Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lip 2018

U HAC-u I ARZ-u TRLJAJU RUKE Autocestama ove godine prošlo milijun više vozila, zarada osjetno skočila

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Darko Pajić  

U HAC-u I ARZ-u TRLJAJU RUKE Autocestama ove godine prošlo milijun više vozila, zarada osjetno skočila

U prvih pet mjeseci ove godine, točnije u razdoblju od 1. siječnja do 27. svibnja Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) ostvarile su veći promet za šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi od cestarine rasli su i po nešto većoj stopi od 8,4 posto, a ukupno su obje tvrtke prihodovale 855,7 milijuna kuna.

HAC i ARZ zajedno upravljaju s ukupno 1.113 kilometara autocesta u Hrvatskoj, a u prvih pet mjeseci ove tvrtke imale su promet od 18,8 milijuna vozila što je oko milijun vozila više nego prošle godine. Sve navedene brojke pokazuju kako i dalje traje stabilan uzlazni trend prometa i prihoda na autocestama u posljednjih pet godina, kao i da se ove godine ponovo može očekivati obaranje rekorda u turističkoj sezoni.

Ujedno je ova prihodovna stabilnost važan preduvjet da se doista ispuni plan refinanciranja dugova cestarskog sektora, koji za cilj ima otplatu svih dugova do 2033. godine. Izuzetno visoka stopa rasta prometa i prihoda koja traje veći niz godina na kraju će svakako imati i utjecaja na otplatu dugova, a to najbolje potvrđuje podatak o 66 milijuna kuna dodatnog prihoda u naplati cestarine u prvih pet mjeseci ove godine.

Primjerice, samo prošle godine su autoceste povećale prihod za oko 275 milijuna kuna, a slično bi trebalo biti i ove godine ako se zadrže postojeći trendovi. Dijelom je to povećanje prihoda posljedica uvođenja sezonske tarife, koja će biti na snazi i ove godine, te će u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna sve autoceste poskupjeti za 10 posto, pa će primjerice cestarina za osobni automobil na autocesti Rijeka – Zagreb ljeti ponovo biti 77 kuna.

Ako je suditi prema analitici resornog Ministarstva prometa u dokumentu pod nazivom Reforma cestovnog sektora unatoč većoj sezonskoj cijeni Hrvatska ni približno nije najskuplja zemlja u Europi po cijeni cestarine. Pritom treba naglasiti kako gotovo trećina zemalja u Europi ima vinjete, dok ostali, kao i Hrvatska, još uvijek naplaćuju autocestu po prijeđenom kilometru.

Usporedbe radi navodi se kako HAC i ARZ naplaćuju 0,3864 kuna po kilometru. Ta je cijena bez PDV-a tako da je krajnjim korisnicima svota ipak veća i iznosi 0,486 kuna po kilometru, ali je od ovih brojki još zanimljivija usporedba s drugim zemljama. Primjerice cijena autocesta u Španjolskoj iznosi 0,6544 kuna po kilometru, u Francuskoj 0,6121 kuna, u Italiji 0,5847 kuna, a u Portugalu 0,525 kuna po kilometru.

Dakle, autoceste u RH sigurno nisu među skupljima u Europi. , a isto vrijedi i za teretni promet, gdje je ponuđena usporedba s Austrijom i Slovenijom, koja nema vinjetu za teretna vozila već 3. i 4. kategoriju naplaćuje po kilometru. U Hrvatskoj cijena iznosi 1,08 do 1,15 kuna po kilometru za 3. kategoriju vozila, u Sloveniji od 1,09 do 1,83 kuna, a u Austriji 2,52 kuna. Za četvrtu kategoriju razlike su još i veće, pa je tako cijena u Hrvatskoj 1,59 do 2,06 kuna, u Sloveniji 2,29 do 3,81 kuna, a u Austriji 3,69 kuna.


Kao što je od ranije poznato, u Hrvatskoj će do daljnjega ostati na snazi sustav naplate cestarine po prijeđenom kilometru, a u skladu s budućom direktivom Europske komisije prema kojoj bi sve države EU-a od 1. siječnja 2026. trebale usvojiti sustav naplate po prijeđenom kilometru. Takav se sustav za teretna vozila uvodi već od 2023., pa RH idućih godina planira postupno uvođenje sustava automatizirane naplate koji će biti interoperabilan s EETS sustavom drugih zemalja članica. EETS (European Electronic Tolling System) će zamijeniti postojeće sustave naplate cestarine, a osim prijeđene udaljenosti u obzir će se uzimati i količina CO2 koju je vozilo pritom ispustilo. Tijekom 2018., u sklopu Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora, analizirat će se moguće verzije automatiziranog sustava naplate cestarina, koji će se implementirati 2020. godine.


Komentari članka

Vezani članci

Lani po prvi put u povijesti iznos naplaćene cestarine premašio 3 milijarde kuna

02.01.2020.

Pojedinačno po mjesecima, najznačajniji je kolovoz, kada je naplaćena cestarina u iznosu od 475 milijuna kuna.

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

30.12.2019.

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital

Između Branjinog Vrha i Ivandarde spoj hrvatskog i mađarskog dijela ceste

05.12.2019.

Ministar je potvrdio kako je u međuvremenu osigurano financiranje tog projekta preko Europske banke za obnovu i razvoj, što znači ubrzavanje procedure, za razliku od modela kada se ide u klasični postupak javne nabave, tako da će još ove godine biti objav

Novi sustav naplate cestarina na autocestama mogao bi dovesti do velikog broja otkaza

28.08.2019.

Na 58 kilometara Slavonike cestarinu ubire 30 blagajnika, druga “slavonska” autocesta A3, duga 307 kilometara, broji 155 blagajnika

Na A3 zarada gotovo milijardu kuna

07.01.2019.

Rekorder po naplaćenoj cestarini u kolovozu bila je autocesta A6 s prihodima od 155,7 mil. kuna

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija