Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2016

U Slavoniji nema zemlje, a na Jadranu ne znaju koliko bi za nju tražili

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

U Slavoniji nema zemlje, a na Jadranu ne znaju koliko bi za nju tražili

Poljoprivredno zemljište prema podacima Eurostata skuplje je u jadranskom dijelu Hrvatske od onoga na kontinentu, pa i ondje gdje je ono najkvalitetnije, na krajnjem istoku, u Slavoniji. Prosječna cijena hektara kupljenih oranica na Jadranu prema Eurostatu je 28.735 kuna, a na kontinentu se za isto plaća 20.303 kune

Livade i pašnjaci u prosjeku su dvostruko skuplji. U jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena hektara livade iznosi 20.019, a pašnjaka 14.216 kuna, a na kontinentu prosjek je upola manji, odnosno 10.380 i 7.872 kune. Unatoč takvim podacima, potražnja za poljoprivrednim zemljištem u Slavoniji i Baranji je ogromna. Oglase li se veće parcele na prodaju, pronaći će kupca u roku od 24 sata. No jesu li ovakvi trendovi prisutni zbog atraktivnosti lokacije na jadranskoj obali i prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište ili je u pitanju nešto drugo?

'Kako je Jadran atraktivniji od unutrašnjosti, a u blizini oranice nalazi se potencijalna građevinska zona, zemljište je skuplje. Tako je i ovdje u Slavoniji. Ako je oranica kraj industrijske zone, cijena joj raste i po nekoliko puta od one koja bi se postigla za običnu oranicu', govori za tportal Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

No potražnja je za poljoprivrednim zemljištem u Slavoniji ogromna. Traže se krupnije parcele, a kupci su različitih profila, od malih poljoprivrednika preko tvrtaka do onih nepoznatih u čije ime kupuju odvjetničke tvrtke.

'Na burzama postoje određene odvjetničke tvrtke koje kupuju zemljišta. Kupuju za zasad nepoznatog kupca. Kupuju i određene tvrtke. No gledajući unutar sela, većinu zemljišta kupuju poljoprivrednici koji se s time i bave. Najatraktivnija je kupnja državnog poljoprivrednog zemljišta koje je prodano. Okrupnjene parcele od po 20 hektara bile su atraktivne za veće igrače s novcem jer si običan poljoprivrednik to nije mogao priuštiti budući da je cijena zakupa prelazila svaku normalnu granicu', nastavlja čelnik HPK.

Kvaliteta zemlje povećava se od zapada prema istoku Hrvatske. Određenih površina za obradu ima još, napominje Brlošić, ali u Posavini i zapadnom dijelu Slavonije.

'Tu ima puno zemljišta koje je već više od 20 godina zaraslo i u koje bi se trebalo prvo investirati da se privede svrsi što je možda skuplje nego sama vrijednost zemlje. Tamo se mogu pronaći i veće površine jer prema podacima Agencije za zemljište, ondje ima oko 700.000 hektara u vlasništvu države dok je u zakup dano između 200.000 i 250.000. Na istoku Slavonije obrađeno je 95 posto površina', objašnjava Brlošić.

Proporcionalno s povećanjem površine raste i cijena poljoprivrednog zemljišta. Za one veće od stotinu hektara u komadu, minimalna je vrijednost hektara 6.500 eura. Vlasnici manjih parcela pak teško mogu postići i 3.500 eura po hektaru.

'Kada se provede komasacija, trendovi će se promijeniti u korist kontinenta. Kontinent znači i oranica u Lici gdje su izuzetno male zemljišne čestice, vlasnici su najčešće osobe srpske nacionalnosti koje to pokušavaju okrupniti i stvoriti veće površine kako bi za njih tražili od 15.000 do 20.000 kuna', tumači za tportal Marijan Matijević, vlasnik Ljubek nekretnina iz Osijeka.

U ovoj agenciji upoznati su i sa situacijom na jadranskoj obali, posebice u okolici Zadra i njegovu zaleđu. Tako će se, primjerice, vlasnici poljoprivrednog zemljišta u okolici Vranskog jezera teže odlučiti za njegovu prodaju jer na manjim parcelama, zbog navodnjavanja i klimatskih uvjeta, godišnje imaju do tri berbe.

'To je zemljište skupo, kao i ono u okolici Metkovića dok su ona u Lici i na Baniji jeftinija. No i u Dalmaciji ima krševa gdje raste samo korov', ukazuje on.

Da na dispoziciji od Osijeka do Vukovara, tumači Matijević, ima okrupnjene zemljišne čestice s 200 do 300 hektara, sve bi se prodalo u roku od 24 sata, i to po cijeni od 6.500 eura po hektaru. Kupci malih čestica najčešće su pak prvi susjedi, vlasnici nekih manjih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava ili manji poljoprivrednici koji nemaju financijsku snagu kao veliki.

'Komasacijom bi se u Lici i Slavoniji dobile neke nove vrijednosti. Ako je nekadašnji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina o nečemu dobro razmišljao, onda je to upravo komasacija koja bi državu koštala 3.000 kuna po hektaru da se napravi ono što je potrebno', ukazuje Matijević.

Napominje kako cijena poljoprivrednog zemljišta koje se u Dalmaciji prenamijeni u građevinsko naraste i do 150 puta dok isto takvo u Slavoniji dosegne 50 puta veću cijenu.

'Šumska se zemljišta nikako ne mogu prenamijeniti. No kada su opožarena, moguće je da ono postane poljoprivredno ili građevinsko što ovisi o urbanističkim planovima općina i gradova kojima teritorijalno pripadaju. U većini slučajeva ono postaje građevinsko', kaže Matijević.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

15.12.2017.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

U Hrvatskoj najviše po danu troše britanski turisti, slijede Rusi

15.12.2017.

U Hrvatskoj turizam ima izuzetnu sezonalnost, dvije trećine noćenja u godini ostvare se u srpnju i kolovozu, a 95 posto svih noćenja bilježe priobalne županije.

Porez iz plaće: Za tri skupine zaposlenih poslodavac sastavlja godišnji obračun

14.12.2017.

Poslodavac ne smije sastaviti godišnji obračun poreza za radnika koji je tijekom 2017. mijenjao prebivalište između općina i gradova koji su propisali obvezu plaćanja prireza niti za radnika koji nije kod njega zaposlen cijele godine. Ali ako radnik nije

Ministarstvo poljoprivrede s 13 milijuna kuna financira srednje strukovne škole

14.12.2017.

Riječ je o prvim takvim sredstvima koje Ministarstvo poljoprivrede daje za srednje škole koje provode obrazovne programe za sektor poljoprivrede, prehrane i veterine, a iako je prvobitno za to bilo predviđeno 5 milijuna kuna

Poljoprivrednike očekuju brojne promjene: novi zakon trebao bi uvesti reda u poslovanje OPG-ova

12.12.2017.

Od 165.000 OPG-ova registriranih u Upisniku poljoprivrednika, njih 70.000 nije imalo ni jednog člana, 56.453 samo jednoga, dok 21.000 tih gospodarstava uopće nije imalo upisano korištenje poljoprivrednih površina

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija