Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2019

U Ledu su napravili najbolji sladoled na svijetu, otkrili su nam u čemu je tajna

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

U Ledu su napravili najbolji sladoled na svijetu, otkrili su nam u čemu je tajna

U SURADNJI dvije hrvatske kompanije, Leda i Podravke, nastao je sladoled Lino Lada, koji je ove godine na natjecanju International Ice Cream Consortiuma, održanom u Švedskoj, proglašen najboljim na svijetu.

Preljev presudan za osvajanje prestižne nagrade

Žiri su oduševili jedinstveni oblik Lino Lada sladoleda i inovativni mekani preljev, no ono što je bilo presudno za osvajanje nagrade je doživljaj Lino Lada namaza koji je uspješno prenesen na sladoled.

Martina Dolenec, voditeljica grupe projekata u Odjelu razvoja kaže da su kod ovog sladoleda željeli postići osjećaj kao da se Lino Lada jede žlicom. I u tome su uspjeli.

"Kao da žlicom jedete Lino Ladu"

“Napravili smo jedinstvenu recepturu kojom smo dobili kremast, polumousse okus. Sladoled je odmah spreman za konzumaciju čim se izvadi iz škrinje, a ima dvostruki mekani preljev koji je mekan i na -18 stupnjeva. Recimo, neki drugi sladoledi imaju hrskavu čokoladu koja im upotpunjuje okus, no mi smo htjeli razviti proizvod koji će podsjećati kao da žlicom jedete Lino Ladu. Inače,. razvoj svakog sladoleda je vrlo izazovan, kreativan i dinamičan. Pratimo trendove, a jedan od trendova je co-branding. Tako je došlo do ideje da se uspješan Podravkin proizvod Lino Lada pretvori u sladoled. Lino Lada namaz je kremast i topao, a sladoled je hladan i bilo je zanimljivo to zaokružiti u jednu cjelinu, jedan novi proizvod. Bilo je izazovno, ali uspjeli smo”, kaže Martina Dolenec.

Josip Škoro, direktor proizvodnje Leda, kaže da im je proizvodnju ovakvog sladoleda, s mekanim preljevom, omogućila tehnologija tekućeg dušika koju ne koristi puno proizvođača na svijetu i na koju su jako ponosni.

“U sladolednu smjesu je integrirana pasta Lino Lade, a sam sladoled ima dva mekana sloja. Prvo je uronjen u preljev od bijele Lino Lade, a zatim u čokoladu. Imamo tehnologiju tekućeg dušika koja nam omogućuje da stavljamo više mekanih slojeva jedan na drugi, koji bi se inače pomiješali. Proces je jako brz pa nakon prvog preljeva sladoled ide u tekući dušik koji je na -196 stupnjeva gdje ostaje jednu do dvije sekunde i jako se stvrdne. Nakon toga ide drugi preljev. Ponosni smo na tu tehnologiju tekućeg dušika jer to ne koristi puno proizvođača u svijetu. Također, uspjeli smo postići da se preljev, iako je mekan, ne lijepi za omot sladoleda. Kada otvorite sladoled, folija je čista. To je isto jedna naša inovacija”, kaže Škoro.

Nagradu su dobili od International Ice Cream Consortiuma, što je zapravo udruženje neovisnih proizvođača sladoleda, čije članice dolaze iz raznih zemalja svijeta, pojašnjava Maja Pospišil, pomoćnica direktora razvoja i marketinga.

Pobjednički sladoled izabran tajnim glasanjem

“Radi se zapravo o međunarodnom udruženju proizvođača sladoleda koje uključuje neovisne proizvođače, jake igrače na pojedinim tržištima. Udruženje funkcionira tako da se međusobno razmjenjuju iskustva s pojedinih tržišta, iskustva iz tehnologije proizvodnje i svakodnevnog poslovanja. Proizvođači si međusobno pomažu, a kruna suradnje je konferencija koja se održava jednom godišnje - ove godine je bila u Švedskoj. Na konferenciji je svaki od sudionika i članova udruge imao priliku nominirati svoj najbolji i najinovativniji proizvod koji trenutno ima na tržištu. U konkurenciju mogu ući isključivo novi proizvodi, koji su predstavljeni u aktualnoj sezoni. Nakon prezentacije koncepta i degustacije žiri koji se sastoji od predstavnika članova tajno glasa i dobije se pobjednik u četiri kategorije. Bira se najbolje tehničko rješenje, zatim najbolje komercijalno rješenje, najinovativniji proizvod te proizvod s najboljim organoleptičkim svojstvima, odnosno najfiniji proizvod”, kaže Pospišil.

40 posto proizvodnje ide na izvozna tržišta

“Imamo preko 200 različitih sladoleda. prošle godine lansirali smo 44 sladoleda, ove godine još 12. Kad razgovaramo s kolegama u International Ice Cream Consortiumu, vidimo da na tržište plasiramo daleko više vrsta novih sladoleda nego oni. Naša snaga je, osim same kvalitete sladoleda, i u svemu ostalom. Trenutno osim na domaćem i regionalnom tržištu radimo u 22 zemlje i otprilike 40 posto naše proizvodnje ide na izvozna tržišta. Imamo preko 40 tisuća vlastitih škrinja u cijeloj Hrvatskoj, u regiji preko 100 tisuća. Imamo vrlo jaku i razgranatu distribuciju, sladolede razvozimo i do najudaljenijeg kutka”, kaže Škoro.


Komentari članka

Vezani članci

U rekordnoj godini sele u novi pogon: Od kada smo počeli s njihovom proizvodnjom bilježimo stalni rast na stranom i domaćem tržištu

09.07.2020.

Samoborska tvrtka Fortuna Food u kojoj se proizvode Frelimo čvarci i mast najesen seli u novi, moderniji pogon.

Austrija nova adresa izvoznog ‘menija’ domaće svježe tjestenine

09.07.2020.

Poslovno i prihodovno kontinuirano rastemo od osnutka, godišnje otkupljuju tisuće tona pšenice, no na mljevenje je vode u Austriju.

Nikako da uvoz smanjimo, a povećamo izvoz hrane

15.06.2020.

S mlijekom, mesom, voćem i povrćem mi smo ispod samodostatnosti, ili na razini od 50 posto

Ovo izuzetno zdravo povrće sve se manje proizvodi u Hrvatskoj

09.06.2020.

Samo u godinu dana proizvodnja krastavaca pala je za 24 posto, pa je Podravka odlučila pojačati suradnju i pomoć poljoprivrednicima

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 312 članka imaju tag opg
  34. 244 članka imaju tag koronavirus
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici