Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2015

Udio bruto inozemnog duga dostigao 108,4 posto BDP-a

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr/Hina  

Udio bruto inozemnog duga dostigao 108,4 posto BDP-a

Hrvatski bruto inozemni dug na kraju prošle godine iznosio je 46,7 milijardi eura, na godišnjoj je razini porastao za 751,1 milijun eura ili za 1,6 posto, a udio bruto inozemnog duga u BDP-u povećan je sa 105,4 posto u 2013. na 108,4 posto u 2014. godini

Navodeći te podatke iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju kako je Hrvatska po udjelu bruto inozemnog duga u BDP-u u pravilu znatno zaduženija od zemalja sličnih karakteristika.

Hrvatska ostaje visoko zadužena zemlja i time snažno izložena svim rizicima povezanim s financiranjem i refinanciranjem obveza, koji su kratkoročno potisnuti obilnom likvidnošću na svjetskim financijskim tržištima i trenutno lako dostupnim i jeftinim zaduživanjem, napominju analitičari HGK u aktualnom komentaru na temu vanjskog duga.

Pozivajući se na podatke HNB-a, navode kako se lani ponajprije zaduživala država, dok su se banke nastavile razduživati, a tvrtke nastojale skupe domaće izvore zamijeniti jeftinijim inozemnim financiranjem.

U ovoj godini pak očekuju nastavak blagog rasta razine bruto inozemnog duga koji će i nadalje uglavnom biti determiniran, s jedne strane zaduživanjem opće države, a s druge strane razduživanjem bankarskog sektora.

Pritom bi obje tendencije trebale slabiti s obzirom na smanjene potrebe financiranja opće države pri primjeni procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka te blagom gospodarskom rastu koji će rezultirati i aktivnijom ulogom bankarskog sektora.

U prošloj godini inozemni dug opće države povećan za 942,5 milijuna eura ili za 7,4 posto, dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen je za 996,7 milijuna eura ili za 10,9 posto, dug ostalih domaćih sektora povećan je za 100,5 milijuna eura (0,6 posto), dok je dug temeljem izravnih ulaganja porastao za 681,5 milijuna eura ili 12,0 posto, i to prije svega putem porasta dužničkih obveze prema horizontalno povezanim tvrtkama.

Lani su u načelu zadržane tendencije koje su se ustalile tijekom gospodarske krize, a odnose se na sporiju dinamiku inozemnog zaduživanja, koja je rezultat smanjene potrebe financiranja posustale proizvodnje te zamrle investicijske aktivnosti i suzdržane potrošnje stanovništva.

Unatoč relativno skromnom rastu bruto inozemnog duga, upozoravaju kako je dio pokazatelja inozemne zaduženosti Hrvatske ipak pogoršan, što je posljedica pada gospodarske aktivnosti. Tako je ionako visok udio bruto inozemnog duga u BDP-u povećan sa 105,4 posto u 2013. na 108,4 posto u 2014. godini, prema čemu je Hrvatska u pravilu znatno zaduženija od zemalja sličnih karakteristika.

Pritom navode kako je prema podacima Bečkog instituta udio inozemnog duga u BDP-u u Rumunjskoj iznosio 62,6 posto, Češkoj 66 posto, Poljskoj 72,8 posto, Slovačkoj 88,4 posto, Bugarskoj 94,7 posto, a jedino je u Sloveniji zabilježena viša razina u odnosu na Hrvatsku, od 119,2 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija