Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Srp 2017

U ICT sektoru prošle godine stvoreno 1300 novih radnih mjesta

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

U ICT sektoru prošle godine stvoreno 1300 novih radnih mjesta

Jedna je uloga ICT-ja razvoj samog sektora, a druga je uloga funkcionalna, u kojoj ICT servisira ostale sektore i državu vezano uz daljnje procese digitalizacije. Istaknuo je to, između ostaloga, Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge jučer na predstavljanju rezultata analize hrvatskog ICT sektora.

Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora za 2016. predstavili su predstavnci Hrvatske udruge poslodavaca, HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti u prostorijama HUB385, a izradila ju je tvrtka Bisnode.

Analiza je, kako je nadalje istaknuto, pokazala da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće osoba i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna.
Pomoć države

“Iz rezultata analize vidi se da rast sektora najvećim dijelom dolazi iz izvoznih aktivnosti, što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi svoje kupce izvan naših granica. Razina prihoda u Hrvatskoj je ostala nepromijenjena, što znači da se procesi digitalizacije ne ubrzavaju, nego stagniraju, što svakako nije pozitivan pokazatelj. U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 19 posto i dosegli su šest milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za skromnih 3,2 posto, ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivno. Razina ulaganja u 2016. godini bila je veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije. U razdoblju političke stabilnosti očekujemo veći iskorak u ovom području. ICT sektor je važan za ukupno gospodarstvo RH, jer raste mnogo brže od ukupnog gospodarstva te bi usredotočenost države upravo i trebala biti na takvim sektorima, jer je rast ukupnog BDP-a na razini od dva do tri posto godišnjeg rasta, a ICT industrija godišnje raste četiri posto”, istaknuto je.

„Želimo poručiti kako je turizam kao tercijarna djelatnost važna za naše gospodarstvo, ali bi ipak trebalo staviti fokus na primarne i sekundarne grane koje se razvijaju brzo, među kojima je i ICT. ICT ima potencijal daljnjeg rasta, no bez sluha i pomoći države neće se dogoditi veći multiplikativni efekti koje bi ICT kao industrija mogla polučiti“, zaključio je Drilo.

Navedeno je također da je u prošloj godini stvoreno 1300 novih radnih mjesta, od ukupno oko 33.000 zaposlenih u ICT sektoru.
Pozitivni pomaci

“Telekomunikacije kao sektor doživjele su velike udare, ukinut je roaming i sve je veća konkurencija, ali se unatoč tome na segmentu telekomunikacija također događaju pozitivni pomaci i raste prihod. Što se tiče segmenta ICT proizvodnje, ostvareni su značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, a broj zaposlenih i tu raste te je izvoz dosegao više 60 posto ukupnih prihoda u tom specifičnom dijelu ICT sektora. U segmentu softvera i usluga ostvareno je više od osam milijardi kuna ukupnog prihoda, izvoz raste strelovito, čak 31 posto ukupnog prihoda ostvaruje se na izvoznim tržištima. Izvoz prema zaposlenom također raste, što znači da se usluge mogu bolje naplatiti vani nego kod nas. Računalno programiranje segment je koji je iznimno ovisan o ljudskom kapitalu te rast tog sektora direktno ovisi o raspoloživom broju ljudi”, rečeno je između ostaloga.

„Smatramo da bi trebalo napraviti reviziju industrijske strategije i Strategije pametnih specijalizacija. U razdoblju koje smo promatrali od 2008. do 2016. – ICT sektor generirao je 6000 novih radnih mjesta te 42 milijarde kuna izvoza i stvorio 66 milijardi kuna dodatne vrijednosti za državu, ovo su značajne brojke“, izjavio je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge.

Tagovi

hup · ict · izvoz

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Đuro Đaković Specijalna vozila dobio novu narudžbu iz Njemačke vrijednu 62 milijuna kuna

17.08.2017.

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, sklopila je s njemačkim naručiteljem ugovor o isporuci teretnih vagona za prijevoz kolutova lima, a vrijednost ugovora je 62 milijuna kuna

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Poslovna inteligencija: Nakon podružnice u Londonu otvorena i tvrtka u Austriji

15.08.2017.

Otvaranje tvrtke u Beču predstavlja logičan korak u praćenju naše strategije i otvaranju prema novim tržištima. Želimo biti u mogućnosti da postojećim, ali i novim klijentima s tog područja ponudimo najviši stupanj izvrsnosti u pripremi, vođenju i realiza

Pametna klupa postavljena i u Dubaiju, iste večeri dobili hitnu narudžbu za još pet komada

14.08.2017.

Tvrtka u vlasništvu tek 21-godišnjeg Solinjanina Ivana Mrvoša i dalje radi odličan posao. Njegove pametne klupe Steora svoje su mjesto našle i u Dubaiju

Iz Walesa je došao u Osijek i zaposlio se kao programer

11.08.2017.

Nicholas Johns-Davies (20) planirao je prvo turistički posjet, ali želio je iskušati nešto novo i ubrzo se zaposlio u IT tvrtki Mladi Velšanin planirao je turistički posjet Hrvatskoj

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1678 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 690 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 683 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 287 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja