Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2020

U deset godina sa 670 pali na 450 milijuna litara mlijeka - upola je manje i mljekara

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

U deset godina sa 670 pali na 450 milijuna litara mlijeka - upola je manje i mljekara

Desetljeće je već otkako mljekarski sektor u Hrvatskoj bilježi velike, uzastopne, padove, koji su, kažu proizvođači, počeli 2009./2010., nakon za njih zlatne 2008.Istovremeno, dok mljekari kretanja od 2009. nazivaju padom, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je u razdoblju nakon 2009. nastavljen prethodno započet proces restrukturiranja gospodarstava koja isporučuju mlijeko. Te, 2008., godine proizvodilo se 670 milijuna litara mlijeka. Bila je to najviša njihova proizvodnja, koja otada stalno pada. Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina (SUHUH), đakovački farmer Branko Kolak, procjenjuje da je u deset godina ta proizvodnja pala sa 670 na 450 milijuna litara, koliko je iznosila lani, a 2018. bila je 470 mil. litara.
Broj proizvođača gotovo se prepolovio – prije pokleknuća sektora bilo ih je 9000, a sada ih je 4800. Danas već poput mantre zvuči (jedan od) razlog(a) zašto se to dogodilo; nakon što je država oživila Operativni program iz 2005. i masovno podizanje farmi, već ubrzo potom stvar se počela urušavati, jer priča je, kao i podignuti krediti, počivala na otkupnoj cijeni mlijeka od 4 kn/l... A mljekari i danas, deset godina poslije, zazivaju cijenu od tri kune.
- Tu cijenu možda imaju veliki proizvođači, no to su tajni ugovori. Ona je danas u otkupu prosječno 2,5 kn/l, pa i niža - kaže Kolak. Da, Ivan Klasnić iz Kobaša postiže cijenu od 2,42 kn/l, jer, kaže, cijena ne ide po kvaliteti, nego po predanim količinama.

Prisilna klanja

Hrvatsko mlijeko, čak 99 % njega, ekstra je klase, EU standard kvalitete, no mljekari i dalje bez odjeka zazivaju 3 kn/l, iako je pola litre flaširane vode, neprerađene sirovine koja se samo ulije u plastičnu bocu, (iznad) pet kuna. Upozoravali su na to u ovih deset godina mljekari bezbroj puta, ilustrirali to na svojim presicama bocama flaširane vode i mlijeka, zbog preniske cijene nepredano mlijeko prolijevali u kanale da bi upozorili na svu težinu stanja, no… To nezadovoljstvo 2012. prenijeli su i na ulicu, na velike prosvjede, prema mnogima bio je to posljednji ozbiljan prosvjed poljoprivrednika uopće u nas. Neki od vođa tog prosvjeda u međuvremenu su preminuli, a otkupnom cijenom mljekari ni dandanas zadovoljni nisu. Teren je to tada istovremeno ilustrirao propadanjem, zatvaranjem farmi, njihovim odlaskom na bubanj, bilo je teško očekivati da bi netko ondje nastavio istu proizvodnju, pa su farme prenamjenjivane u skladišta i sl. Dio proizvođača odustao je od proizvodnje, sve rasprodao, prešao u tov ili sasvim nešto drugo (poljoprivreda), a dio njih otišao raditi drugome, u inozemstvo. U nekada farmama načičkanoj Đakovštini danas je samo desetak većih proizvođača.
- Ostali su stali s proizvodnjom, preorijentirali se, otišli u mirovinu, na biro, pa i u socijalu - kaže Kolak. I on je u tih deset godina prepolovio proizvodnju, s nekada 3 sada je na 1,5 milijuna litara godišnje. - Mlijeko nije više kor moje firme, to su sada tov i zemlja - kaže čelnik SUHUH-a.
Nadalje, dio muznih krava završio je na prisilnom klanju, pa ih je danas, kaže Kolak, nešto više od 95.000. Referirajući se na razdbolje nakon 2009., u Ministarstvu kažu da uglavnom ovu proizvodnju napuštaju mala gospodarstva, s malim brojem grla i, posljedično, malim količinama isporučenog mlijeka.
- Najveći je pad u skupinama gospodarstava koja isporučuju do 10.000 kg mlijeka godišnje, a bilježi se rast udjela gospodarstava koja isporučuju više od 30.000 kg mlijeka godišnje - navode u resornom ministarstvu. I u Đakovštini su propali mali, s 10, 15, 20 krava; u posljednjem desetljeću proizvodnja mlijeka u tom se dijelu Slavonije prepolovila, a u najbolje vrijeme Đakovština je proizvodila oko 70 milijuna litara. Zapažanja s terena su da je najviše malih propalo u bjelovarsko-bilogorskom, križevačkom kraju. Najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku govore o padu proizvodnje kravljeg mlijeka, mlijeka za piće od 2010. do 2018. te blagom rastu kod mliječnih prerađevina, najviše kod fermentiranih proizvoda.

Čistimo Europu

Ako se proizvodnja mlijeka u deset godina sa 670 smanjila na 450 milijuna litara godišnje - što je s razlikom, što je sa samodostatnošću s tom sirovinom? Kolak kaže da je razliku pokrio uvoz, i to mliječnih prerađevina. - Jer trajno mlijeko, što je na lagerima po tek nešto više od 3 kn, nije mlijeko. Pravilnikom treba razgraničiti svježe mlijeko i prerađevine, što trajno mlijeko jest - ističe Kolak. Sadašnjih 450 milijuna litara mlijeka pokriva 45 % naše samodostatnosti, ostalih 55 % je, dodaju u SUHUH-u, uvoz. - Godišnje smo prije trošili i milijardu litara. Sada se puno uvozi sira, trajnog mlijeka, iz Francuske, Austrije, Češke. Čistimo Europu - kaže Kolak. U Ministarstvu podsjećaju i na utjecaj bolesti na govedarstvo, poput bolesti kvrgave kože (BKK) 2016.; država je kao prevenciju odredila preventivno cijepljenje. - U svrhu sprječavanja širenja BKK poduzeta je akcija cijepljenja goveda, što je za posljedicu imalo smanjenje proizvodnje i ograničenje prometa stokom - dodaju u resoru. Klasnićeve krave imale su dva uginuća, pobačaje. - Sve sam predao odvjetniku, no od Ministarstva i Inspektorata dobio sam da nije postojala šteta od cijepljenja, a ona je tu i nakon tri godine - kaže Klasnić. U Ministarstvu podsjećaju na mjere što (in)direktno pomažu govedarstvu, poput nacionalne neizravne potpore sufinanciranjem cijene plavog dizela, da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu uvažena potreba stočara za većim raspolaganjem zemljom. Imaju prioritet zakupa. - Uzgajivačima goveda omogućeno je i ostvarivanje prava na zakup šumskog zemljišta. Donesena je odluka o ukidanju naplate dijela različitih troškova iz područja zootehnike - godišnje oko 17,2 milijuna kuna. Stupanjem na snagu Zakona o uzgoju domaćih životinja sve uzgojne udruge bile su u obvezi uskladiti svoj rad s novom regulativom, njih 21, od čega iz sektora govedarstva dva središnja saveza i četiri udruge. Svjesno novih uvjeta u kojim se nalaze priznate uzgojne udruge, Ministarstvo poljoprivrede u Proračunu RH osiguralo je za sufinanciranje njihova rada 2 milijuna kuna, gotovo 2,5 puta više nego prije. Pet priznatih uzgojnih udruga u području govedarstva javilo se na javni poziv i ostvarilo 520.000 kuna, kažu u Ministarstvu.
Na upit kakve su mu prognoze Kolak kaže: "Jedina zraka svjetla: čini se da su velike članice EU-a - Njemačka, Nizozemska..., počele padati i to će biti znak za uzbunu, a rezultirat će time da neće dolaziti do hiperprodukcije, da više nećemo biti skladište za njihove zalihe trajnog mlijeka, mlijeka u prahu, no to nije brzo. Ono što mi možemo napraviti jest promjena označavanja svježeg mlijeka i prerađevina, tj. pravilnika o kakvoći i deklariranju. Jedino to može spasiti sektor."


Komentari članka

Vezani članci

U listopadu prikupljeno 1.495 tona manje mlijeka nego godinu dana ranije

19.12.2019.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o proizvedenoj i prikupljenoj količini kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda u listopadu 2019. godine.

Na farmi obitelji Pranjić krave će musti robot

19.11.2019.

Robot-mužnja znatno će nam olakšati posao, neće više biti stresa da se ujutro u pet sati mora u štalu na mužnju, a potom i poslijepodne u 17 sati, no to ni u kojem slučaju ne znači da više ne moramo ići u štalu. Bit će nam puno jednostavnije, ali moram bi

OPG Antolović mlijeko ne predaje već do 300 l dnevno prerađuju u sir i vrhnje

18.11.2019.

Obitelj Antolović dnevno prerađuje 250 do 300 litara mlijeka, koji prodaju na tržnicama u Našicama, Orahovici i Donjem Miholjcu. Uz pomoć sredstava Osječko-baranjske županije sada imaju potpuno opremljenu prostoriju za proizvodnju sira.

Kooperanti pred zidom: Otkup mlijeka dogovoren do kraja studenog, što nakon toga?

08.11.2019.

Stane li otkup mlijeka nema nam druge nego s junicama za koje smo dobili poticaje doći pred Ministarstvo, kažu Mario Kostelac i Miko Perković, kooperanti PIK-a Rijeka.

Zastrašujući rezultati analize s polica hrvatskih trgovina

30.10.2019.

Ispravnost hrane trebao bi biti najvažniji zahtjev potrošača, no podaci koje je Jutarnji list prikupio od Državnog inspektorata pokazuju kako, kontrolama usprkos, na tržištu postoji bezobrazna količina proizvođača koji namjerno zavaravaju svoje kupce.

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija