Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2019

U Ledu su napravili najbolji sladoled na svijetu, otkrili su nam u čemu je tajna

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

U Ledu su napravili najbolji sladoled na svijetu, otkrili su nam u čemu je tajna

U SURADNJI dvije hrvatske kompanije, Leda i Podravke, nastao je sladoled Lino Lada, koji je ove godine na natjecanju International Ice Cream Consortiuma, održanom u Švedskoj, proglašen najboljim na svijetu.

Preljev presudan za osvajanje prestižne nagrade

Žiri su oduševili jedinstveni oblik Lino Lada sladoleda i inovativni mekani preljev, no ono što je bilo presudno za osvajanje nagrade je doživljaj Lino Lada namaza koji je uspješno prenesen na sladoled.

Martina Dolenec, voditeljica grupe projekata u Odjelu razvoja kaže da su kod ovog sladoleda željeli postići osjećaj kao da se Lino Lada jede žlicom. I u tome su uspjeli.

"Kao da žlicom jedete Lino Ladu"

“Napravili smo jedinstvenu recepturu kojom smo dobili kremast, polumousse okus. Sladoled je odmah spreman za konzumaciju čim se izvadi iz škrinje, a ima dvostruki mekani preljev koji je mekan i na -18 stupnjeva. Recimo, neki drugi sladoledi imaju hrskavu čokoladu koja im upotpunjuje okus, no mi smo htjeli razviti proizvod koji će podsjećati kao da žlicom jedete Lino Ladu. Inače,. razvoj svakog sladoleda je vrlo izazovan, kreativan i dinamičan. Pratimo trendove, a jedan od trendova je co-branding. Tako je došlo do ideje da se uspješan Podravkin proizvod Lino Lada pretvori u sladoled. Lino Lada namaz je kremast i topao, a sladoled je hladan i bilo je zanimljivo to zaokružiti u jednu cjelinu, jedan novi proizvod. Bilo je izazovno, ali uspjeli smo”, kaže Martina Dolenec.

Josip Škoro, direktor proizvodnje Leda, kaže da im je proizvodnju ovakvog sladoleda, s mekanim preljevom, omogućila tehnologija tekućeg dušika koju ne koristi puno proizvođača na svijetu i na koju su jako ponosni.

“U sladolednu smjesu je integrirana pasta Lino Lade, a sam sladoled ima dva mekana sloja. Prvo je uronjen u preljev od bijele Lino Lade, a zatim u čokoladu. Imamo tehnologiju tekućeg dušika koja nam omogućuje da stavljamo više mekanih slojeva jedan na drugi, koji bi se inače pomiješali. Proces je jako brz pa nakon prvog preljeva sladoled ide u tekući dušik koji je na -196 stupnjeva gdje ostaje jednu do dvije sekunde i jako se stvrdne. Nakon toga ide drugi preljev. Ponosni smo na tu tehnologiju tekućeg dušika jer to ne koristi puno proizvođača u svijetu. Također, uspjeli smo postići da se preljev, iako je mekan, ne lijepi za omot sladoleda. Kada otvorite sladoled, folija je čista. To je isto jedna naša inovacija”, kaže Škoro.

Nagradu su dobili od International Ice Cream Consortiuma, što je zapravo udruženje neovisnih proizvođača sladoleda, čije članice dolaze iz raznih zemalja svijeta, pojašnjava Maja Pospišil, pomoćnica direktora razvoja i marketinga.

Pobjednički sladoled izabran tajnim glasanjem

“Radi se zapravo o međunarodnom udruženju proizvođača sladoleda koje uključuje neovisne proizvođače, jake igrače na pojedinim tržištima. Udruženje funkcionira tako da se međusobno razmjenjuju iskustva s pojedinih tržišta, iskustva iz tehnologije proizvodnje i svakodnevnog poslovanja. Proizvođači si međusobno pomažu, a kruna suradnje je konferencija koja se održava jednom godišnje - ove godine je bila u Švedskoj. Na konferenciji je svaki od sudionika i članova udruge imao priliku nominirati svoj najbolji i najinovativniji proizvod koji trenutno ima na tržištu. U konkurenciju mogu ući isključivo novi proizvodi, koji su predstavljeni u aktualnoj sezoni. Nakon prezentacije koncepta i degustacije žiri koji se sastoji od predstavnika članova tajno glasa i dobije se pobjednik u četiri kategorije. Bira se najbolje tehničko rješenje, zatim najbolje komercijalno rješenje, najinovativniji proizvod te proizvod s najboljim organoleptičkim svojstvima, odnosno najfiniji proizvod”, kaže Pospišil.

40 posto proizvodnje ide na izvozna tržišta

“Imamo preko 200 različitih sladoleda. prošle godine lansirali smo 44 sladoleda, ove godine još 12. Kad razgovaramo s kolegama u International Ice Cream Consortiumu, vidimo da na tržište plasiramo daleko više vrsta novih sladoleda nego oni. Naša snaga je, osim same kvalitete sladoleda, i u svemu ostalom. Trenutno osim na domaćem i regionalnom tržištu radimo u 22 zemlje i otprilike 40 posto naše proizvodnje ide na izvozna tržišta. Imamo preko 40 tisuća vlastitih škrinja u cijeloj Hrvatskoj, u regiji preko 100 tisuća. Imamo vrlo jaku i razgranatu distribuciju, sladolede razvozimo i do najudaljenijeg kutka”, kaže Škoro.


Komentari članka

Vezani članci

Baranji je prijeko potrebna klaonica svinja kojom bi se zatvorio proizvodni proces

21.11.2019.

Ono što taj lanac prekida je nepostojanje objekta koji bi mogao obaviti klanje živih svinja i omogućiti kupcima, znači OPG-ovima, da proizvode suhomesnate proizvode, bilo da uzmu šurenu polovicu ili da im se obavi iskoštavanje

Podravki prihodi za 160,2 milijun kuna veći

01.11.2019.

Predstoji nam znatan tehnološki iskorak i modernizacija naše kompanije, posebno u segmentu Prehrane, istaknuo je Pucar

Zastrašujući rezultati analize s polica hrvatskih trgovina

30.10.2019.

Ispravnost hrane trebao bi biti najvažniji zahtjev potrošača, no podaci koje je Jutarnji list prikupio od Državnog inspektorata pokazuju kako, kontrolama usprkos, na tržištu postoji bezobrazna količina proizvođača koji namjerno zavaravaju svoje kupce.

Ledov sladoled Lino Lada proglašen najboljim na svijetu

24.10.2019.

Sladoled je nastao u suradnji sa Podravkom te je lansiran na tržište u travnju ove godine

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

15.10.2019.

Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do 18 mjeseci, ne dimi se, za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 491 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 356 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg