Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2016

Ulaganjima od 370 mil. kuna do 2018. dostići ćemo proizvodnju od 10.000 tona

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Ulaganjima od 370 mil. kuna do 2018. dostići ćemo proizvodnju od 10.000 tona

Održiva marikultura je ona koja brine o svim aspektima utjecaja na okoliš, pa treba planirati područja za njih i u našem moru.

Cromaris je tvrtka koja se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki. Investicijom vrijednom 150 milijuna kuna, najvećom u hrvatskom ribarstvu tijekom 2015., tvrtka je krajem rujna u Ninu otvorila novo mrijestilište. Što to ulaganje konkretno znači za kompaniju i kakvi su trendovi zabilježeni do danas upitali smo Gorana Markulina, direktora Cromarisa.

"Ovo ulaganje ključno je za Cromaris jer omogućuje proizvodnju vlastite mlađi u potrebnoj količini i kvaliteti. Proizvodnjom mlađi kontrolira se cjelokupni uzgoj kao i karakteristike gotovog proizvoda. Proizvodnja u mrijestilištu je započela i prvi su rezultati u skladu s očekivanjima. Očekuje se da će proces dostizanja svih ciljeva postavljenih pred mrijestilište potrajati nekoliko godina".

Namjeravate li prodavati mlađ iz novog mrijestilišta na lokalnom tržištu ili možda i u izvozu, ili ćete je koristiti isključivo za vlastitu proizvodnju u uzgajlištima Cromarisa?
Primarno je, naravno, pokriti vlastite potrebe za mlađi. Nakon toga, namjera nam je mlađ ponuditi i drugim zainteresiranim uzgajivačima u Hrvatskoj. Zbog blizine mrjestilišta, a i kvalitete mlađi, vjerujemo da će to za njih biti dobra prilika.

Marikultura je po mnogim procjenama budućnost ribarstva jer su prirodne zalihe u podmorju ozbiljno ugrožene pa je tako prvi puta u Jadranu, u dogovoru s Talijanima, uvedena i jednogodišnja zabrana izlova u akvatoriju Jabučne kotline koja traje do srpnja 2016. Međutim, paralelno se čuju i prigovori zainteresiranih poduzetnika kako je zakonodavac prevelik prostor zaštitio kroz Naturu 2000 što sužava kapacitete za razvoj marikulture i jačanje gospodarskih potencijala na otocima uz zadržavanje stanovništva.
Održiva marikultura je ona koja brine o svim aspektima utjecaja na okoliš. Industrijska je to grana u kojoj Hrvatska definitivno ima potencijala na međunarodnom tržištu. U tom kontekstu trebaju se planirati područja za održivu marikulturu u našem moru i nikako se ne smije administrativno blokirati u razvoju.

Cromaris ima odlična iskustva s proizvodnjom iz organskog uzgoja i ta riba pronalazi sve više kupaca. Što su planovi u toj niši i na koja tržišta ciljate?
Iako je znatno kompleksniji od klasičnog uzgoja, organski uzgoj je svakako tržišni segment s trendom rasta. Naša ciljana tržišta su prvenstveno tržišta srednje Europe - Austrija, Njemačka i Švicarska. Zadovoljni smo što se i u Hrvatskoj, ali i u Italiji polako počinje razvijati ovaj segment.

Dio uzgojene ribe završi u preradi gdje dobiva dodanu vrijednost, a time i viši cjenovni razred. Kakvi su danas omjeri, na tržište odlaze veće količine svježe ili prerađene ribe? Što se 'kuha' u laboratorijima tvrtke, hoće li na policama trgovina uskoro biti nekih novih delicija?
Udjel prerađenih proizvoda sve više raste, no još uvijek najveći dio proizvodnje predstavlja neprerađena riba. Od prerađevina se najviše traži očišćena riba, svježi fileti, potom tzv. MAP pakiranje ribe za trgovine koje nemaju ribarnice i sl. Cromaris vidi značajan daljnji potencijal u ovom segmentu u idućim godinama.

U 2014. Cromaris je ostvario rekorde, u proizvodnji uzgojene ribe količine su uvećane čak 50 posto dok je prihod rastao 43 posto naspram 2013. Kako je protekla 2015., je li donijela još bolje rezultate?
Iako rezultati još nisu zaključeni, vidljivo je da je u 2015. Cromaris ostvario još bolje rezultate. U prodajnom segmentu rast se nastavio i u 2015. pa smo premašili prodaju od 6500 tona.

Iz Adrisa, vaše matične kompanije, krajem prošle godine najavljena su ulaganja ukupno vrijedna više od četiri milijarde kuna, koji udjel u tom izdašnom investicijskom kolaču pripada Cromarisu?
Cromaris ima svoje mjesto u dugoročnom planu razvoja Adrisa. Predviđene su i nove investicije usmjerene u daljni ciljani rast kompanije. Najavljenim daljnjim ulaganjima vrijednim 370 milijuna kuna, Cromarisov je cilj do 2018. godine dostići proizvodnju od 10 tisuća tona, uz osnaživanje brenda Cromaris, što će omogućiti razlikovnost od konkurencije i stabilnost cijena.

Do 2020. ribarstvu RH iz EU fonda raspoloživo je više od 300 milijuna eura, hoćete li neke investicije kandidirati za te europske potpore?
Svakako, već smo to učinili i u tijeku je realizacija investicija koje su sufinancirane sredstvima prvog natječaja akvakulture od EU fondova. Ovo je velika prilika za hrvatsko ribarstvo. Što se tiče naše kompanije, učinit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da sudjelujemo u iskorištavanju ovih europskih sredstava koja su na raspolaganju Hrvatskoj.

Svojedobno su na pojedinim lokacijama skupine stanovnika prosvjedovale, tvrdile su kako je previše kaveza s ribama u Jadranu što je pogubno za razvoj turizma. Mogu li riblja uzgajališta i turizam dijeliti susjedstvo bez negativnih posljedica?
Cromaris provodi održivu marikulturu, što znači marikulturu s maksimalnom brigom o očuvanju okoliša. To uostalom potvrđuju i veoma strogi internacionalni standardi koji postavljaju značajno više kriterije od zakonskih kriterija u poštivanju zaštite okoliša. Tako je Cromaris primjerice nosilac standarda ISO 14000 za zaštitu okoliša već 5 godina. Od 2014. certificirani smo i međunarodnim standardima Global GAP i Friend of the Sea za održivu akvakulturu.


Komentari članka

Vezani članci

Nema više norovirusa, kamenice mogu na tržnice

14.03.2019.

Dobru vijest za ljubitelje školjki potvrdio viši veterinarski inspektor

Predsjednik udruge stranih ulagača u Hrvatskoj: "Najveći je problem u mentalitetu i sklonosti žalopojkama"

11.03.2019.

Mislim da bi nam najviše pomoglo da se počnemo mijenjati, posebno naš mentalitet. Hrvati se vole jako puno žaliti, iznositi probleme što dobrim dijelom potenciraju i mediji. Dobra vijest je samo loša vijest, nema optimizma. Jedan strani veleposlanik koji

Švicarsko-američka tvrtka otvara tvornicu u Ludbregu, trebat će im stotinu radnika

27.02.2019.

Već su krenuli prvi natječaji za zapošljavanje radnika u novu specijaliziranu kompaniju Variosystems AG, švicarsko-američku elektroničku tvrtku koja je proteklih dana objavio vijest o širenju svoje proizvodnje u Ludbreg

Dogus grupa dovodi Hyatt u Zadar

18.02.2019.

Dogus Grupa u Hrvatskoj ima hotel, vilu, tri marine - i velike planove. Ako se pruži prilika, kupili bi ACI, a uskoro planiraju početi gradnju hotela u bivšoj zgradi Maraske u Zadru

Tehno park za razvoj poduzetništva u Garešnici

18.02.2019.

Gradnja Tehno parka u Poduzetničkoj zoni Kapelica najveća je investicija koja se u Garešnici financira europskim novcem

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija