Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2017

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: hrt  

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

Ruski Gazprom i hrvatsko Prvo plinarsko društvo (PPD) prošli tjedan su potpisali 10-godišnji ugovor o isporuci plina u Hrvatsku. Zašto je to važno, u Studiju 4 govorio je ekonomski komentator HRT-a, Željko Kardum. Ova vijest nije zauzela puno prostora u hrvatskim medijima, a važna je gospodarski, politički, ali i za strateško promišljanje o energetici.

Ugovorom se do 31. prosinca 2027. Gazprom se obvezuje Hrvatskoj isporučiti jednu milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora nisu do kraja objavljeni, ali načelno će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvorištu plinovoda, u austrijskom Baumgartenu. Radi se dakle o ugovoru teškom između 200-250 milijuna eura godišnje. Za deset godina to iznosi 2 - 2,5 milijarde eura za Hrvate, odnosno 1,6 mlrd. za Ruse (ostalo su troškovi transporta, marže, zarade i ostali troškovi). Čini se da je to jedan od najvećih ugovora koji je jedna privatna hrvatska tvrtka sklopila, ako izuzmeno Agrokor. Važno je reći i da količina ugovorene isporuke plina pokriva više od 60% hrvatskih potreba za uvozom, odnosno 30% ukupnih potreba.

U čemu je politički ili gospodarski problem?

Sklapanjem ovog ugovora ostajemo ovisni o ruskom plinu. A svi su govorili o potrebi energetske neovisnosti i sigurnosti pa su radi diverzifikacije rizika zagovarali i LNG terminal na Krku. Najveći lobisti su bili Amerikanci, jer bi se tim terminalom otvorila mogućnost dostave i prodaje američkog ukapljenog plina. Taj je plin 20 posto skuplji. U tu dvojbu - tko će (ili neće) platiti 20% premije na neovisnost - ovim se ugovorom upleo Gazprom.

Ugrožava li ovaj ugovor projekt LNG-terminala na Krku?

Ruski mediji su objavili ovaj ugovor uz naslov "Hrvatska se vratila Gazpromu", a ruski list Kommersant ističe da je ruska kompanija "prvi puta nakon 2010. godine vratila ulogu ključnog dobavljača plina za Hrvatsku". Investicijska odluka o LNG-u se mora donijeti tijekom 2018. Najvećim dijelom izgradnju bi financirala EU, ali dijelom i Hrvatska. No nije najveći problem trošak izgradnje, nego distribucija plina - kome ga prodati, kaže Kardum. Svima je jasno da to može biti jedino strateška-politička, a ne ekonomska odluka. Ako želite imati rezervni dobavni pravac - može, ali 20% skuplje. Ako politika to želi financirati to je legitimno.
Slijedeće političko pitanje na redu je privatizacija Petrokemije koja je najveći potrošač plina. PPD je već podnio prijedlog za dokapitalizaciju. Doduše država bi se riješila tereta Petrokemije, ali privatizacijom bi i cijena umjetnih gnojiva izmakla iz ruku države i formirala se na tržišnim načelima. To vjerojatno ne bi bilo politički podobno. Naročito kad se svi prigovori odnose na "širenje ruskog interesa na ovaj dio Europe". To je i istina - Rusi rade pametno i strpljivo. Ovaj problem ima i njemačka kancelarka Angela Merkel koja dvoji - graditi ili ne Sjeverni tok 2. Ekonomski i strateški gradnja je Njemačkoj racionalna - zaobilazi se Ukrajina i osigurava se sigurnost dobave. Politički gledano - Ukrajina od velikog, postaje mali ekonomski problem.


Komentari članka

Vezani članci

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

PPD sklopio desetogodišnji ugovor o isporuci plina s Gazpromom

19.09.2017.

Ugovor stupa na snagu 1. listopada i predstavlja produženje kratkoročnog ugovora Gazproma i PPD-a, prema kojemu se od početka 2017. do konca rujna PPD-u dostavlja 1,48 milijardi prostornih metara plina, uz dodatni plan za četvrti ovogodišnji kvartal od 25

Što će biti s rafinerijama? Uprava INA-e objavljuje planove: U Sisku bio-rafinerija i logistički centar, u Rijeci obrada teških ostataka

11.09.2017.

Prijelaznim rješenjem dobilo bi se na vremenu za osmišljavanje dugoročnog rješenja bio-strategije INA-e. U međuvremenu, Deloittova analiza predviđa mogućnost prijevoza naftnih poluproizvoda između dviju rafinerija, u oba smjera.

Danska prodaje svoju zadnju naftnu kompaniju

06.09.2017.

Potez stiže tri mjeseca nakon što je Dong Energy, danska tvrtka koja je predvodila razvoj vjetra u SAD-u i širom Europe, prodala svoja postrojenja nafte i plina njemačkom kupcu za 1,3 milijarde dolara

Zbog suše znatno pala proizvodnja struje iz domaćih hidroelektrana

03.09.2017.

Nedostatak u proizvodnji, nadoknađuje se uvozom. No, ispada da smo gradili hidroelektrane, sada bi, unatoč suši, manje uvozili. Uz to, mogli bi još više zarađivati na izvozu električne energije. Novca za gradnju ima

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja