Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2009

U Hrvatskoj godišnje oko 500 novih doktora znanosti

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

U Hrvatskoj godišnje oko 500 novih doktora znanosti

Iako se doktorat znanosti stječe u sve kasnijoj životnoj dobi - donedavno je prosjek promoviranih bio 37 godina, danas je prosječna starost 40 godina (s razlikom što su žene nešto mlađe - 39, od muškaraca - 41 godina), u odnosu na 2001. godinu udvostručen je broj novih doktora znanosti.

Dok je prije osam godina doktorat obranilo 255 kandidata, novi podaci Državnog zavoda za statistiku govore o 494 doktora znanosti prošloj godini. Prema posljednjim podacima, samo 0,5 posto ih je nezaposleno.

U stjecanju doktorata nekoliko se stvari preokrenulo u samo nekoliko godina. Dok je 2005. godine najveći broj doktorskih disertacija iz područja prirodnih znanosti (oko 22 posto), danas ih je najviše iz područja biomedicine i zdravstva (25 posto). Slijedi područje društvenih znanosti (blizu 20 posto) te prirodnih (oko 18 posto), dok je područje tehničkih znanosti palo u samo tri godine s drugog mjesta na četvrto, odnosno s 20 na 15 posto. Kao i prije, najmanje je disertacija iz područja biotehničkih znanosti, no i one su u padu s 10 na sedam posto.

Statistike pokazuju i promjene financijera, pa je 2005. godine troškove doktorskog studija za čak 41 doktora znanosti pokrilo Ministarstvo znanosti, a danas ih pokriva za otprilike 33 posto. Najvećem broju budućih doktora znanosti studij danas plaća poslodavac (38 posto), no više ih nego prije samo snosi troškove studija. Naime, u 2005. godini 23 posto ih je samo platilo studij, dok danas troškove doktorskog studija samo snosi 28 posto polaznika.

Od ukupnog broja doktora znanosti, svoj akademski stupanj samo njih 5,2 posto steklo je izvan Hrvatske. Najproduktivnije je Sveučilište u Zagrebu s kojega dolazi više od 80 posto kandidata, slijedi Sveučilište u Osijeku sa 6,4 posto, Rijeka s 5,5 posto, Split s 4,5 posto, Zadar s 1,4 te Pula s 0,4 posto.

Najveći broj doktora znanosti, više od 52 posto, zaposlen je u obrazovanju, a potom u zdravstvu i socijalnoj skrbi (19 posto). U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 17 posto.


Komentari članka

Vezani članci

U studenom 2019. pet posto više turista i noćenja

14.01.2020.

U komercijalni smještaj u Hrvatskoj u studenom 2019. došla je 391 tisuća turista, koji su ostvarili 819,2 tisuće noćenja, što su porasti od po 5 posto u odnosu na isti mjesec 2018., a porasti u tom smještaju ostvareni su i na razini 11 mjeseci

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna

22.10.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za dva posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS)

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

08.05.2019.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.

Hrvatska «za deset»: ako zarađujete više od 10,000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10%

02.04.2019.

Ivica Brkljača analizirao je najnovije podatke DZS-a o raspodjeli plaća nakon ispravka algoritma za izračun medijana i ustanovio neke zanimljive trendove i pravilnosti o temi koja svakoga zanima – koliko tko zarađuje u Hrvatskoj.

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1998 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 991 članka imaju tag trgovina
  8. 1024 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 869 članka imaju tag industrija
  14. 615 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 595 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 380 članka imaju tag poticaji
  21. 514 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 310 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 366 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg