Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2020

U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak

BURZA rada se i u prvoj polovici lipnja nastavila puniti novim nezaposlenima, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Prema tim podacima, u prvih 16 dana lipnja na burzu rada prijavilo se 7356 novonezaposlenih, od čega je njih 5779 na šaltere HZZ-a stiglo, kako se to kaže, izravno iz radnog odnosa, odnosno uglavnom je dobilo otkaze. Statistički gledano, u prvoj polovici lipnja broj ljudi koji traže posao u prosjeku je rastao za oko 500 na dan.

Najviše novonezaposlenih u prvoj polovici lipnja, otkrivaju podaci HZZ-a, bilo je na području Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke, a najmanje u Lici. Gledano po djelatnostima, najviše ih je došlo iz prerađivačke industrije i trgovine, a potom iz turizma i ugostiteljstva, ostalih uslužnih djelatnosti i građevinarstva.

Trendovi na tržištu rada ipak se polako okreću

Ipak, u prvoj polovici lipnja je došlo do svojevrsnog preokreta trendova na tržištu rada, budući da je više ljudi nalazilo posao nego što je ostajalo bez njega. I podaci HZZ-a pokazuju da je tržište rada u Hrvatskoj u lipnju konačno živnulo, budući da je iz evidencije HZZ-a od 1. do 16. lipnja izašlo ukupno 10.570 osoba, od čega je novi posao našlo njih 9580, dok su ostali brisani iz evidencije iz raznih razloga.

"Na tržištu rada se paralelno odvijaju dva procesa", ocjenjuje za Index Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

S jedne strane, pojašnjava naša sugovornica, nastavak rasta broja nezaposlenih može se ponajprije pripisati poslodavcima koji nisu htjeli ili nisu mogli dobiti vladine mjere za očuvanje zaposlenosti, a njihovi radnici nisu htjeli pristati na smanjenje plaća pa su s poslodavcem dogovorili raskid radnoga odnosa.

Riječ je o djelatnostima poput IT-ja, defektologa i drugih sličnih zanimanja, mahom u području usluga, koji razmjerno brzo nalaze posao pa su radije izabrali odlazak na burzu rada nego nastavak rada s manjim plaćama. Na lipanjski rast nezaposlenosti utjecao je i prestanak vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta za značajan dio poslodavaca, no Vizek ističe da će se posljedice toga tek vidjeti u nastavku godine.

Početak zakašnjelog sezonskog zapošljavanja

Drugi proces koji se odvija je rast zaposlenosti u pojedinim područjima, što se u velikoj mjeri može pripisati zakašnjelom početku kakvog-takvog sezonskog zapošljavanja i pokušajima da se od ovogodišnje turističke sezone spasi što se spasiti može. Osim toga, i dio poslodavaca koji je tijekom koronakrize otpuštao i koji sada nastavlja poslovanje uzima novu radnu snagu.

Unatoč tome, stanje na hrvatskom tržištu rada daleko je od dobroga. U tri mjeseca krize izazvane pandemijom koronavirusa, od 16. ožujka do 16. lipnja, ukupan broj nezaposlenih povećan je za preko 20.000, ili 14,8 posto. Naime, kako pokazuju podaci HZZ-a, 16. ožujka je na burzi rada bilo prijavljeno 134.717 osoba, a 16. lipnja 154.719. Međutim, ovi podaci samo djelomično otkrivaju posljedice koje je koronakriza ostavila na hrvatsko tržište rada, budući da je i tijekom pandemije bilo zapošljavanja u pojedinim djelatnostima. Tako je, otkrivaju podaci HZZ-a, stvaran broja nezaposlenih u ta tri mjeseca porastao za 56.229, što je otprilike grad veličine Pule, dok je iz evidencije HZZ-a izašlo 36.447 osoba.

Najveći rast nezaposlenosti u Istri

I u razdoblju od 16. ožujka do 16. lipnja najviše je novonezaposlenih zabilježeno na području Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a najmanje na području Vukovara. Međutim, najveći postotni rast nezaposlenosti imala je Istra te regije Zagreba i Rijeke, pokazuju podaci HZZ-a. Kada se podvuče crta ispod tri korona mjeseca, od kojih smo dobar dio proveli u lockdownu, najviše novoprijavljenih na burzi rada došlo je iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva, prerađivačke industrije i trgovine.

"Dosadašnji porast broja nezaposlenih je početak dugoročnog problema koji je izazvala koronakriza. Bojim se da će pravi problemi buknuti tek na jesen, nakon završetka turističke sezone za koju se ionako očekuje da će biti slaba", zaključuje Vizek.


Komentari članka

Vezani članci

Cjepivo protiv Covida-19 proizvodit će se i u Hrvatskoj

28.09.2020.

Bivši Plivin biotehnološki pogon u Savskom Marofu bit će jedan od 12 Pfizerovih lokacija diljem svijeta u kojima će se proizvoditi cjepivo kada prođe sva klinička istraživanja i dobije odobrenje regulatora

Dalmatinski poduzetnici: Čeka nas crna zima! Pojedini među nama od Velike Gospe nisu inkasirali ni 10.000 kn

24.09.2020.

Prekid redovnog poslovanja, drastično smanjenje prometa i prihoda, ali i otkazi radnicima, tek su neki u moru problema s kojima su suočeni Mario Blažević, vlasnik dvorane za vjenčanja, novootvorenog restorana i tvornice za proizvodnju kolača u Kaštelima,

Radić: Veliki minus Hrvatske je potrošačka moć

22.09.2020.

Poljoprivreda je pokretač gospodarstva na svim razinama, to vidimo i u ovoj krizi. Počevši od digitalizacije, očuvanja okoliša, zdravlja, nacionalne sigurnosti, različitih inovacija i tehnologija. To je ono u kojem smjeru se sve više prepoznaje u kojem sm

Zašto se Njemačka tako brzo oporavlja?

21.09.2020.

Gospodarski pad će biti velik - to je jasno. Ali za razliku od Francuske ili Italije gdje se za 2020. očekuje recesija u dvoznamenkastim iznosima, Njemačka će vrlo vjerojatno imati pad manji od deset posto.

Novi formati selekcije - I intervjui za posao postali su hibridni

21.09.2020.

Komunikacija se ubrzala, makar tekla na više kanala, sudeći po provedbi selekcijskih postupaka. No neke tajne o kandidatima ni najbolji digitalni probir ne može dokučiti

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 881 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 765 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1062 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 372 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 328 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici