Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Svi 2009

U čaju od brusnice nema brusnice, a u voćnom sladoledu voća

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš  

U čaju od brusnice nema brusnice, a u voćnom sladoledu voća

Kutija čaja sa slikom kamilice na prednjoj strani za potrošača je kutija u kojoj se nalazi kamilica, no kutija čaja sa slikom brusnice vjerojatno nije čaj od brusnice, nego mješavina manje vrijednih i jeftinijih biljaka za pripremu čaja s udjelom brusnice od samo jedan posto. Razlika između ambalaže koja ima sliku kamilice od one s brusnicom samo je u jednoj, obično sitno tiskanoj riječi - okus.

Marijan Katalenić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjava da je riječ o triku proizvođača, jer većina potrošača ne zna da riječ »okus« na ambalaži znači kako je riječ o proizvodu koji uopće ne mora imati taj sastojak, nego se sličnost okusa postiže dodavanjem boja i aroma. A redovito je riječ o manje kvalitetnim proizvodima.

»Hrvatska je 2008. u svoje propise o deklariranju unijela direktive iz zakonodavstva EU-a, ali je i proširila neke propise za nezapakiranu hranu. Tako se i na tržnicama mora istaknuti ime i podrijetlo proizvoda, a kod nekih i sastojci koji se moraju istaknuti i kod sladoleda koji se prodaju na otvorenom«, kazao je Katalenić. Naime, praksa je pokazala da su trgovci često prodavali sladolede s nazivom nekog voća, a da u sebi uopće nemaju to voće, nego je okus dobiven aromatiziranjem.

Proizvođači, također, samovoljnim tumačenjem propisa dovode potrošače u zabludu. Primjerice, prema propisima se u istom vidnom polju na ambalaži moraju istaknuti važne informacije o kakvom je proizvodu riječ. Katalenić objašnjava da bi isto vidno polje trebala biti ona strana ambalaže koju potrošač vidi, a da ne skida proizvod s police. Proizvođači, pak, smatraju da je isto vidno polje kompletna ambalaža te će dobar dio informacija istaknuti na poleđini proizvoda, a prednju stranu će rezervirati za reklamu ili polovičnu informaciju kojom će privući potrošača. Sok na kojem je nacrtana velika jagoda uvjerava da je riječ o čistom soku od jagode. No, nerijetko je riječ o manje kvalitetnim nektarima koji su najmanje 50 posto razrijeđeni, a puno više od jagode u tom nektaru ima soka od jeftinije jabuke i grožđa. Da bi to znali, kupci trebaju okrenuti proizvod i pročitati cijelu deklaraciju.

Još veća zbrka nastaje kod složenih proizvoda, primjerice, kod »čokoladnih« keksa koji u sebi ni ne moraju imati čokoladu, jer »čokoladni« preljev lako može biti kakao ili neki jeftiniji preljev. A iz deklaracije je teško vidjeti ima li preljev sastav koji je čokoladni, jer obično zajedno sadrži i sastav keksa i sastav preljeva. Uz opće deklariranje, mnogi će navesti i zdravstvene tvrdnje o hrani s kojima treba biti posebno oprezan, jer se isticanjem jedne prednosti može odvlačiti pozornost s druge karakteristike. Tako neki proizvod bogat vlaknima u sebi može skrivati i 30 posto masnoća, pa je blagotvornost vlakana umanjena visokim sadržajem masnoća koje podižu energetsku vrijednost proizvoda. Mnogo je takvih primjera sitnih prijevara i obmanjivanja potrošača, a Katalenić kaže da se trenutačno u EU vodi bitka između zahtjeva potrošača za točnim informacijama o tome kakvu hranu kupuju i proizvođača koji žele olabaviti propise pod izlikom slobode kreiranja novih oblika proizvoda. Tako je 21. stoljeće obilježeno bitkom za kvalitetu proizvoda u kojem je stvarni korektiv ponašanja proizvođača sam potrošač, dok je u prethodnom izvojevana bitka za zdravstvenu ispravnost proizvoda.

Prodaja vode pod šunku
Da bi se pojeftinila proizvodnja hrane, umjesto originalnih sastojaka sve se više koriste jeftiniji nadomjesci. U proizvodnji mesnih proizvoda umjesto proteina životinjskog podrijetla umeću proteine biljnog podrijetla, kao što su soja i grahorice. A da bi proizvodi bili izdašniji, koriste se i punila. Tako lijepa i nabubrena šunka za pizzu ima svoj obujam, ne zbog mesa, nego zbog obrađene hidrolizatorne kožice od svinja koje na sebe mogu navući i 19 puta više vode. Zato takva šunka, od lijepo izrezane kriške, kad se peče na tavi, postaje smežurani »čvarak«, a proizvođač pritom trlja ruke jer je prodao, zapravo, vodu.


Komentari članka

Vezani članci

Lidl uputio važno upozorenje svojim kupcima u Hrvatskoj

18.05.2019.

U kraćoj objavi na Facebooku, Lidl se obratio kupcima u Hrvatskoj: Poštovani kupci, zbog pojave lažne stranice trgovine Lidl pod nazivom Lidl-Hrvatska, s kojom se lažno predstavljaju i dijele nagrade, upozoravamo vas kako je ovo JEDINA službena stranica L

Od srijede znatno niže cijene međunarodnih poziva u fiksnoj i mobilnoj telefoniji

14.05.2019.

Ograničenja cijena međunarodnih poziva i SMS poruka unutar EU-a, koja stupaju na snagu 15. svibnja, znatno će smanjiti račune za korištenje mobitela i za fiksnu telefoniju, kao što je bio slučaju i s ukidanjem naknada za roaming

Ovo su plaće radnika u trgovačkim lancima: Lidl plaća najbolje, a jedan domaći lanac je debelo ispod prosjeka

07.05.2019.

Po plaćama u nespecijaliziranoj trgovačkoj prodaji odskaču još Kaufland Hrvatska s 2141 radnikom i prosječnom plaćom od 6704 kn, Fliba, odnosno Emmezeta s 588 zaposlenih i 6773 kn, Müller trgovina Zagreb s 1085 radnika i 5532 kuna te Bipa s 397 i 5246 kn.

EU prihvatio niže naknade Vise i Mastercarda za kartična plaćanja

02.05.2019.

Međubankovne naknade za plaćanja debitnim i kreditnim karticama godinama su pod povećalom Bruxellesa koji tvrdi da u konačnici rezultiraju višim cijenama za klijente.

Prema prihodima i neto dobiti Lidl na domaćem tržištu konkurenciju ostavio se iza sebe

29.04.2019.

U izvješću Fine nema podataka za Konzum. Konzum je dostavio GFI za 2017. u svrhu javne objave i prema podacima prezentiranim u tom izvješću Konzum je u 2017. poslovao s gubitkom od 3,9 milijardi kuna, a ukupni su mu prihodi iznosili 9,3 milijarde kuna

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija