Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2013

Ulazak stranih radnika na hrvatsko tržište rada najviše plaši mlade

Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: MojPosao  

Ulazak stranih radnika na hrvatsko tržište rada najviše plaši mlade

Ulaskom u EU postajemo dio europskog tržišta rada. Veselimo li se mogućnosti odlaska iz zemlje u potrazi za poslom ili se bojimo priljeva strane radne snage, MojPosao je istražio na gotovo 300 ispitanika. Čak 54% ispitanika smatra da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju prvenstveno potaknuti zapošljavanje naših radnika u inozemstvu. Brojni su i oni koji smatraju da će doći do doseljavanja radne snage u Hrvatsku (37%). Nešto manje ispitanika (34%) vjeruje da neće doći do promjena na tržištu rada, a 27% ih očekuje porast stranih investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Svega 16% ispitanika očekuje rast gospodarstva. Na pitanje jesmo li spremni za europsko tržište rada, 62% ispitanika odgovara potvrdno tj. smatraju da su hrvatski radnici konkurentni na tržištu rada. Četvrtina ispitanika (26%) drži da nam nedostaje stručnosti i obrazovanja.

Upitno je koliko dobru pripremu za europsko tržište rada daje hrvatski obrazovni sustav
O tome daje li hrvatski školski sustav dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada ispitanici su podijeljenog mišljenja. Polovica (50%) ih smatra kako naš školski sustav daje dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada, dok čak 39% ispitanika sumnja u naš obrazovni sustav i to kako priprema kadrove za tržište rada. Jedan od ispitanika koji je izrazio sumnju u kvalitetu školstva, komentirao je sljedeće: „Potrebne su reforme u školstvu koje bi se fokusirale na osposobljavanje mladih odmah po završetku školovanja na rad koristeći najnovije tehnologije koje se primjenjuju u Europi. Smanjenje teorije – povećanje prakse!“ Najviše povjerenja u školski sustav imaju ispitanici sa srednjoškolskim obrazovanjem koji su stariji od 41 godinu, a najmanje oni koji se još uvijek školuju te imaju višu i visoku stručnu spremu. Nezaposleni ispitanici u najvećoj mjeri vjeruju kako je naš obrazovni sustav dobar te kako dobro priprema kadar za europsko tržište rada (njih 51% ima takvo mišljenje).

Kada je riječ o stranim jezicima, 44% ispitanika smatra kako bi hrvatski građani imali problema s radom u EU zbog nepoznavanja stranih jezika. 40% ispitanika smatra da se dovoljno znamo služiti stranim jezicima. Čini se da su najmlađi ispitanici najkritičkiji raspoložena skupina jer i u ovom slučaju najviše sumnjaju u kompetencije hrvatske radne snage. Naime, 44% ispitanika s manje od 25 godina smatra kako bi naši građani imali problema s radom u EU zbog (ne)poznavanja stranih jezika. Isto smatra 38% ispitanika u dobi od 26 do 30 godina te isto toliko ispitanika starijih od 41 godinu. Među ispitanicima u dobi od 31 do 40 godina 39% ih smatra kako naši građani ne poznaju dovoljno jezik da bi radili u EU. Pa ipak, većina ispitanika u istraživanju, njih 77%, izjavila je da se napredno služi engleskim jezikom. Petina (21%) je priznala da posjeduje osnovno znanje, a 1% da se uopće ne služi engleskim jezikom. Očekivano, mlađi ispitanici bolje se služe stranim jezicima. 80% ispitanika mlađih od 25 godina napredno se služi engleskim, dok je takvih među onima starijima od 41 godinu tek 46%.

Podjednak broj građana ‘za’ i ‘protiv’ slobodnog zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj
Vezano za mogućnost zapošljavanja u EU, gotovo polovica ispitanika (43%) boji se konkurencije stranih radnika na domaćem tržištu rada koja bi, po njihovom mišljenju, mogla dovesti do smanjivanja zapošljavanja domaćih radnika. Nešto više ispitanika (46%) ipak se toga ne boji. Ulaska stranih radnika na naše tržište u većoj se mjeri boje mlađi ispitanici: 48% ispitanika mlađih od 25 godina boji se da će ulazak stranih radnika smanjiti šanse za zapošljavanje domaćih radnika. Isto smatra 41% ispitanika u dobi od 26 do 30 te 40% ispitanika u dobi od 31 do 40 godina. Među ispitanicima starijim od 41 godinu 38% ih smatra da će ulazak stranih radnika smanjiti šanse zapošljavanja domaćih radnika. Više od polovice ispitanika (53%), bez obzira što smatraju da će ulazak strane radne snage smanjiti zapošljavanje domaćih radnika, vjeruje kako bi trebalo omogućiti zapošljavanje najboljih radnika, bez obzira od kuda dolaze. Više od trećine ispitanika (38%) smatra da bi Hrvatska trebala uvesti restrikcije zapošljavanja stranih radnika kod nas. Po sistemu ‘oko za oko, zub za zub’, 51% ispitanika koji smatraju da bi ograničenja zapošljavanja trebalo biti, mišljenja su da bi se ograničenje trebalo odnositi na one zemlje koje su ograničile zapošljavanje naših radnika. Daljnjih 27% ispitanika onemogućilo bi zapošljavanje radnika iz zemalja izvan unije, a 12% ispitanika onemogućilo bi zapošljavanje radnika iz samo nekih specifičnih zemalja kao što su Bugarska i Rumunjska.

Njemačka i Austrija i dalje najpoželjnija odredišta za rad u Europi
Tri četvrtine ispitanika – 77% nikada nije apliciralo za posao u nekoj od zemalja članica EU. Dvije trećine ispitanika (66%) nije se još prijavilo za posao u inozemstvu, ali to namjeravaju učiniti. Za posao u nekoj od zemalja članica EU-a do sada je apliciralo najviše ispitanika visoke stručne spreme, njih trećina (33%). Također, za rad u inozemstvu odlučili su se u najvećoj mjeri ispitanici koji su trenutno nezaposleni (28%), dok je zaposlenih apliciralo nešto manje (25%). Očekivano, za posao vani apliciralo je najmanje ispitanika koje se još školuju (11%). Najvećem broju ispitanika (54%) idealne zemlje za rad u EU su Njemačka i Austrija (48%). Za 45% ispitanika idealna zemlja za rad u EU je Švedska, a za 44% Ujedinjeno Kraljevstvo.


Komentari članka

Vezani članci

Potražnja za zaposlenicima ponovno se probudila

01.06.2020.

Nije dinamično kao prije koronakrize, ali hrvatsko tržište rada treba nove zaposlenike. Zapošljavaju proizvođači antiseptika, građevinari, telekomi, IT industrija, marketing…

Pozitivan stav građana prema online i školi na televiziji

20.05.2020.

U situaciji kada se čini da je svijet stao, i škola i edukacije preselile su u virtualne učionice. Kakvo je mišljenje građana o takvim edukacijama i školovanju online, portal EduCentar je ispitao na 150 ispitanika.

Tvrtke i za strane radnike imaju pravo tražiti potporu

21.04.2020.

Tvrtke imaju pravo tražiti potporu od 4000 kuna za zaposlene u Hrvatskoj koji su porijeklom iz stranih zemalja. Potvrdili su nam to iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava nakon što smo im poslali upit vezano za slučaj našeg čitatelja iz Srbije.

Kako uvesti nove zaposlenike u posao u vrijeme pandemije?

21.04.2020.

Uvođenje novih zaposlenika u posao nikada nije jednostavan i lak zadatak. U tom procesu, koliko god imali dobro posložen sustav, često sve muče podjednake brige: hoće li se osoba brzo uklopiti, kako će se slagati s ostatkom tima, hoće li brzo savladati ra

Prva hrvatska tvrtka koja je javno objavila plaće i opise pozicija svih radnika privlači pet puta više talenata nego prije

10.03.2020.

Istražili smo kakav je rezultat polučila objava pozicija i plaća svih zaposlenika u domaćoj tvrtki, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj, izuzmemo li državni aparat.

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2050 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 357 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 305 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija