom odlasku u mirovinu (isti postotak umanjenja za prijevremenu i uvećanja za starosnu mirovinu, kako je bilo kad je mirovina prvi put određena). No, i uz ta ograničenja, nova mirovina će zbog duljeg staža biti povoljnija od prethodno utvrđene, jer će naknadno ostvaren mirovinski staž povećati visinu mirovine.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

23.10.2018.

Ministar rada Marko Pavić u posljednje vrijeme, kao i većina resornih ministara prije njega, govori o rupi u mirovinskom sustavu, koja se od oko 12 milijardi kuna prije petnaestak godina popela na današnjih 17 milijardi

Može li umirovljenik primati mirovinu i raditi?

20.09.2018.

Kraj radnog vijeka i odlazak u mirovinu velika je životna promjena za svaku osobu. Neki umirovljenici zasluženo odmaraju i uživaju u istoj, dok su drugi i dalje aktivni i žele raditi.

Za povratak u svijet rada spremno više od 40 tisuća umirovljenika

02.08.2018.

U nedostatku radne snage sve više poslodavaca poseže za zapošljavanjem umirovljenika

Država vam je i dosad gutala više od polovice novca koji ste uplaćivali za mirovine, a sada će još više

16.03.2018.

Produljenje radnog vijeka jedna je od glavnih mjera u predstojećoj mirovinskoj reformi. Prema najavama, od 2033. godine i muškarci i žene ići će u punu starosnu mirovinu s navršenih 67 godina, a svi koji žele u prijevremenu mirovinu bit će obeshrabreni dr

Bez mirovinske reforme do 2025. više umirovljenika nego radnika

29.06.2017.

U Hrvatskoj samo 4,59 posto ljudi starijih od 65 godina i dalje je u radnom odnosu. Generalno, u Europi raditi u starosti spremno je nešto manje od 20 posto ljudi starijih od 65 godina

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast