Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2017

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

Krajem ove godine, a najkasnije tijekom 2018., u Slavoniji bi mogle niknuti nove istražne bušotine za naftu i plin, a budu li ugljikovodici u njima i pronađeni, oko 2020. godine će, moguće, krenuti eksploatacija u trajanju od 25 godina. Istovremeno, krajem ove godine očekuju se i novi natječaji za druga istražna polja u Slavoniji, ali i na Dinaridima, za koja će se moći javiti postojeći, ali i potencijalni novi koncesionari.

Istraživanje nafte i plina na pet polja uz Savu i Dravu ugovoreno je s INA-om i kanadskim Vermillion Energyjem u lipnju prošle godine. Kanađani su dobili koncesiju za istraživanje na četiri bloka u Slavoniji, INA za jedan blok, pri čemu je trajanje istražnih radnji predviđeno kroz tri do pet godina, a eksploatacija kroz još 25.

Analiza podataka

Kako odgovaraju u nadležnoj Agenciji za ugljikovodike, trenutna faza istražnih radova uključuje analizu postojećih podataka, terenske »izvide« odnosno mjerenja, kao i seizmička snimanja.

– Nakon toga slijedi izrada istražnih bušotina koje se očekuju već u drugoj i trećoj godini istražnog razdoblja koje traje pet godina, odnosno krajem ove godine, i u sljedećoj godini. S obzirom na intenzitet radova moguće je već u trećoj godini istraživanja potvrditi pojedina otkrića koja potencijalno mogu rezultirati novom proizvodnjom. Ukoliko se pronađe komercijalno otkriće odnosno dođe do nove proizvodnje, počinje razdoblje eksploatacije koje traje 25 godina, odgovaraju iz AZU-a.

Otkad su polovicom prošle godine s koncesionarima potpisani ugovori, oni su obavezni općinama na području svojih istražnih blokova isplaćivati godišnju naknadu za istraživanje, a kasnije, bude li je, za eksploataciju. Lani je tako, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo 2,69 milijuna kuna naknade, te 4,88 milijuna kuna za ovu godinu. Četiri slavonska načelnika koja smo nasumce odabrali, i nazvali da ih pitamo jesu li im naknade za ovu godinu stigle, odgovorila su nam da nisu, no provjerom s Agencijom kasnije se ispostavilo da su im uplate – promakle, iako je u nekim slučajevima bila riječ i o više desetaka tisuća kuna.

Veća površina, veća naknada

Naknada općinama će morati biti isplaćena za svih pet godina istraživanja, bez obzira što ona pokažu – ima li nafte i plina ili nema. Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru.

– Lani smo, za polovicu godine, dobili oko 40.000 kuna, što je za našu općinu, koja broji 2.723 stanovnika, lijep novac. Za ovu nam je godinu uplaćeno još preko 70.000, što je itekako dobrodošao novac s kojim možemo pokriti neku projektnu dokumentaciju, bilo što što nam je potrebno, kaže nam Dalibor Bardač, načelnik Čaglina u Požeško-slavonskoj županiji, općine za čiji proračun od ukupno dva milijuna kuna ovih 111 tisuća, koliko su naknade dobili za prošlu i ovu godinu, nije zanemariva svota.

Po isteku razdoblja istraživanja, odnosno po ulasku u razdoblje eksploatacije koje može trajati 25 godina, uz mogućnost produljenja, investitori će općinama morati plaćati naknadu za površinu utvrđenog eksploatacijskog polja, u iznosu od 4.000 kuna po četvornom kilometru godišnje. Kako pojašnjavaju u AZU, koncesionari su u projekt ušli na način da snose rizik cijele investicije, odnosno sve troškove, a u trenutku proizvodnje, bude li je, dijelit će ju s državom. Udio države u dobiti projekta kroz razne naknade i poreze trebao bi biti u prosjeku 60 posto. Mogući neto prihodi za državni proračun od ovog projekta procjenjuju se na 3,4 do 6,8 milijardi kuna godišnje.

Nova nadmetanja

U razdoblju eksploatacije koncesionari su, pored podjele ugljikovodika s državom, dužni plaćati i naknadu za ono što »izvuku« iz zemlje. Uredbom Vlade iz 2014. godine ta je naknada, za pridobivene količine ugljikovodika, porasla sa pet na deset posto, od čega na kraju jedinicama lokalne samouprave ide 30 posto, županijama 20, a državnom proračunu 50 posto.

U AZU očekuju da bi krajem ove godine mogli početi planirati i novo nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. Njime bi bio obuhvaćen preostali dio Panonskog bazena i Dinaridi, odnosno deset novih istražnih prostora. Među njima će biti i jedno istražno polje u Slavoniji, za koje je koncesiju u lipnju prošle godine dobila nigerijska tvrtka Oando, ali je u zadnji čas odustala od potpisivanja ugovora s Vladom. Navodno, nisu htjeli riskirati s ulaženjem u »brak« s tada tehničkom Vladom Tihomira Oreškovića.

Prvo nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu objavljeno je u srpnju 2014. godine, i obuhvaćalo je šest istražnih prostora veličine od 2.100 do 2.600 četvornih kilometara na području Drave, istočne Slavonije i Save, od kojih je lani pet dano u koncesiju Kanađanima i Ini. Samo u petogodišnjoj fazi istraživanja predviđaju se investicije od 88 milijuna eura. Iako je početkom ove godine bilo političkih prijedloga da se renta koncesionarima, s 10, poveća na 12 posto, uz objašnjenje kako MOL u Mađarskoj plaća 12, 20 ili 30 posto, ovisno o izvađenoj količini po bušotini, odnosno polju, Vlada je takve inicijative odbila. Njeno je objašnjenje bilo da to može imati velike posljedice po Hrvatsku dok god traje arbitražni spor s MOL-om oko Ine. Europski prosjek rente u zemljama EU-a iznosi nešto manje od deset posto, zaključila je tada Vlada.


Komentari članka

Vezani članci

Nove tarife poduzetnicima poskupljuju struju 20-30%

21.03.2019.

Primjena novih tarifnih stavki za kategoriju poduzetništva kreće s početkom travnj

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina

21.01.2019.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.

Rekordan izvoz ruskog plina

02.01.2019.

Gazrpom, koji ima monopol na izvoz preko plinovoda, prodao je u Europu i Tursku 201 milijardu prostornih metara plina tijekom 2018., ili oko 3,5 posto više nego godinu dana prije

U Rafineriji Sisak može raditi najviše 120 ljudi, ovo je razlog zbog kojeg je Ina ne želi potpuno ugasiti

24.12.2018.

Ina je u srijedu objavila poslovni plan za 2019. godinu u sklopu kojeg se prerada sirove nafte seli iz Rafinerije Sisak u Rijeku, dok bi u onoj sisačkoj, u kojoj radi oko 500 ljudi, trebao ostati industrijski centar s drugim djelatnostima. Predrag Sekulić

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija