Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2009

U dvije godine 172 zahtjeva za vjetroelektranama

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Eleonora Dukovac  

U dvije godine 172 zahtjeva za vjetroelektranama

U Hrvatskoj bi do 2010. godine 5,8 posto ukupne električne energije trebalo potjecati iz obnovljivih izvora energije (OIE), u što nisu uključene velike hidroelektrane. To u proizvodnji električne energije predstavlja 1139 gigavat sati (GWh). EU i nacionalna energetska strategija diktiraju kontinuirano povećanje udjela energije iz vode, vjetra, sunca, biomase, geotermalnih izvora... Zemlje članice EU-a već su se obvezale do 2020. osigurati prosječan udio od 20 posto obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. I to ne samo za električnu energiju, nego i biogoriva za potrebe prijevoza, te toplinsku i rashladnu energiju u neposrednoj potrošnji. Hrvatska kontinuirano napreduje i diljem zemlje raste interes za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

Kolika je sada iskorištenost OIE u Hrvatskoj?
- Analizama smo potvrdili značajne prirodne, tehničke i ekonomske potencijale svih oblika izvora. Trenutačno je najiskorištenija energija vodotokova, a još ima potencijala za gradnju malih hidroelektrana. Ostali izvori u značajnoj mjeri su neiskorišteni.
U Hrvatskoj je u 2007. ukupna proizvodnja električne energije iz OIE, uključujući i velike hidroelektrane, iznosila oko 36 posto. U ukupnoj potrošnji, električna energija proizvedena iz OIE sudjelovala je sa 24 posto. S velikim hidroelektranama i visokom stopom rasta potrošnje električne energije od tri posto godišnje, udio OIE u ukupno potrošenoj električnoj energiji trebao bi do 2010. dosegnuti oko 36 posto.

Kojim instrumentima država potiče proizvodnju energije iz OIE?
- U potpunosti smo uredili poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora - vjetra, sunca, biomase, geotermalnih voda, vodotokova... Vezali smo se uz iskustva EU-a, gdje se potiče iskorištavanje OIE posebnim ekonomskim instrumentima poput zajamčenih otkupnih cijena. Donesen je i Zakon o biogorivima za prijevoz. Hrvatska već uspješno sudjeluje u programu Inteligentna energija za Europu, namijenjenom članicama EU-a. Hrvatski su partneri sudjelovali u više od 20 projekata, osnovane su četiri regionalne energetske agencije...

Koliki je interes za gradnju i iskorištavanje postrojenja za takvu proizvodnju energije?
- Interes je velik. Od 1. srpnja 2007. do 1. lipnja 2009. zaprimili smo 320 zahtjeva za upis u Registar projekata i postrojenja za korištenje OIE i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP). Od toga 172 zahtjeva su za vjetroelektrane, 36 za solarne elektrane, 92 za male hidroelektrane, 19 za bioplin, za biomasu 18, te za kogeneraciju devet zahtjeva. Najveći interes za gradnju vjetroelektrana je na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te je gotovo iskorišten maksimum. Velik je interes i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u Slavoniji, Istri, Lici - diljem Hrvatske. Do 2020. u planu je razvoj od 1200 MW energije vjetra u vjetroelektranama, uz prirodni potencijal temeljen na 120 TWh električne energije godišnje.

Koliko bi novih vjetro i solarnih elektrana Hrvatska mogla imati za nekoliko godina?
- Teško je prognozirati broj vjetroelektrana jer će to ovisiti i o njihovoj snazi. Za solarne elektrane postoji interes u obalnom području gdje se za sada uglavnom spominju veći projekti, poput projekta visokotemperaturne solarne termoelektrane s paraboličnim koncentratorima, sa znatno većom instaliranom snagom u odnosu na ugradnje na krovovima obiteljskih kuća i zgrada. Primjena takve tehnologije omogućila bi, među ostalim, veću konkurentnost od fotonaponske tehnologije, zapošljavanje i izvrsnu priliku i izazov za domaću prerađivačku industriju. Također postoji veliki interes na kontinentalnom dijelu, mnogo je zahtjeva za područje Zagreba, sjeverozapadne Hrvatske i Istre.

Hoće li domaći proizvođači opreme biti uključeni u te projekte?
- Smatramo kako je to ključan aspekt energetske politike – razvojem projekata i poticanjem proizvodnje električne, toplinske i rashladne energije iz OIE potaknuti i domaće proizvođače opreme. To je i jedan od ciljeva gospodarske strategije: povezati energetsku i industrijsku politiku. Na popisu nam je oko 25 tvrtki, domaćih proizvođača opreme i komponenata poput Končara i Centrometala, za koje želimo snažan ulazak u taj sektor. Ministarstvo već niz godina daje potpore domaćim proizvođačima opreme i komponenata za programe OIE, ukupno 5,75 milijuna kuna godišnje od 2005. do 2007., a ove godine predviđen je iznos od četiri milijuna kuna.

Ima li Hrvatska potencijala trgovati “zelenom energijom”?
- Razvojem tržišta zelene energije i članstvom u EU-u dobit ćemo mogućnost trgovanja tom energijom. Tu imamo veliki potencijal. Sad nas koči konkurentnost cijene, ali i lokalni uvjeti za iskorištavanje OIE te razvoj pojedinih tehnologija. No, tržište zelene energije do ulaska u EU će biti uređeno, a razvojem tehnologija te sinergijom proizvođača uklanjat će se barijere i cijenom će se konkurirati fosilnim izvorima energije.


Komentari članka

Vezani članci

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina

21.01.2019.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.

Rekordan izvoz ruskog plina

02.01.2019.

Gazrpom, koji ima monopol na izvoz preko plinovoda, prodao je u Europu i Tursku 201 milijardu prostornih metara plina tijekom 2018., ili oko 3,5 posto više nego godinu dana prije

U Rafineriji Sisak može raditi najviše 120 ljudi, ovo je razlog zbog kojeg je Ina ne želi potpuno ugasiti

24.12.2018.

Ina je u srijedu objavila poslovni plan za 2019. godinu u sklopu kojeg se prerada sirove nafte seli iz Rafinerije Sisak u Rijeku, dok bi u onoj sisačkoj, u kojoj radi oko 500 ljudi, trebao ostati industrijski centar s drugim djelatnostima. Predrag Sekulić

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

Do 2050. pola svijeta će strujom napajati obnovljivi izvori energije

25.06.2018.

Nova godišnja analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook 2018, na temelju podataka od 65 stručnjaka za energetiku s 12 velikih svjetskih tržišta, predviđa kako će se razvijati tržište električne energije do sredine ovog stoljeća

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 807 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 888 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 857 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi