Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2025

Ulaganje Prosperusa aRoma sladoled će iskoristiti kako bi se iz Hrvatske proširili po cijeloj Europi

Izvor: forbes.n1info.hr · Autor: Bojan Bajgorić Šantić  

Ulaganje Prosperusa aRoma sladoled će iskoristiti kako bi se iz Hrvatske proširili po cijeloj Europi

Prosperus Growth uložio je sedam milijuna eura u zanatski sladoled aRoma koji se proizvodi u Ogulinu. Forbes Hrvatska od direktora aRome Hrvoja Tretinjaka doznaje kako novac misle uložiti u širenje i rast poslovanja. Žele osvojiti cijelu Europu.

Ulazak fonda Prosperus Growth u vlasničku strukturu tvrtke Aroma Global 3 koja stoji iza zanatskog sladoleda aRoma poslužio je kao povod za razgovor s njezinim direktorom Hrvojem Tretinjakom. Forbes Hrvatska već je izvještavao o ovoj tvrtki koju su Slovenci Primož i Tjaša Ogrizek pokrenuli u Ogulinu preko švedskog holdinga Gourmea Group.

Koji je bio razlog za Prosperusovo preuzimanje većinskog udjela u aRomi? Tko je koga kontaktirao?
Razlog preuzimanja većinskog udjela u aRomi su daljnja ulaganja u razvoju branda, izlazak na vanjska tržišta te sama želja za rast branda u kojeg smo već uložili puno. Naša suradnja započela je kroz inicijalne razgovore, pri čemu su obje strane prepoznale potencijal koji možemo ostvariti zajedno. Spojili su nas zajednički ciljevi i uvjerenje da možemo dodatno unaprijediti poslovanje i proširiti prisutnost na tržištu.

Znači radilo se o dokapitalizaciji? Kakva je sad vlasnička struktura? Kolika je vrijednost ulaganja i u što ćete uložiti novac?
Radi se o dokapitalizaciji. Novu vlasničku strukturu čini Prosperus i svi postojeći dioničari. Vrijednost ulaganja iznosi sedam milijuna eura. Uložit će se u daljnje širenje i rast poslovanja na postojećem tržištu i novim kanalima prodaje te za izlazak na nova tržišta.

Lakše je naći strane nego domaće radnike
Koliko sam vidio, snažno ste se širili i rasli u protekle tri godine. Koliko imate zaposlenih?
U protekle tri godine zaista smo zabilježili značaj rast i širenje našeg poslovanja, te u sezoni imamo ukupno 350 zaposlenika, od kojih je 70 studenata. Izvan sezone naš broj zaposlenih iznosi 110, a od toga je 20 studenata. Naši djelatnici su raspoređeni u različite sektore, uključujući proizvodnju sa oko 30 zaposlenih i maloprodaju s oko 170 zaposlenih i dodatnih studenata, čime osiguravamo efikasan rad i naravno kvalitetnu uslugu.

Koliko je lako ili teško pronaći zaposlenike? Koliko ih je inozemnih, a koliko domaćih?
Pitanje o pronalaženju zaposlenika u našem sektoru može se sagledati iz nekoliko aspekata. Načelno, možemo reći da je lakše pronaći strane nego domaće radnike, posebno u odjelu maloprodaje. S obzirom na specifične vještine i konkurenciju na tržištu rada u Hrvatskoj, često se suočavamo s izazovima u pronalaženju odgovarajućih kandidata. Kako bismo optimizirali proces zapošljavanja, trenutno provodimo screening na nekoliko tržišta, gdje možemo pronaći kvalificirane kandidate koji zadovoljavaju naše potrebe. Naša trenutačna struktura zaposlenika sastoji se uglavnom od hrvatskih građana, dok u sektoru maloprodaje 30 posto radne snage pokrivamo stranim radnicima. Ova kombinacija omogućava nam da održimo visoku razinu usluge i stručnosti unutar našeg tima.

Osvojili Hrvatsku, slijedi širenje po cijeloj Europi
Na vašim web stranicama spominje se franšiza. Odnosi li se to na slastičarne u Hrvatskoj ili na opcije pokretanja aRome u inozemstvu?
Franšiza koju spominjemo odnosi se kako na gelaterije u Hrvatskoj, tako i na mogućnosti širenja brenda aRoma u inozemstvu. Već smo u pregovorima s potencijalnim partnerima u nekoliko zemalja Europske unije za ulazak na njihova tržišta. U Hrvatskoj imamo uspješnu suradnju s tri franšizera, što nam omogućava da dodatno jačamo našu prisutnost i prepoznatljivost na domaćem tržištu.

U kojim državama planirate otvarati slastičarne? Hoće li proizvodnja biti samo u Hrvatskoj ili i nju mislite širiti na druge države?
Planiramo otvoriti aRoma gelato experience butike po cijeloj Europi, u zemljama poput Njemačke, Austrije, Španjolske, Portugala, Češke, Slovačke, Mađarske, Švicarske i Francuske. Razgovaramo čak i o širenju brenda u Maroko i na bliski istok. Što se tiče izvan Europe, moguće su suradnje po modelu joint venture.

Zimi ostaju aktivni u tek deset poslovnica
Koliko ste zadovoljni poslovnim rezultatima? Kolike su razlika u količini prodanog sladoleda u sezoni i izvan nje? Zatvarate li dio slastičarni izvan sezone? Koje lokacije su vam najuspješnije po količini prodanog sladoleda?
Zadovoljni smo s poslovnim rezultatima koje postižemo, iako kao društvo u ranijoj fazi razvoja još uvijek prolazimo kroz fazu povrata investicija. Ipak, svake godine bilježimo kontinuirani rast prihoda, što nas motivira za daljnji razvoj. Što se tiče sezonalnosti, razlike u količini prodanog gelata između ljeta i zime su značajne. Zbog smanjene potražnje tijekom zimskih mjeseci, zatvaramo veći dio naših poslovnica – ostajemo aktivni samo u 10 poslovnica diljem Hrvatske. Najuspješnije lokacije po količini prodanog gelata su uglavnom i rekorderi po turističkim brojevima, gdje je potražnja tijekom ljetnih mjeseci izrazito visoka.

Pretpostavljam da ste prethodnih godina imali velika ulaganja u proizvodnju? Možete li dati više detalja?
Da, tijekom prethodnih godina imali smo značajna ulaganja u proizvodnju. Sredinom 2023. godine otvorili smo novi proizvodni pogon, u koji je uloženo nešto manje od polovice dosadašnje ukupne investicije. Ovaj pogon opremljen je najnovijom tehnologijom koja prati našu viziju proizvodnje visokokvalitetnog gelata od prirodnih namirnica te predstavlja najveća proizvodnja na svijetu koja je hibridnog tipa što se tiče proizvodnje gelata.

U sklopu opreme nalaze se postrojenja za pranje, četkanje, čišćenje i cijeđenje citrusa, agruma i ostalog voća, komore za duboko smrzavanje i skladištenje svježeg i očišćenog voća, komore za mliječne sirovine te skladište za proizvedeni gelato. Također, tu su i punilice za ručno rađenje gelata, automatski CIP sustav za čišćenje postrojenja i cjevovoda. Osigurali smo sve potrebne certifikate prema popisima HASAP-a, IFS i zakonima Republike Hrvatske. S druge strane zadržali smo artizanski pristup izrade konačnog proizvoda bez upuhavanje zraka u proizvode, ručna završna dorada i svakako korištenje 100 posto prirodnih namirnica. Bilo je to zahtjevno razdoblje, ali smo izuzetno zadovoljni krajnjim rezultatom.


Komentari članka

Vezani članci

Poreč dobiva luksuzni hotel: Ulaže se 200 mil. eura u cjelogodišnji turizam

25.03.2025.

Kompleks hotela i zone Pical u Poreču trenutačno je najveća pojedinačna investicija u hrvatskom turizmu. Riječ je o Valamarovu projektu vrijednom 200 milijuna eura, s hotelom koji će nuditi cjelogodišnji turizam najviše kvalitete. Gradilište je danas obiš

Velike investicije u infrastrukturu, ali radnika i dalje nedostaje

25.03.2025.

U odnosu na prethodnu godinu, hrvatski građevinski sektor bilježi rast od 16%. I dalje je u znaku velikih investicija na područjima pogođenima potresom, ali i ulaganja u prometnu infrastrukturu, u koju se trenutačno ulaže više od 4 milijarde eura.

BAT predstavio postrojenje koje će smanjiti ugljične emisije tvornice za 65 posto

18.03.2025.

BAT, jedini domaći proizvođač i izvoznik cigareta i bezdimnih proizvoda, nastavlja s transformacijom poslovanja prema bezdimnim proizvodima koju je u Hrvatskoj pokrenuo veliki investicijski ciklus od 80 milijuna eura u proizvodnju tih proizvoda u tvornici

Porsche eBike Performance odabrao Hrvatsku za prvu vlastitu tvornicu baterija

02.03.2025.

Proizvođač električnih bicikala u Hrvatskoj je već započeo s izradom proizvodne linije za vlastite baterije. Lokacija u Svetoj Nedelji ojačat će suradnju razvoja i proizvodnje

Kako napreduju radovi u Novom Marofu, na investiciji vrijednoj više od 120 milijuna eura

02.03.2025.

U tijeku je jedna od najvažnijih investicija tvrtke za proizvodnju izolacijskog materijala Knauf Insulation smještene u Novom Marofu, vrijedna više od 120 milijuna eura.

Tag cloud

  1. 2704 članka imaju tag turizam
  2. 2579 članka imaju tag hrvatska
  3. 1691 članka imaju tag svijet
  4. 1381 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1926 članka imaju tag financije
  6. 1610 članka imaju tag izvoz
  7. 1485 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1291 članka imaju tag trgovina
  9. 1350 članka imaju tag ict
  10. 1185 članka imaju tag investicije
  11. 1256 članka imaju tag industrija
  12. 1054 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1026 članka imaju tag menadžment
  14. 855 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1154 članka imaju tag EU
  16. 624 članka imaju tag opg
  17. 772 članka imaju tag maloprodaja
  18. 525 članka imaju tag poticaji
  19. 648 članka imaju tag tehnologija
  20. 688 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 508 članka imaju tag eu fondovi
  25. 483 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 513 članka imaju tag porezi
  27. 475 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 426 članka imaju tag osijek
  30. 514 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 423 članka imaju tag start up
  33. 494 članka imaju tag dzs
  34. 436 članka imaju tag energetika
  35. 458 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor