Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2016

U Slavoniji nema zemlje, a na Jadranu ne znaju koliko bi za nju tražili

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

U Slavoniji nema zemlje, a na Jadranu ne znaju koliko bi za nju tražili

Poljoprivredno zemljište prema podacima Eurostata skuplje je u jadranskom dijelu Hrvatske od onoga na kontinentu, pa i ondje gdje je ono najkvalitetnije, na krajnjem istoku, u Slavoniji. Prosječna cijena hektara kupljenih oranica na Jadranu prema Eurostatu je 28.735 kuna, a na kontinentu se za isto plaća 20.303 kune

Livade i pašnjaci u prosjeku su dvostruko skuplji. U jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena hektara livade iznosi 20.019, a pašnjaka 14.216 kuna, a na kontinentu prosjek je upola manji, odnosno 10.380 i 7.872 kune. Unatoč takvim podacima, potražnja za poljoprivrednim zemljištem u Slavoniji i Baranji je ogromna. Oglase li se veće parcele na prodaju, pronaći će kupca u roku od 24 sata. No jesu li ovakvi trendovi prisutni zbog atraktivnosti lokacije na jadranskoj obali i prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište ili je u pitanju nešto drugo?

'Kako je Jadran atraktivniji od unutrašnjosti, a u blizini oranice nalazi se potencijalna građevinska zona, zemljište je skuplje. Tako je i ovdje u Slavoniji. Ako je oranica kraj industrijske zone, cijena joj raste i po nekoliko puta od one koja bi se postigla za običnu oranicu', govori za tportal Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

No potražnja je za poljoprivrednim zemljištem u Slavoniji ogromna. Traže se krupnije parcele, a kupci su različitih profila, od malih poljoprivrednika preko tvrtaka do onih nepoznatih u čije ime kupuju odvjetničke tvrtke.

'Na burzama postoje određene odvjetničke tvrtke koje kupuju zemljišta. Kupuju za zasad nepoznatog kupca. Kupuju i određene tvrtke. No gledajući unutar sela, većinu zemljišta kupuju poljoprivrednici koji se s time i bave. Najatraktivnija je kupnja državnog poljoprivrednog zemljišta koje je prodano. Okrupnjene parcele od po 20 hektara bile su atraktivne za veće igrače s novcem jer si običan poljoprivrednik to nije mogao priuštiti budući da je cijena zakupa prelazila svaku normalnu granicu', nastavlja čelnik HPK.

Kvaliteta zemlje povećava se od zapada prema istoku Hrvatske. Određenih površina za obradu ima još, napominje Brlošić, ali u Posavini i zapadnom dijelu Slavonije.

'Tu ima puno zemljišta koje je već više od 20 godina zaraslo i u koje bi se trebalo prvo investirati da se privede svrsi što je možda skuplje nego sama vrijednost zemlje. Tamo se mogu pronaći i veće površine jer prema podacima Agencije za zemljište, ondje ima oko 700.000 hektara u vlasništvu države dok je u zakup dano između 200.000 i 250.000. Na istoku Slavonije obrađeno je 95 posto površina', objašnjava Brlošić.

Proporcionalno s povećanjem površine raste i cijena poljoprivrednog zemljišta. Za one veće od stotinu hektara u komadu, minimalna je vrijednost hektara 6.500 eura. Vlasnici manjih parcela pak teško mogu postići i 3.500 eura po hektaru.

'Kada se provede komasacija, trendovi će se promijeniti u korist kontinenta. Kontinent znači i oranica u Lici gdje su izuzetno male zemljišne čestice, vlasnici su najčešće osobe srpske nacionalnosti koje to pokušavaju okrupniti i stvoriti veće površine kako bi za njih tražili od 15.000 do 20.000 kuna', tumači za tportal Marijan Matijević, vlasnik Ljubek nekretnina iz Osijeka.

U ovoj agenciji upoznati su i sa situacijom na jadranskoj obali, posebice u okolici Zadra i njegovu zaleđu. Tako će se, primjerice, vlasnici poljoprivrednog zemljišta u okolici Vranskog jezera teže odlučiti za njegovu prodaju jer na manjim parcelama, zbog navodnjavanja i klimatskih uvjeta, godišnje imaju do tri berbe.

'To je zemljište skupo, kao i ono u okolici Metkovića dok su ona u Lici i na Baniji jeftinija. No i u Dalmaciji ima krševa gdje raste samo korov', ukazuje on.

Da na dispoziciji od Osijeka do Vukovara, tumači Matijević, ima okrupnjene zemljišne čestice s 200 do 300 hektara, sve bi se prodalo u roku od 24 sata, i to po cijeni od 6.500 eura po hektaru. Kupci malih čestica najčešće su pak prvi susjedi, vlasnici nekih manjih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava ili manji poljoprivrednici koji nemaju financijsku snagu kao veliki.

'Komasacijom bi se u Lici i Slavoniji dobile neke nove vrijednosti. Ako je nekadašnji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina o nečemu dobro razmišljao, onda je to upravo komasacija koja bi državu koštala 3.000 kuna po hektaru da se napravi ono što je potrebno', ukazuje Matijević.

Napominje kako cijena poljoprivrednog zemljišta koje se u Dalmaciji prenamijeni u građevinsko naraste i do 150 puta dok isto takvo u Slavoniji dosegne 50 puta veću cijenu.

'Šumska se zemljišta nikako ne mogu prenamijeniti. No kada su opožarena, moguće je da ono postane poljoprivredno ili građevinsko što ovisi o urbanističkim planovima općina i gradova kojima teritorijalno pripadaju. U većini slučajeva ono postaje građevinsko', kaže Matijević.


Komentari članka

Vezani članci

INTERES Sve više stranih turista želi posjetiti Hrvatsku nakon uspjeha nogometne reprezentacije

23.07.2018.

Iako je sada teško reći neke konkretne brojke i koliko će se taj uspjeh pretočiti u više dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, ipak se očekuje pozitivan utjecaj, a i gotovo svi naši partneri na ključnim emitivnim tržištima, pogotovo iz Francuske, SAD-a, Italije

Ledeni tuš na početku špice sezone: na Jadranu manjka 165.000 gostiju!; Stručnjaci: Situacija na tržištu se promijenila, okruženje je drukčije...

23.07.2018.

U četiri udarna tjedna turističke sezone ulazimo tako s minusom od oko 165 tisuća turista, koliko ih je stiglo manje nego lani početkom srpnja.

Hrvatima i dalje najomiljeniji Jadran

20.07.2018.

Kao glavni izvor informacija o destinacijama na koje putuju, čak 90 posto ispitanika navodi internet. To se prije svega odnosi na domaće online sadržaje te specijalizirane aplikacije i stranice

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

20.07.2018.

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave

Fotoreporter kojeg su Vatreni ‘srušili’ dolazi u Hrvatsku

20.07.2018.

Sedmodnevni boravak i odmor u Hrvatskoj Yuri će započeti u Zagrebu, a nakon toga pokazat ćemo mu sve ono najbolje od Hrvatske, našu obalu, otoke, ali i hrvatsku kontinentalnu ponudu. Potrudit ćemo se prirediti mu odmor za pamćenje

Tag cloud

  1. 1780 članka imaju tag hrvatska
  2. 1804 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1166 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 771 članka imaju tag investicije
  10. 919 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 813 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 396 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP