Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2017

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

Krajem ove godine, a najkasnije tijekom 2018., u Slavoniji bi mogle niknuti nove istražne bušotine za naftu i plin, a budu li ugljikovodici u njima i pronađeni, oko 2020. godine će, moguće, krenuti eksploatacija u trajanju od 25 godina. Istovremeno, krajem ove godine očekuju se i novi natječaji za druga istražna polja u Slavoniji, ali i na Dinaridima, za koja će se moći javiti postojeći, ali i potencijalni novi koncesionari.

Istraživanje nafte i plina na pet polja uz Savu i Dravu ugovoreno je s INA-om i kanadskim Vermillion Energyjem u lipnju prošle godine. Kanađani su dobili koncesiju za istraživanje na četiri bloka u Slavoniji, INA za jedan blok, pri čemu je trajanje istražnih radnji predviđeno kroz tri do pet godina, a eksploatacija kroz još 25.

Analiza podataka

Kako odgovaraju u nadležnoj Agenciji za ugljikovodike, trenutna faza istražnih radova uključuje analizu postojećih podataka, terenske »izvide« odnosno mjerenja, kao i seizmička snimanja.

– Nakon toga slijedi izrada istražnih bušotina koje se očekuju već u drugoj i trećoj godini istražnog razdoblja koje traje pet godina, odnosno krajem ove godine, i u sljedećoj godini. S obzirom na intenzitet radova moguće je već u trećoj godini istraživanja potvrditi pojedina otkrića koja potencijalno mogu rezultirati novom proizvodnjom. Ukoliko se pronađe komercijalno otkriće odnosno dođe do nove proizvodnje, počinje razdoblje eksploatacije koje traje 25 godina, odgovaraju iz AZU-a.

Otkad su polovicom prošle godine s koncesionarima potpisani ugovori, oni su obavezni općinama na području svojih istražnih blokova isplaćivati godišnju naknadu za istraživanje, a kasnije, bude li je, za eksploataciju. Lani je tako, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo 2,69 milijuna kuna naknade, te 4,88 milijuna kuna za ovu godinu. Četiri slavonska načelnika koja smo nasumce odabrali, i nazvali da ih pitamo jesu li im naknade za ovu godinu stigle, odgovorila su nam da nisu, no provjerom s Agencijom kasnije se ispostavilo da su im uplate – promakle, iako je u nekim slučajevima bila riječ i o više desetaka tisuća kuna.

Veća površina, veća naknada

Naknada općinama će morati biti isplaćena za svih pet godina istraživanja, bez obzira što ona pokažu – ima li nafte i plina ili nema. Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru.

– Lani smo, za polovicu godine, dobili oko 40.000 kuna, što je za našu općinu, koja broji 2.723 stanovnika, lijep novac. Za ovu nam je godinu uplaćeno još preko 70.000, što je itekako dobrodošao novac s kojim možemo pokriti neku projektnu dokumentaciju, bilo što što nam je potrebno, kaže nam Dalibor Bardač, načelnik Čaglina u Požeško-slavonskoj županiji, općine za čiji proračun od ukupno dva milijuna kuna ovih 111 tisuća, koliko su naknade dobili za prošlu i ovu godinu, nije zanemariva svota.

Po isteku razdoblja istraživanja, odnosno po ulasku u razdoblje eksploatacije koje može trajati 25 godina, uz mogućnost produljenja, investitori će općinama morati plaćati naknadu za površinu utvrđenog eksploatacijskog polja, u iznosu od 4.000 kuna po četvornom kilometru godišnje. Kako pojašnjavaju u AZU, koncesionari su u projekt ušli na način da snose rizik cijele investicije, odnosno sve troškove, a u trenutku proizvodnje, bude li je, dijelit će ju s državom. Udio države u dobiti projekta kroz razne naknade i poreze trebao bi biti u prosjeku 60 posto. Mogući neto prihodi za državni proračun od ovog projekta procjenjuju se na 3,4 do 6,8 milijardi kuna godišnje.

Nova nadmetanja

U razdoblju eksploatacije koncesionari su, pored podjele ugljikovodika s državom, dužni plaćati i naknadu za ono što »izvuku« iz zemlje. Uredbom Vlade iz 2014. godine ta je naknada, za pridobivene količine ugljikovodika, porasla sa pet na deset posto, od čega na kraju jedinicama lokalne samouprave ide 30 posto, županijama 20, a državnom proračunu 50 posto.

U AZU očekuju da bi krajem ove godine mogli početi planirati i novo nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. Njime bi bio obuhvaćen preostali dio Panonskog bazena i Dinaridi, odnosno deset novih istražnih prostora. Među njima će biti i jedno istražno polje u Slavoniji, za koje je koncesiju u lipnju prošle godine dobila nigerijska tvrtka Oando, ali je u zadnji čas odustala od potpisivanja ugovora s Vladom. Navodno, nisu htjeli riskirati s ulaženjem u »brak« s tada tehničkom Vladom Tihomira Oreškovića.

Prvo nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu objavljeno je u srpnju 2014. godine, i obuhvaćalo je šest istražnih prostora veličine od 2.100 do 2.600 četvornih kilometara na području Drave, istočne Slavonije i Save, od kojih je lani pet dano u koncesiju Kanađanima i Ini. Samo u petogodišnjoj fazi istraživanja predviđaju se investicije od 88 milijuna eura. Iako je početkom ove godine bilo političkih prijedloga da se renta koncesionarima, s 10, poveća na 12 posto, uz objašnjenje kako MOL u Mađarskoj plaća 12, 20 ili 30 posto, ovisno o izvađenoj količini po bušotini, odnosno polju, Vlada je takve inicijative odbila. Njeno je objašnjenje bilo da to može imati velike posljedice po Hrvatsku dok god traje arbitražni spor s MOL-om oko Ine. Europski prosjek rente u zemljama EU-a iznosi nešto manje od deset posto, zaključila je tada Vlada.


Komentari članka

Vezani članci

Ini produžena licenca na koncesiji u Egiptu do 2023. godine

14.08.2018.

Ini i Enijevoj egipatskoj kompaniji IEOC (International Egyptian Oil Company) licenca na koncesiji Ras Qattara u Egiptu produžena je do 28. ožujka 2023. godine, izvijestili su u utorak iz Ine.

Može se kad se hoće, spojili zelenu i plavu Hrvatsku: nasred zadarske rive tope se čvarci!

13.08.2018.

Mirisi slavonskog čobanca i srdela s gradela draškaju nosnice prolaznika na zadarskoj rivi. Ta i druga jela, kao i brojni suhomesnati proizvodi, pića. slastice i tradicijske rukotvorine na volju su posjetiteljima zanimljive sajamske manifestacije “Plavo

Umjetnost putovanja: turistički potencijali Slavonije, Baranje i Srijema u novom promotivnom videu

18.07.2018.

U zemlji najljepših boja i mirisa, gdje je Panonsko more stvorilo život, zaustavite trenutak i pogledajte oko sebe, zaustavite ga i osjetit ćete topli duh ljudi i prirode. Dotaknite boje i osjetite najljepšu avanturu života, osjetite Slavoniju i Baranju,

Đuro Đaković i Ina sklopili ugovor vrijedan 53 milijuna kuna

16.07.2018.

Ugovor se odnosi na projektiranje, isporuku opreme i materijala, izvođenje radova, pripremu za puštanje u rad i puštanje u rad Platforming 2 postrojenja po principu "ključ u ruke".

Do 2050. pola svijeta će strujom napajati obnovljivi izvori energije

25.06.2018.

Nova godišnja analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook 2018, na temelju podataka od 65 stručnjaka za energetiku s 12 velikih svjetskih tržišta, predviđa kako će se razvijati tržište električne energije do sredine ovog stoljeća

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1817 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP