Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2015

Udio bruto inozemnog duga dostigao 108,4 posto BDP-a

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr/Hina  

Udio bruto inozemnog duga dostigao 108,4 posto BDP-a

Hrvatski bruto inozemni dug na kraju prošle godine iznosio je 46,7 milijardi eura, na godišnjoj je razini porastao za 751,1 milijun eura ili za 1,6 posto, a udio bruto inozemnog duga u BDP-u povećan je sa 105,4 posto u 2013. na 108,4 posto u 2014. godini

Navodeći te podatke iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju kako je Hrvatska po udjelu bruto inozemnog duga u BDP-u u pravilu znatno zaduženija od zemalja sličnih karakteristika.

Hrvatska ostaje visoko zadužena zemlja i time snažno izložena svim rizicima povezanim s financiranjem i refinanciranjem obveza, koji su kratkoročno potisnuti obilnom likvidnošću na svjetskim financijskim tržištima i trenutno lako dostupnim i jeftinim zaduživanjem, napominju analitičari HGK u aktualnom komentaru na temu vanjskog duga.

Pozivajući se na podatke HNB-a, navode kako se lani ponajprije zaduživala država, dok su se banke nastavile razduživati, a tvrtke nastojale skupe domaće izvore zamijeniti jeftinijim inozemnim financiranjem.

U ovoj godini pak očekuju nastavak blagog rasta razine bruto inozemnog duga koji će i nadalje uglavnom biti determiniran, s jedne strane zaduživanjem opće države, a s druge strane razduživanjem bankarskog sektora.

Pritom bi obje tendencije trebale slabiti s obzirom na smanjene potrebe financiranja opće države pri primjeni procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka te blagom gospodarskom rastu koji će rezultirati i aktivnijom ulogom bankarskog sektora.

U prošloj godini inozemni dug opće države povećan za 942,5 milijuna eura ili za 7,4 posto, dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen je za 996,7 milijuna eura ili za 10,9 posto, dug ostalih domaćih sektora povećan je za 100,5 milijuna eura (0,6 posto), dok je dug temeljem izravnih ulaganja porastao za 681,5 milijuna eura ili 12,0 posto, i to prije svega putem porasta dužničkih obveze prema horizontalno povezanim tvrtkama.

Lani su u načelu zadržane tendencije koje su se ustalile tijekom gospodarske krize, a odnose se na sporiju dinamiku inozemnog zaduživanja, koja je rezultat smanjene potrebe financiranja posustale proizvodnje te zamrle investicijske aktivnosti i suzdržane potrošnje stanovništva.

Unatoč relativno skromnom rastu bruto inozemnog duga, upozoravaju kako je dio pokazatelja inozemne zaduženosti Hrvatske ipak pogoršan, što je posljedica pada gospodarske aktivnosti. Tako je ionako visok udio bruto inozemnog duga u BDP-u povećan sa 105,4 posto u 2013. na 108,4 posto u 2014. godini, prema čemu je Hrvatska u pravilu znatno zaduženija od zemalja sličnih karakteristika.

Pritom navode kako je prema podacima Bečkog instituta udio inozemnog duga u BDP-u u Rumunjskoj iznosio 62,6 posto, Češkoj 66 posto, Poljskoj 72,8 posto, Slovačkoj 88,4 posto, Bugarskoj 94,7 posto, a jedino je u Sloveniji zabilježena viša razina u odnosu na Hrvatsku, od 119,2 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Čekamo jesen i bolno otkrivenje - donosimo TRI SCENARIJA što nas očekuje

30.06.2020.

Svjesno ili nesvjesno, većina poduzetnika, obrtnika, korporacijskih menadžera, priprema svoje poslovanje za jesen koja donosi neizvjesnost. Nisu samo u pitanju gospodarske djelatnosti koje se moraju prilagoditi korona-krizi, situacija je vrlo komplicirana

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici