Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2009

U Hrvatskoj godišnje oko 500 novih doktora znanosti

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

U Hrvatskoj godišnje oko 500 novih doktora znanosti

Iako se doktorat znanosti stječe u sve kasnijoj životnoj dobi - donedavno je prosjek promoviranih bio 37 godina, danas je prosječna starost 40 godina (s razlikom što su žene nešto mlađe - 39, od muškaraca - 41 godina), u odnosu na 2001. godinu udvostručen je broj novih doktora znanosti.

Dok je prije osam godina doktorat obranilo 255 kandidata, novi podaci Državnog zavoda za statistiku govore o 494 doktora znanosti prošloj godini. Prema posljednjim podacima, samo 0,5 posto ih je nezaposleno.

U stjecanju doktorata nekoliko se stvari preokrenulo u samo nekoliko godina. Dok je 2005. godine najveći broj doktorskih disertacija iz područja prirodnih znanosti (oko 22 posto), danas ih je najviše iz područja biomedicine i zdravstva (25 posto). Slijedi područje društvenih znanosti (blizu 20 posto) te prirodnih (oko 18 posto), dok je područje tehničkih znanosti palo u samo tri godine s drugog mjesta na četvrto, odnosno s 20 na 15 posto. Kao i prije, najmanje je disertacija iz područja biotehničkih znanosti, no i one su u padu s 10 na sedam posto.

Statistike pokazuju i promjene financijera, pa je 2005. godine troškove doktorskog studija za čak 41 doktora znanosti pokrilo Ministarstvo znanosti, a danas ih pokriva za otprilike 33 posto. Najvećem broju budućih doktora znanosti studij danas plaća poslodavac (38 posto), no više ih nego prije samo snosi troškove studija. Naime, u 2005. godini 23 posto ih je samo platilo studij, dok danas troškove doktorskog studija samo snosi 28 posto polaznika.

Od ukupnog broja doktora znanosti, svoj akademski stupanj samo njih 5,2 posto steklo je izvan Hrvatske. Najproduktivnije je Sveučilište u Zagrebu s kojega dolazi više od 80 posto kandidata, slijedi Sveučilište u Osijeku sa 6,4 posto, Rijeka s 5,5 posto, Split s 4,5 posto, Zadar s 1,4 te Pula s 0,4 posto.

Najveći broj doktora znanosti, više od 52 posto, zaposlen je u obrazovanju, a potom u zdravstvu i socijalnoj skrbi (19 posto). U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 17 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

Broj zaposlenih u industriji u Hrvatskoj lani je još dosta pao

12.02.2020.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u prosincu prošle godine bio je za 2,4 posto manji u odnosu na isti mjesec godine ranije, dok je u cijeloj 2019. godini u odnosu na 2018. godinu manji za 2,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U studenom 2019. pet posto više turista i noćenja

14.01.2020.

U komercijalni smještaj u Hrvatskoj u studenom 2019. došla je 391 tisuća turista, koji su ostvarili 819,2 tisuće noćenja, što su porasti od po 5 posto u odnosu na isti mjesec 2018., a porasti u tom smještaju ostvareni su i na razini 11 mjeseci

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna

22.10.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za dva posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS)

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1042 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija