Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2017

'U Zagrebu smo izdržali 15 dana i vratili se, na otoku se od rada može živjeti'

Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr · Autor: Mario Vuksan  

'U Zagrebu smo izdržali 15 dana i vratili se, na otoku se od rada može živjeti'

– Pokušali smo moj Ivan i ja živit u Zagrebu, 1993., kad smo se oženili. Izdržali smo 15 dana i vratili se na otok. Nisam mogla bez vrta, dvora isprid kuće, mora i barke. Danas znam da ne bi nigdi drugo mogla biti sritnija nego ovdi, u mom Kraju i na našem imanju.

Onako usput, dok nam je pokazivala svoje vrtove prepune povrća koje baš sad najbolje zrije, ovako nam je svoju odluku da postane poljoprivrednica i ribarica i da ostane na svojem otoku Pašmanu objasnila Rozalinda Banić (44), vlasnica Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva "Lanđin" u mjestu Kraj.

"Lanđin" je jedan 7329 OPG-ova u Zadarskoj županiji, ali i jedan od, procjenjuje se, njih 800 čijim je vlasnicima poljoprivreda prva i jedina djelatnost. Većini su, ipak, registirani OPG-ovi usputni ili hobistički posao, a dio je, zna se, osnovan radi lakše trgovine voćem i povrćem ili zbog, svojedobno, prilike da bi se ugrabio kakav državni ili europski poticaj.

Naša Ina, kako je svi zovu, svoj otok, svoje vrtove i masline, ovce i ribarske mriže živi punim plućima, od pet ujutro do deset navečer svaki dan u godini.

Vedra, nasmijana, puna duha i vica, dočekala nas je s krcatom sprtvom bočica svojih likera i rakija koje spravlja što od samoniklog bilja i voća, poput kamilice i magunje, ili od uzgojenog, višnje, masline, smokve, limuna...

Poznata je Ina s mnogih sajmova domaćih proizvoda po Zadarskoj županiji i dalje baš po tim pićima, a koja, jedno po jedno, dobivaju oznaku Hrvatski otočni proizvod. Doduše, i po prirodnim džemovima i marmeladama, a na njezinu je otoku najviše znaju po povrću, i domaći i vikendaši i turisti.

Pa čime se, Ina, vi sve to bavite, što uzgajate?

– Ajme, svašta. Od igle do lokomotive – govori ona kroz smijeh i nastavlja:

– Obrađujemo oko tri hektara zemlje, razbacane u puno parcela. Ovo lito smo posadili najviše pomidora, oko 3000 sadnica, jer nam svake godine ponestane dovoljnih količina. I sve drugo povrće, paprike, kukumare, balancane, zelenu salatu, petrusimul... Eno tamo ću vas odvesti na polje četruna (lubenica) koje smo posadili makar niko nije virova da će uspit na otoku. Našli smo bušotinu i razveli cijevi pa sve navodnjavamo. Radimo i jedan manji vinograd za svoje potrebe. Imamo i dva manja plastenika, a gori u brdu oko 300 starih maslina. Sva ova zemlja na kojoj radimo nije naša, osim dijela tih maslina, sve to obrađujemo u dogovoru s vlasnicima, bez plaćanja.

Gordana Dragun, voditeljica zadarske Poljoprivredne savjetodavne službe koja nam je preporučila vas kao primjer pravog opegeovca, i to na otoku, spomenula je da imate vlastiti ribarski obrt. Točno?

– Točno. Ja sam završeni samostalni ugostitelj, u mladosti sam malo i konobarila, a kako sam na moru s ocem još od malih nogu jer sam bila najstarija od tri sestre, a moji nisu imali sina, registrirala sam ribarski obrt. Imamo barku pa zimi, kad je dozvoljeno, muž i ja topimo popone i baligote. Svu ribu koju ulovimo prodamo ovdje na otoku.

Dok razgovaramo, pokraj nas prolaze neki turisti i penju se na kat Inine kuće. Gore su, naime, četiri apartmana koje iznajmljuje. I s južne strane Pašmana, na samom moru, izgradili su Banićevi malu kuću u prirodi koju također ljeti iznajmljuju, i nekako se sve čini da opsegu i raznolikostima Rozalindina posla nema kraja.

I nema. U brdu se još brine o malom stadu od 16 ovaca, od čijeg mlijeka pravi fenomenalan i ne preskup sir, od njih skuplja i eko gnojivo za vrtove, a u Sikovu, mjestu svog supruga, na njegovoj zemlji sade kapulu i krumpire.

S prijateljima održavaju i plantažu bresaka i nektarina. U Lici još i jedan šljivik jer je suprug Ivan, pomorac na "Jadrolinijinim" trajektima, zaljubljen u Liku, gradi tamo malu kućicu. Svega je u Banićevih.

I kako bi se sve stiglo na ovom, možda ne u hektarima, ali po izdašnosti i raznovrsnosti proizvoda moćnom i razbacanom imanju, "upregnula" je, kako sama kaže, Ina sve svoje: suprug Ivan freza i radi sve što stigne kad nije u dvotjednoj smjeni na brodu, a otac Ivan Bačinić je na štandu u Tkonu, gdje muku muči kako sumnjičavim Zagrepčanima i drugim turistima objasniti da je sve ponuđeno iz njihove vlastite, i to ekološke proizvodnje. Što i jest jer je "Lanđin" u prijelaznom petogodišnjem razdoblju na ekološku proizvodnju.

Majka Marica njihove sjajno voće i povrće prodaje u mjestu Ždrelac, dok sin Benjamin, srednjoškolac, leti na sve strane, iskrcava i bere po vrtovima kako bi donio narudžbe kupcima na kućnom pragu, gdje se najviše toga i proda. Kći Mihaela studira u Kninu poljoprivredu dalmatinskog krša, ali će već za vikend doći pomoći svojima na imanju.

Kako bi uspješno vodila sve segmente svojeg posla, Rozalinda se usavršavala: završila je dodatna školovanja ili tečajeve za ovčara, sirara, povrtlara, ribara. Za jedno se nije školovala, a najteži joj je dio priče.

– Papiri, administracija, evidencija. Ja sam i radnik i šefica i prodavač i vozač, pa još i administrator. U sustavu smo poticaja, radimo sve legalno i sve evidentiramo pa mi taj dio odnosi dosta vrimena. Od poticaja svako malo nešto "kapne" na račun, ali uglavnom ne znam po kojoj osnovi jer smo odavno registrirali OPG i prijavili se na poticaje. Agencija za plaćanja uplati a da ne navede za što.

Čini se da puno radite, ali i da se isplati.

– Bit ću iskrena. Okrene su tu kod nas novaca, ali puno toga i ode. Na samom otoku nam je ljeti glavna prodaja, jedino likere najbolje prodajemo na sajmovima i ponešto ugostiteljima, ali dok lito i proizvodi stignu, dok krene posao, nakupi se računa i dugova jer sve što možemo ulažemo, idemo dalje. Ni u ovom poslu ne možete opstati ako ne idete naprid. Ali da se i na otoku od svog rada može živjeti – može. I mista još ima.


Komentari članka

Vezani članci

Ministarstvo poljoprivrede s 13 milijuna kuna financira srednje strukovne škole

14.12.2017.

Riječ je o prvim takvim sredstvima koje Ministarstvo poljoprivrede daje za srednje škole koje provode obrazovne programe za sektor poljoprivrede, prehrane i veterine, a iako je prvobitno za to bilo predviđeno 5 milijuna kuna

Poljoprivrednike očekuju brojne promjene: novi zakon trebao bi uvesti reda u poslovanje OPG-ova

12.12.2017.

Od 165.000 OPG-ova registriranih u Upisniku poljoprivrednika, njih 70.000 nije imalo ni jednog člana, 56.453 samo jednoga, dok 21.000 tih gospodarstava uopće nije imalo upisano korištenje poljoprivrednih površina

Sa šest diploma živi od poljoprivrede i ribarstva

30.11.2017.

Ona ribari, uzgaja masline, bere magunje, čuva i muze ovce, obrađuje dva hektara zemlje i proizvodi sve vrste povrća. - Sve se može kad se hoće, kaže Rozalinda Banić iz Kraja na Pašmanu

Čepinski kupus uskoro sa zaštitom izvornosti

27.11.2017.

Sufinancirat će se izrada specifikacije za komiški rogač, istarsku kobasicu, dalmatinsku janjetinu, čepinski kupus, krčke šurlice i meso turopoljske svinje.

Tolušić provjerio 123 trgovačka lanca; 23 trgovca dobila zabranu, 13 optužne prijedloge

23.11.2017.

Potrošači imaju pravo znati i imaju pravo izabrati na temelju istinitih informacija o proizvodu. Dižemo sustav kontrole i sigurnosti hrane na višu razinu

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija