Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2020

U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak

BURZA rada se i u prvoj polovici lipnja nastavila puniti novim nezaposlenima, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Prema tim podacima, u prvih 16 dana lipnja na burzu rada prijavilo se 7356 novonezaposlenih, od čega je njih 5779 na šaltere HZZ-a stiglo, kako se to kaže, izravno iz radnog odnosa, odnosno uglavnom je dobilo otkaze. Statistički gledano, u prvoj polovici lipnja broj ljudi koji traže posao u prosjeku je rastao za oko 500 na dan.

Najviše novonezaposlenih u prvoj polovici lipnja, otkrivaju podaci HZZ-a, bilo je na području Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke, a najmanje u Lici. Gledano po djelatnostima, najviše ih je došlo iz prerađivačke industrije i trgovine, a potom iz turizma i ugostiteljstva, ostalih uslužnih djelatnosti i građevinarstva.

Trendovi na tržištu rada ipak se polako okreću

Ipak, u prvoj polovici lipnja je došlo do svojevrsnog preokreta trendova na tržištu rada, budući da je više ljudi nalazilo posao nego što je ostajalo bez njega. I podaci HZZ-a pokazuju da je tržište rada u Hrvatskoj u lipnju konačno živnulo, budući da je iz evidencije HZZ-a od 1. do 16. lipnja izašlo ukupno 10.570 osoba, od čega je novi posao našlo njih 9580, dok su ostali brisani iz evidencije iz raznih razloga.

"Na tržištu rada se paralelno odvijaju dva procesa", ocjenjuje za Index Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

S jedne strane, pojašnjava naša sugovornica, nastavak rasta broja nezaposlenih može se ponajprije pripisati poslodavcima koji nisu htjeli ili nisu mogli dobiti vladine mjere za očuvanje zaposlenosti, a njihovi radnici nisu htjeli pristati na smanjenje plaća pa su s poslodavcem dogovorili raskid radnoga odnosa.

Riječ je o djelatnostima poput IT-ja, defektologa i drugih sličnih zanimanja, mahom u području usluga, koji razmjerno brzo nalaze posao pa su radije izabrali odlazak na burzu rada nego nastavak rada s manjim plaćama. Na lipanjski rast nezaposlenosti utjecao je i prestanak vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta za značajan dio poslodavaca, no Vizek ističe da će se posljedice toga tek vidjeti u nastavku godine.

Početak zakašnjelog sezonskog zapošljavanja

Drugi proces koji se odvija je rast zaposlenosti u pojedinim područjima, što se u velikoj mjeri može pripisati zakašnjelom početku kakvog-takvog sezonskog zapošljavanja i pokušajima da se od ovogodišnje turističke sezone spasi što se spasiti može. Osim toga, i dio poslodavaca koji je tijekom koronakrize otpuštao i koji sada nastavlja poslovanje uzima novu radnu snagu.

Unatoč tome, stanje na hrvatskom tržištu rada daleko je od dobroga. U tri mjeseca krize izazvane pandemijom koronavirusa, od 16. ožujka do 16. lipnja, ukupan broj nezaposlenih povećan je za preko 20.000, ili 14,8 posto. Naime, kako pokazuju podaci HZZ-a, 16. ožujka je na burzi rada bilo prijavljeno 134.717 osoba, a 16. lipnja 154.719. Međutim, ovi podaci samo djelomično otkrivaju posljedice koje je koronakriza ostavila na hrvatsko tržište rada, budući da je i tijekom pandemije bilo zapošljavanja u pojedinim djelatnostima. Tako je, otkrivaju podaci HZZ-a, stvaran broja nezaposlenih u ta tri mjeseca porastao za 56.229, što je otprilike grad veličine Pule, dok je iz evidencije HZZ-a izašlo 36.447 osoba.

Najveći rast nezaposlenosti u Istri

I u razdoblju od 16. ožujka do 16. lipnja najviše je novonezaposlenih zabilježeno na području Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a najmanje na području Vukovara. Međutim, najveći postotni rast nezaposlenosti imala je Istra te regije Zagreba i Rijeke, pokazuju podaci HZZ-a. Kada se podvuče crta ispod tri korona mjeseca, od kojih smo dobar dio proveli u lockdownu, najviše novoprijavljenih na burzi rada došlo je iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva, prerađivačke industrije i trgovine.

"Dosadašnji porast broja nezaposlenih je početak dugoročnog problema koji je izazvala koronakriza. Bojim se da će pravi problemi buknuti tek na jesen, nakon završetka turističke sezone za koju se ionako očekuje da će biti slaba", zaključuje Vizek.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Glas poduzetnika: Slijedi val otkaza, likvidacija tvrtki, možda kolaps javnog sektora

02.07.2020.

"Jednostavnom računicom dolazimo do toga da je još 3,2 milijarde kuna na raspolaganju za gospodarstvo iz EU fondova, bez da je Vlada išta trebala uložiti iz proračuna. Misli li Vlada da ima trenutačno važnije stvari za uložiti novac od spašavanja radnih m

Volkswagen zbog koronakrize odustaje od tvornice u Turskoj

02.07.2020.

Gradnja tvornice u Turskoj prvi je put obustavljena u listopadu 2019. zbog vojnog upada Turske u susjednu Siriju, koji je vladi u Ankari donio brojne kritike na račun kršenja ljudskih prava.

‘Naš stroj raspršuje maglicu i potpuno dezinficira velike prostore s puno ljudi’

01.07.2020.

Sa sustavom je dezinfekcija na mjestima s velikom fluktuacijom ljudi visoko efikasna, od vrtića do hotela i javnoga prijevoza.

Stiže prvi vlak s Česima: Samo u prva dva tjedna prodano 30.000 karata po cijeni od 22 eura

01.07.2020.

Nova linija prometovat će na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka svaki dan do kraja kolovoza.

Tag cloud

  1. 2016 članka imaju tag hrvatska
  2. 2072 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1071 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1015 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1002 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 610 članka imaju tag maloprodaja
  18. 571 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 234 članka imaju tag koronavirus
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici