Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Kol 2017

Ugledna investicijska kuća nahvalila Hrvatsku, ali upozorila i na slabe točke na kojima moramo ozbiljno poraditi - i to što prije!

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Frenki Laušić  

Ugledna investicijska kuća nahvalila Hrvatsku, ali upozorila i na slabe točke na kojima moramo ozbiljno poraditi - i to što prije!

Investicijska kuća J.P. Morgan objavila je poprilično afirmativnu analizu o razvoju hrvatskog turizma i njegovoj konkurentnosti u odnosu na druge zemlje Mediterana, a naslov analize je preuzet od reklamnog slogana Hrvatske turističke zajednice: "Hrvatska je puna života (Croatia is full of life)".

Za Hrvatsku je najznačajniji zaključak analize, koju potpisuje analitičarka Jessica Murray, taj da rast hrvatskog turizma nije plod samo globalne tržišne konjunkture, nego i konkurentnih komparativnih prednosti Hrvatske u odnosu na ostale mediteranske države. Stoga se naglašava da Hrvatska zato raste brže od prosječnog rasta tržišta, da je upravo turizam povukao Hrvatsku iz recesije, ali i da naša država ima najveći udjel turizma u ukupnom gospodarstvu, odnosno, da čini čak 24,5 posto udjela u bruto domaćem proizvodu. Pritom se navodi kako je izravan doprinos turizma BDP-u 10,7 posto, ali i da je udjel zaposlenih u turizmu u općoj zaposlenosti 23 posto, od čega je 10 posto izravni učinak.

"Globalno gledajući, turistički sektor jača, ali rast hrvatskog turizma snažniji je od globalnog trenda: Hrvatska je sigurnija od destinacija južnog Mediterana (Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis), jeftinija od konkurenata sjevernog Mediterana (Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Španjolska i Turska), ima jedinstveni prirodni krajolik s više od tisuću otoka i razvedenom obalom, kao i bogatu kulturnu baštinu. Ova analiza istražuje snagu hrvatskog turističkog sektora i objašnjava zašto su trenutni trendovi održivi i ustrajni, podupirući gospodarski potencijal i realni ekonomski rast, ali istovremeno predstavljajući rizik u slučaju pada turističkog sektora", stoji u analizi J.P. Morgana.

Odjek 'arapskog proljeća'

U nastavku se ukazuje na to da je Hrvatska ustvari – zbog toga što je turizam zbog prihoda od deviza izvozni sektor, a kao takav čini 24 posto BDP-a – sama sebi najveći izvoznik.

"Hrvatska je od 2014. do 2016. ostvarila rast dolazaka inozemnih turista od osam posto godišnje. Turisti koji dolaze na praznike gledaju na Hrvatsku kao na sigurnu državu, pogotovo u odnosu na tradicionalne mediteranske destinacije kao što su Tunis, Francuska, Turska i Egipat. No, iako je šira mediteranska regija napredovala u okviru globalnog turističkog rasta, Hrvatska je nadrasla taj trend. Naša analiza pokazuje da, nakon što se dekomponira rast zbog konjunkture tržišta i konkurentni efekti, Hrvatska od 2009. konzistentno raste brže od mediteranske regije.

Kolaps turizma u dijelu Mediterana zbog socijalnih i geopolitičkih nestabilnosti donio je prednost zemljama sjevernog Mediterana, i taj efekt označavamo kao efekt "arapskog proljeća". Ali iako je Hrvatska profitirala zbog takvih događanja, ona je ostvarila rast koji nadrasta tu korist, pa i u slučaju da se situacija u tom dijelu Mediterana smiri, Hrvatska može zadržati povećani udjel na tržištu", stoji u analizi.

Računica je pokazala da u prosječnom rastu broja stranih turista od gotovo osam posto godišnje u Hrvatskoj od 2011. do 2015. oko 3,8 posto otpada na efekt rasta tržišta, oko 1,2 posto na efekt "arapskog proljeća", a za oko 3,5 posto godišnjeg rasta zaslužna je kompetitivnost našeg turizma.

Unatoč takvom robusnom i žilavom rastu, ističe se kako naša zemlja i dalje ima prostora za daljnju tržišnu ekspanziju.

Pozabaviti se manama

Prema izvješću World Economic Foruma (WEF) za turizam, Hrvatska je ostvarila bolje rezultate od država južnog Mediterana u sektorima sigurnosti, zdravstva i higijene, turističke usluge, infrastrukture i prirodnih resursa, ali lošiji smo od tih zemalja kad je riječ o zračnoj prometnoj infrastrukturi i poduzetničkoj klimi. Negdje u prosjeku s ostalim zemljama Mediterana smo u području visine cijena, tržišta radne snage i otvorenosti institucija.

Stoga u J.P. Morganu kažu da se moramo fokusirati na rješavanje detektiranih lošijih aspekata našeg turizma kako bismo poboljšali turističku konkurentnost, uz notornu primjedbu kako smo i dalje percipirani kao sezonska destinacija "sunca i mora". Kako bismo smanjili sezonalnost, ali i spomenute slabosti, u analizi se preporučuje da se više pažnje posveti investiranju i razvoju jadranskih otoka, te razvijanju turističkih niša u području sporta, zdravlja i eko-turizma.

U društvu s Libanonom

Udjel zaposlenosti u turizmu u ukupnoj zaposlenosti iznosio je u Hrvatskoj 2016. 23,4 posto, dok je prosjek udjela zaposlenosti na sjevernom Mediteranu bio 15,9 posto, a na južnom Mediteranu 13,3 posto. Pritom smo izjednačeni s Grčkom, koja također ima taj udjel od 24,3 posto, Francuska ima 9,9 posto, Italija 12,6 posto, Portugal 19,6 posto, Španjolska 14,5 posto, Turska 8,1 posto, Egipat 6,6 posto, Izrael 7,2 posto, Jordan 18,1 posto, Libanon 18,8 posto, Maroko 16,6 posto i Tunis 12,8 posto.

BDP

Analiza udjela turizma u bruto domaćem proizvodu pak pokazuje da je prosjek sjevernog Mediterana 15,2 posto, a južnog Mediterana 14,6 posto. Veći udjel turizma u BDP-u od Hrvatske imao je 2015. samo Libanon, od čak 29,7 posto, ali je u 2016. taj udjel pao na 19,4 posto (turizam je znatno pao zbog problema sigurnosti), tako da Hrvatska u 2016. drži primat u tom pogledu. Francuska (u 2016.) ima udjel od 8,9 posto, Grčka 18,6 posto, Italija 11,1 posto, Portugal 16,6 posto, Španjolska 14,2 posto, Turska 12,5 posto, Egipat 7,2 posto, Izrael 7,9 posto, Jordan 19,4 posto, Libanon 19,4 posto, Maroko 18,5 posto, te Tunis 13,7 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

15.12.2017.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

U Hrvatskoj najviše po danu troše britanski turisti, slijede Rusi

15.12.2017.

U Hrvatskoj turizam ima izuzetnu sezonalnost, dvije trećine noćenja u godini ostvare se u srpnju i kolovozu, a 95 posto svih noćenja bilježe priobalne županije.

Porez iz plaće: Za tri skupine zaposlenih poslodavac sastavlja godišnji obračun

14.12.2017.

Poslodavac ne smije sastaviti godišnji obračun poreza za radnika koji je tijekom 2017. mijenjao prebivalište između općina i gradova koji su propisali obvezu plaćanja prireza niti za radnika koji nije kod njega zaposlen cijele godine. Ali ako radnik nije

Ministarstvo poljoprivrede s 13 milijuna kuna financira srednje strukovne škole

14.12.2017.

Riječ je o prvim takvim sredstvima koje Ministarstvo poljoprivrede daje za srednje škole koje provode obrazovne programe za sektor poljoprivrede, prehrane i veterine, a iako je prvobitno za to bilo predviđeno 5 milijuna kuna

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

14.12.2017.

Devastacija infrastrukture, usporavanje gospodarskog rasta, smanjenje potražnje za određenim proizvodima, restrikcije u trgovini, povišeni troškovi osiguranja, samo su neke od glavnih posljedica terorističkih aktivnosti

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija