Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2017

'U Zagrebu smo izdržali 15 dana i vratili se, na otoku se od rada može živjeti'

Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr · Autor: Mario Vuksan  

'U Zagrebu smo izdržali 15 dana i vratili se, na otoku se od rada može živjeti'

– Pokušali smo moj Ivan i ja živit u Zagrebu, 1993., kad smo se oženili. Izdržali smo 15 dana i vratili se na otok. Nisam mogla bez vrta, dvora isprid kuće, mora i barke. Danas znam da ne bi nigdi drugo mogla biti sritnija nego ovdi, u mom Kraju i na našem imanju.

Onako usput, dok nam je pokazivala svoje vrtove prepune povrća koje baš sad najbolje zrije, ovako nam je svoju odluku da postane poljoprivrednica i ribarica i da ostane na svojem otoku Pašmanu objasnila Rozalinda Banić (44), vlasnica Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva "Lanđin" u mjestu Kraj.

"Lanđin" je jedan 7329 OPG-ova u Zadarskoj županiji, ali i jedan od, procjenjuje se, njih 800 čijim je vlasnicima poljoprivreda prva i jedina djelatnost. Većini su, ipak, registirani OPG-ovi usputni ili hobistički posao, a dio je, zna se, osnovan radi lakše trgovine voćem i povrćem ili zbog, svojedobno, prilike da bi se ugrabio kakav državni ili europski poticaj.

Naša Ina, kako je svi zovu, svoj otok, svoje vrtove i masline, ovce i ribarske mriže živi punim plućima, od pet ujutro do deset navečer svaki dan u godini.

Vedra, nasmijana, puna duha i vica, dočekala nas je s krcatom sprtvom bočica svojih likera i rakija koje spravlja što od samoniklog bilja i voća, poput kamilice i magunje, ili od uzgojenog, višnje, masline, smokve, limuna...

Poznata je Ina s mnogih sajmova domaćih proizvoda po Zadarskoj županiji i dalje baš po tim pićima, a koja, jedno po jedno, dobivaju oznaku Hrvatski otočni proizvod. Doduše, i po prirodnim džemovima i marmeladama, a na njezinu je otoku najviše znaju po povrću, i domaći i vikendaši i turisti.

Pa čime se, Ina, vi sve to bavite, što uzgajate?

– Ajme, svašta. Od igle do lokomotive – govori ona kroz smijeh i nastavlja:

– Obrađujemo oko tri hektara zemlje, razbacane u puno parcela. Ovo lito smo posadili najviše pomidora, oko 3000 sadnica, jer nam svake godine ponestane dovoljnih količina. I sve drugo povrće, paprike, kukumare, balancane, zelenu salatu, petrusimul... Eno tamo ću vas odvesti na polje četruna (lubenica) koje smo posadili makar niko nije virova da će uspit na otoku. Našli smo bušotinu i razveli cijevi pa sve navodnjavamo. Radimo i jedan manji vinograd za svoje potrebe. Imamo i dva manja plastenika, a gori u brdu oko 300 starih maslina. Sva ova zemlja na kojoj radimo nije naša, osim dijela tih maslina, sve to obrađujemo u dogovoru s vlasnicima, bez plaćanja.

Gordana Dragun, voditeljica zadarske Poljoprivredne savjetodavne službe koja nam je preporučila vas kao primjer pravog opegeovca, i to na otoku, spomenula je da imate vlastiti ribarski obrt. Točno?

– Točno. Ja sam završeni samostalni ugostitelj, u mladosti sam malo i konobarila, a kako sam na moru s ocem još od malih nogu jer sam bila najstarija od tri sestre, a moji nisu imali sina, registrirala sam ribarski obrt. Imamo barku pa zimi, kad je dozvoljeno, muž i ja topimo popone i baligote. Svu ribu koju ulovimo prodamo ovdje na otoku.

Dok razgovaramo, pokraj nas prolaze neki turisti i penju se na kat Inine kuće. Gore su, naime, četiri apartmana koje iznajmljuje. I s južne strane Pašmana, na samom moru, izgradili su Banićevi malu kuću u prirodi koju također ljeti iznajmljuju, i nekako se sve čini da opsegu i raznolikostima Rozalindina posla nema kraja.

I nema. U brdu se još brine o malom stadu od 16 ovaca, od čijeg mlijeka pravi fenomenalan i ne preskup sir, od njih skuplja i eko gnojivo za vrtove, a u Sikovu, mjestu svog supruga, na njegovoj zemlji sade kapulu i krumpire.

S prijateljima održavaju i plantažu bresaka i nektarina. U Lici još i jedan šljivik jer je suprug Ivan, pomorac na "Jadrolinijinim" trajektima, zaljubljen u Liku, gradi tamo malu kućicu. Svega je u Banićevih.

I kako bi se sve stiglo na ovom, možda ne u hektarima, ali po izdašnosti i raznovrsnosti proizvoda moćnom i razbacanom imanju, "upregnula" je, kako sama kaže, Ina sve svoje: suprug Ivan freza i radi sve što stigne kad nije u dvotjednoj smjeni na brodu, a otac Ivan Bačinić je na štandu u Tkonu, gdje muku muči kako sumnjičavim Zagrepčanima i drugim turistima objasniti da je sve ponuđeno iz njihove vlastite, i to ekološke proizvodnje. Što i jest jer je "Lanđin" u prijelaznom petogodišnjem razdoblju na ekološku proizvodnju.

Majka Marica njihove sjajno voće i povrće prodaje u mjestu Ždrelac, dok sin Benjamin, srednjoškolac, leti na sve strane, iskrcava i bere po vrtovima kako bi donio narudžbe kupcima na kućnom pragu, gdje se najviše toga i proda. Kći Mihaela studira u Kninu poljoprivredu dalmatinskog krša, ali će već za vikend doći pomoći svojima na imanju.

Kako bi uspješno vodila sve segmente svojeg posla, Rozalinda se usavršavala: završila je dodatna školovanja ili tečajeve za ovčara, sirara, povrtlara, ribara. Za jedno se nije školovala, a najteži joj je dio priče.

– Papiri, administracija, evidencija. Ja sam i radnik i šefica i prodavač i vozač, pa još i administrator. U sustavu smo poticaja, radimo sve legalno i sve evidentiramo pa mi taj dio odnosi dosta vrimena. Od poticaja svako malo nešto "kapne" na račun, ali uglavnom ne znam po kojoj osnovi jer smo odavno registrirali OPG i prijavili se na poticaje. Agencija za plaćanja uplati a da ne navede za što.

Čini se da puno radite, ali i da se isplati.

– Bit ću iskrena. Okrene su tu kod nas novaca, ali puno toga i ode. Na samom otoku nam je ljeti glavna prodaja, jedino likere najbolje prodajemo na sajmovima i ponešto ugostiteljima, ali dok lito i proizvodi stignu, dok krene posao, nakupi se računa i dugova jer sve što možemo ulažemo, idemo dalje. Ni u ovom poslu ne možete opstati ako ne idete naprid. Ali da se i na otoku od svog rada može živjeti – može. I mista još ima.


Komentari članka

Vezani članci

Uvozimo pet puta više voća i povrća nego što ga izvozimo

11.08.2017.

Voća i povrća uvezeno je u vrijednosti 288 milijuna eura, što je 11 % ukupnog uvoza. Oko 12 % uvezenog povrća i oko 5 % uvezenog voća dolazi iz zemalja regije. Ostatak, uz iznimku tropskog voća, dolazi mahom iz EU-a.

Cijena opet 90 kuna, ali po vrsti proizvoda, a ne po kamionu

11.08.2017.

Svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi u Hrvatsku mora i dalje biti u skladu s općim tržišnim standardima

Tolušić nije pogriješio, ali je pretjerao. Evo koliko kontrole hrane koštaju u EU

10.08.2017.

Eskalirao je trgovinski rat između Hrvatske s jedne strane te Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore. Ministarstvo poljoprivrede na čelu s Tomislavom Tolušićem podiglo je cijenu inspekcijskog pregleda

Ministri pogođenih zemalja donijeli sedam zaključaka i uputili Hrvatskoj ultimatum: 'Imate sedam dana da povučete pravilnik!

08.08.2017.

U ponedjeljak je u Sarajevu održan sastanak ministara trgovine ili poljoprivrede balkanskih država pogođenih hrvatskom odlukom o novom pravilniku za provedbu fitosanitarnog nadzora nad uvezenim voćem i povrćem.

Konkurencija iz inozemstva nastavlja uništavati hrvatsku poljoprivredu

01.08.2017.

Upućeni pojašnjavaju zašto je uvozna roba jeftinija i je li 'povratak u socijalizam' realna opcija

Tag cloud

  1. 1642 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 376 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 213 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 259 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja