Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2017

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: hrt  

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

Ruski Gazprom i hrvatsko Prvo plinarsko društvo (PPD) prošli tjedan su potpisali 10-godišnji ugovor o isporuci plina u Hrvatsku. Zašto je to važno, u Studiju 4 govorio je ekonomski komentator HRT-a, Željko Kardum. Ova vijest nije zauzela puno prostora u hrvatskim medijima, a važna je gospodarski, politički, ali i za strateško promišljanje o energetici.

Ugovorom se do 31. prosinca 2027. Gazprom se obvezuje Hrvatskoj isporučiti jednu milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora nisu do kraja objavljeni, ali načelno će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvorištu plinovoda, u austrijskom Baumgartenu. Radi se dakle o ugovoru teškom između 200-250 milijuna eura godišnje. Za deset godina to iznosi 2 - 2,5 milijarde eura za Hrvate, odnosno 1,6 mlrd. za Ruse (ostalo su troškovi transporta, marže, zarade i ostali troškovi). Čini se da je to jedan od najvećih ugovora koji je jedna privatna hrvatska tvrtka sklopila, ako izuzmeno Agrokor. Važno je reći i da količina ugovorene isporuke plina pokriva više od 60% hrvatskih potreba za uvozom, odnosno 30% ukupnih potreba.

U čemu je politički ili gospodarski problem?

Sklapanjem ovog ugovora ostajemo ovisni o ruskom plinu. A svi su govorili o potrebi energetske neovisnosti i sigurnosti pa su radi diverzifikacije rizika zagovarali i LNG terminal na Krku. Najveći lobisti su bili Amerikanci, jer bi se tim terminalom otvorila mogućnost dostave i prodaje američkog ukapljenog plina. Taj je plin 20 posto skuplji. U tu dvojbu - tko će (ili neće) platiti 20% premije na neovisnost - ovim se ugovorom upleo Gazprom.

Ugrožava li ovaj ugovor projekt LNG-terminala na Krku?

Ruski mediji su objavili ovaj ugovor uz naslov "Hrvatska se vratila Gazpromu", a ruski list Kommersant ističe da je ruska kompanija "prvi puta nakon 2010. godine vratila ulogu ključnog dobavljača plina za Hrvatsku". Investicijska odluka o LNG-u se mora donijeti tijekom 2018. Najvećim dijelom izgradnju bi financirala EU, ali dijelom i Hrvatska. No nije najveći problem trošak izgradnje, nego distribucija plina - kome ga prodati, kaže Kardum. Svima je jasno da to može biti jedino strateška-politička, a ne ekonomska odluka. Ako želite imati rezervni dobavni pravac - može, ali 20% skuplje. Ako politika to želi financirati to je legitimno.
Slijedeće političko pitanje na redu je privatizacija Petrokemije koja je najveći potrošač plina. PPD je već podnio prijedlog za dokapitalizaciju. Doduše država bi se riješila tereta Petrokemije, ali privatizacijom bi i cijena umjetnih gnojiva izmakla iz ruku države i formirala se na tržišnim načelima. To vjerojatno ne bi bilo politički podobno. Naročito kad se svi prigovori odnose na "širenje ruskog interesa na ovaj dio Europe". To je i istina - Rusi rade pametno i strpljivo. Ovaj problem ima i njemačka kancelarka Angela Merkel koja dvoji - graditi ili ne Sjeverni tok 2. Ekonomski i strateški gradnja je Njemačkoj racionalna - zaobilazi se Ukrajina i osigurava se sigurnost dobave. Politički gledano - Ukrajina od velikog, postaje mali ekonomski problem.


Komentari članka

Vezani članci

Natječaj za inovativne i održive otoke, pobjednicima nagrade u iznosu do 100 tisuća eura

02.04.2019.

Europska komisija objavila je poziv za prijave na prvo izdanje natječaja RESponsible Island Prize, posvećenog otocima s inovativnom i održivom lokalnom proizvodnjom električne i toplinske energije, te energije za hlađenje i prijevoz

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina

21.01.2019.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.

Rekordan izvoz ruskog plina

02.01.2019.

Gazrpom, koji ima monopol na izvoz preko plinovoda, prodao je u Europu i Tursku 201 milijardu prostornih metara plina tijekom 2018., ili oko 3,5 posto više nego godinu dana prije

U Rafineriji Sisak može raditi najviše 120 ljudi, ovo je razlog zbog kojeg je Ina ne želi potpuno ugasiti

24.12.2018.

Ina je u srijedu objavila poslovni plan za 2019. godinu u sklopu kojeg se prerada sirove nafte seli iz Rafinerije Sisak u Rijeku, dok bi u onoj sisačkoj, u kojoj radi oko 500 ljudi, trebao ostati industrijski centar s drugim djelatnostima. Predrag Sekulić

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija