Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Svi 2020

U koronakrizi promet im je rastao do 50 %, sad se bore s naplatom

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

U koronakrizi promet im je rastao do 50 %, sad se bore s naplatom

Pandemija je imala jako velik negativan utjecaj na tekstilnu industriju, dijelom i zato što su je tvrtke iz sektora dočekale nespremne pa je samo potencirala probleme s kojima su se već borile.

Poručeno je to, između ostalog, sa sjednice Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarsake komore (HGK), na kojoj se raspravljalo i o onome što očekuje tu branšu nakon prestanka Vladinih mjera pomoći, i to u ljeto, kad se tržište i inače usporava.

Tekstilci su poručili kako smatraju da najgore tek dolazi, pa su stoga članice Udruženja zatražile, između ostalog, produženje državnih mjera pomoći za plaće radnicima, nastavak naplate PDV nakon naplate računa, ali i snažnije uključivanje domaćih proizvođača u javne nabave.

"Vlada je prihvatila neke sugestije tekstilnog sektora, ali naš interes nije bio partikularni, nego na razini cjelokupnog realnog sektora jer smo de facto svi u problemu, ili ćemo tek biti. Nismo uspjeli provesti snažnije poticanje domaće proizvodnje naše branše pa stoga tražimo da nas se u novom paketu mjera tretira slično kao i poljoprivredno-prehrambeni sektor, gdje je donesena odluka da se 60 posto javnih nabava iz sektora nabavlja iz domaće proizvodnje. Mi želimo i da se uvozni tekstil u javnim nabavama supstituira domaćim tamo gdje je to moguće", istaknuo je Davor Sabolić, direktor Čateksa i predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK-a.
Financijska pomoć

U svemu sigurno neće pomoći, smatraju tekstilci, ni izbori, zbog kojih institucije neće moći funkcionirati kako treba, pa tako ni nastaviti financijsku pomoć tvrtkama. Zato iz Udruženja poručuju da je ova godina za njih gotova i da se moraju okrenuti idućoj.

Jedan od većih problema branše naplata je potraživanja, a to je na primjeru svoje tvrtke oslikao Robert Črnjević, direktor Meditexa, tvrtke koja se bavi proizvodnjom jednokratne zaštitne opreme, prije svega za bolnice.

"Nama su glavna konkurencija Kinezi, od kojih smo u nekim proizvodima skuplji i do tri puta. Oni koji drže do kvalitete spremni su platiti našu robu. U ovoj nam je krizi promet rastao do 50 posto pa nismo ni pomišljali koristiti se Vladinim mjerama. Problem je što nam bolnice plaćaju prosječno tek za devet mjeseci, a mi smo samo u travnju platili milijune PDV-a. Pribojavamo se što nas čeka na jesen i hoćemo li se uspjeti naplatiti. Kroz HGK već godinama radimo na tome da se javna nabava više okrene domaćim proizvođačima, koliko to zakoni EU-a dopuštaju", naglasio je Črnjević.
Zadržavanje radnika

Iz Udruženja traže samo da se poštuju zakonski rokovi plaćanja, a na to je pozvao i direktor Jadran tvornice čarapa Vinko Barišić. "Svi moraju plaćati svoje račune, a država u tome šteka i još nam naplaćuje PDV, kamate i blokira nas. Mi se moramo okrenuti hrvatskoj proizvodnji, osvijestiti to u institucijama i prestati se skrivati iza propisa EU-a. Moja tvrtka ima svjetski konkurentan proizvod, jeftiniji od stranog, ali i dalje ne prolazimo na javnim nabavama jer naše medicinske ustanove očito preferiraju uvoz", izjavio je Barišić.

Član Uprave Kotke Krunoslav Cerovečki kazao je kako su oni pretežno izvoznici i da to ne mogu supstituirati na domaćem tržištu. "Zato trebamo i dalje gurati mjere pomoći države u nekakvom obliku. Prema prognozama ekonomista, najgore nas tek čeka, na jesen, zato bismo trebali zakonski osigurati rad na skraćeno radno vrijeme i maksimalno pomoći zadržavanje radnika", smatra Cerovečki. Predsjednik Uprave Galeba Josip Aračić kazao je kako planiraju da ove godine dođu na 35 posto realizacije od prošle godine. "Moramo biti realni sa zahtjevima, ali i glasni. Fokusirati se na PDV i oslobađanje doprinosa te ponovo otvoriti razgovore o bolovanju na teret države", rekao je Aračić.

SKLADIŠTA PUNA, NARUDŽBI VIŠE NEMA
Direktor tvrtke Trgo-leptir Milan Milesunić izjavio je kako su im skladišta puna, a novih narudžbi nema jer je turizam stao. "Čekamo rasplet situacije. Mislim da sezonu možemo očekivati tek 2022., jer je ova propala, a za iduću će klijenti imati zalihe. Bojim se da nas na jesen čeka katastrofa", poručio je. Tihomir Babić iz tvrtke Pounje naglasio je da će imati velik udar na likvidnost. "To nam je glavna briga i zato se nadamo bar djelomičnom nastavku mjera", rekao je. Direktorica Odjeće iz Zagreba Jasminka Korotaj Zorić naglasila je kako je kriza pokazala da se trebamo vratiti industrijskoj proizvodnji.


Komentari članka

Vezani članci

Zapadni brendovi zbog koronavirusa otkazuju narudžbe

20.04.2020.

Zapadni odjevni brendovi koji su odustali od otkazivanja narudžbi zbog pandemije koronavirusa sada traže od proizvođača u Bangladešu da snize cijene i do 50 posto dodatno pogoršavajući ionako tešku ekonomsku situaciju u zemlji. Bangladeš je drugi dobavlja

'Skinuo' je KGK i novoga predsjednika, kojem će na dar poslati svoje rublje

15.01.2020.

Doselio se u Hrvatsku 1998. iz Njemačke i 2008. počeo s tekstilom. Robu prodaje u Karlovcu, na webshopu i West Gateu, te planira širenje.

Nenad Bakić napušta funkciju predsjednika Uprave Varteksa: 'Učinili smo nemoguće'

06.01.2020.

- Ova godina je bila transformacijska u redefiniranju strategije Varteksa i njene implementacije te nakon mnogo godina očekujemo pozitivan godišnji normalizirani EBITDA, što se smatralo praktički nemogućim – izjavio je za Jutarnji list Nenad Bakić, predsj

Okrenuo se biznisu s tenisicama i zaradio milijarde, njegov novi proizvod uistinu je inovativan

18.11.2019.

Kanye-ova najnovija Yeezy tenisica proizvedena je dijelom od algi kao dio koraka brenda prema održivosti

Adidas zatvara dvije tvornice u Njemačkoj i SAD-u, nastavlja proizvodnju u Aziji

12.11.2019.

Njemačka je kompanija otvorila te tvornice kako bi u što kraćem roku na glavna tržišta isporučivala nove sportske linije odjeće i obuće. Dodatni su razlozi bili rast plaća u Aziji i veći troškovi dostave u tu regiju.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici