Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2025

Ulaganje Prosperusa aRoma sladoled će iskoristiti kako bi se iz Hrvatske proširili po cijeloj Europi

Izvor: forbes.n1info.hr · Autor: Bojan Bajgorić Šantić  

Ulaganje Prosperusa aRoma sladoled će iskoristiti kako bi se iz Hrvatske proširili po cijeloj Europi

Prosperus Growth uložio je sedam milijuna eura u zanatski sladoled aRoma koji se proizvodi u Ogulinu. Forbes Hrvatska od direktora aRome Hrvoja Tretinjaka doznaje kako novac misle uložiti u širenje i rast poslovanja. Žele osvojiti cijelu Europu.

Ulazak fonda Prosperus Growth u vlasničku strukturu tvrtke Aroma Global 3 koja stoji iza zanatskog sladoleda aRoma poslužio je kao povod za razgovor s njezinim direktorom Hrvojem Tretinjakom. Forbes Hrvatska već je izvještavao o ovoj tvrtki koju su Slovenci Primož i Tjaša Ogrizek pokrenuli u Ogulinu preko švedskog holdinga Gourmea Group.

Koji je bio razlog za Prosperusovo preuzimanje većinskog udjela u aRomi? Tko je koga kontaktirao?
Razlog preuzimanja većinskog udjela u aRomi su daljnja ulaganja u razvoju branda, izlazak na vanjska tržišta te sama želja za rast branda u kojeg smo već uložili puno. Naša suradnja započela je kroz inicijalne razgovore, pri čemu su obje strane prepoznale potencijal koji možemo ostvariti zajedno. Spojili su nas zajednički ciljevi i uvjerenje da možemo dodatno unaprijediti poslovanje i proširiti prisutnost na tržištu.

Znači radilo se o dokapitalizaciji? Kakva je sad vlasnička struktura? Kolika je vrijednost ulaganja i u što ćete uložiti novac?
Radi se o dokapitalizaciji. Novu vlasničku strukturu čini Prosperus i svi postojeći dioničari. Vrijednost ulaganja iznosi sedam milijuna eura. Uložit će se u daljnje širenje i rast poslovanja na postojećem tržištu i novim kanalima prodaje te za izlazak na nova tržišta.

Lakše je naći strane nego domaće radnike
Koliko sam vidio, snažno ste se širili i rasli u protekle tri godine. Koliko imate zaposlenih?
U protekle tri godine zaista smo zabilježili značaj rast i širenje našeg poslovanja, te u sezoni imamo ukupno 350 zaposlenika, od kojih je 70 studenata. Izvan sezone naš broj zaposlenih iznosi 110, a od toga je 20 studenata. Naši djelatnici su raspoređeni u različite sektore, uključujući proizvodnju sa oko 30 zaposlenih i maloprodaju s oko 170 zaposlenih i dodatnih studenata, čime osiguravamo efikasan rad i naravno kvalitetnu uslugu.

Koliko je lako ili teško pronaći zaposlenike? Koliko ih je inozemnih, a koliko domaćih?
Pitanje o pronalaženju zaposlenika u našem sektoru može se sagledati iz nekoliko aspekata. Načelno, možemo reći da je lakše pronaći strane nego domaće radnike, posebno u odjelu maloprodaje. S obzirom na specifične vještine i konkurenciju na tržištu rada u Hrvatskoj, često se suočavamo s izazovima u pronalaženju odgovarajućih kandidata. Kako bismo optimizirali proces zapošljavanja, trenutno provodimo screening na nekoliko tržišta, gdje možemo pronaći kvalificirane kandidate koji zadovoljavaju naše potrebe. Naša trenutačna struktura zaposlenika sastoji se uglavnom od hrvatskih građana, dok u sektoru maloprodaje 30 posto radne snage pokrivamo stranim radnicima. Ova kombinacija omogućava nam da održimo visoku razinu usluge i stručnosti unutar našeg tima.

Osvojili Hrvatsku, slijedi širenje po cijeloj Europi
Na vašim web stranicama spominje se franšiza. Odnosi li se to na slastičarne u Hrvatskoj ili na opcije pokretanja aRome u inozemstvu?
Franšiza koju spominjemo odnosi se kako na gelaterije u Hrvatskoj, tako i na mogućnosti širenja brenda aRoma u inozemstvu. Već smo u pregovorima s potencijalnim partnerima u nekoliko zemalja Europske unije za ulazak na njihova tržišta. U Hrvatskoj imamo uspješnu suradnju s tri franšizera, što nam omogućava da dodatno jačamo našu prisutnost i prepoznatljivost na domaćem tržištu.

U kojim državama planirate otvarati slastičarne? Hoće li proizvodnja biti samo u Hrvatskoj ili i nju mislite širiti na druge države?
Planiramo otvoriti aRoma gelato experience butike po cijeloj Europi, u zemljama poput Njemačke, Austrije, Španjolske, Portugala, Češke, Slovačke, Mađarske, Švicarske i Francuske. Razgovaramo čak i o širenju brenda u Maroko i na bliski istok. Što se tiče izvan Europe, moguće su suradnje po modelu joint venture.

Zimi ostaju aktivni u tek deset poslovnica
Koliko ste zadovoljni poslovnim rezultatima? Kolike su razlika u količini prodanog sladoleda u sezoni i izvan nje? Zatvarate li dio slastičarni izvan sezone? Koje lokacije su vam najuspješnije po količini prodanog sladoleda?
Zadovoljni smo s poslovnim rezultatima koje postižemo, iako kao društvo u ranijoj fazi razvoja još uvijek prolazimo kroz fazu povrata investicija. Ipak, svake godine bilježimo kontinuirani rast prihoda, što nas motivira za daljnji razvoj. Što se tiče sezonalnosti, razlike u količini prodanog gelata između ljeta i zime su značajne. Zbog smanjene potražnje tijekom zimskih mjeseci, zatvaramo veći dio naših poslovnica – ostajemo aktivni samo u 10 poslovnica diljem Hrvatske. Najuspješnije lokacije po količini prodanog gelata su uglavnom i rekorderi po turističkim brojevima, gdje je potražnja tijekom ljetnih mjeseci izrazito visoka.

Pretpostavljam da ste prethodnih godina imali velika ulaganja u proizvodnju? Možete li dati više detalja?
Da, tijekom prethodnih godina imali smo značajna ulaganja u proizvodnju. Sredinom 2023. godine otvorili smo novi proizvodni pogon, u koji je uloženo nešto manje od polovice dosadašnje ukupne investicije. Ovaj pogon opremljen je najnovijom tehnologijom koja prati našu viziju proizvodnje visokokvalitetnog gelata od prirodnih namirnica te predstavlja najveća proizvodnja na svijetu koja je hibridnog tipa što se tiče proizvodnje gelata.

U sklopu opreme nalaze se postrojenja za pranje, četkanje, čišćenje i cijeđenje citrusa, agruma i ostalog voća, komore za duboko smrzavanje i skladištenje svježeg i očišćenog voća, komore za mliječne sirovine te skladište za proizvedeni gelato. Također, tu su i punilice za ručno rađenje gelata, automatski CIP sustav za čišćenje postrojenja i cjevovoda. Osigurali smo sve potrebne certifikate prema popisima HASAP-a, IFS i zakonima Republike Hrvatske. S druge strane zadržali smo artizanski pristup izrade konačnog proizvoda bez upuhavanje zraka u proizvode, ručna završna dorada i svakako korištenje 100 posto prirodnih namirnica. Bilo je to zahtjevno razdoblje, ali smo izuzetno zadovoljni krajnjim rezultatom.


Komentari članka

Vezani članci

Svestrana građevinska tvrtka širi se u obrambenu industriju

09.06.2026.

U svojim pogonima u Šibeniku, zapravo u Industrijskoj zoni Podi, planira pokrenuti projekt proizvodnje i sklapanja oklopnih vozila za potrebe EU-a

Kraš kupio kompleks u Zaprešiću

03.06.2026.

Kraš je sa španjolskom kompanijom ROCA potpisao ugovor o kupnji zemljišta površine oko 200 tisuća četvornih metara, s postojećim industrijskim kapacitetima na području Zaprešića, kao potencijalne nove lokacije buduće proizvodnje, izvijestio je Kraš u pone

Fonoa osigurala 110 milijuna dolara i preuzela PwC-ov porezni softver

29.05.2026.

Hrvatska porezna platforma za globalne tvrtke nastavlja rast investicijom serije C, a klijenti su im neke od najvećih svjetskih platformi poput Ubera, Netflixa, Canve i Booking.com.

Pical Resort vrijedan 200 milijuna eura jača turizam Istre

13.05.2026.

Najveći turistički projekt u Hrvatskoj donosi 800 novih radnih mjesta i inovativne sadržaje za goste i lokalnu zajednicu

Ivan Kovačić: Većina nekretnina prodanih u Zagrebu su investicije

08.05.2026.

Cijene nekretnina ubrzano rastu, a 70 posto prodanih nekretnina u Hrvatskoj plaćeno je u gotovini. Raste interes za luksuznim nekretninama, dok s druge strane prosječan radnik teško može kupiti stan od 50 ili 60 kvadrata. O stanju na tržištu nekretnina u

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk