Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Svi 2009

U čaju od brusnice nema brusnice, a u voćnom sladoledu voća

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš  

U čaju od brusnice nema brusnice, a u voćnom sladoledu voća

Kutija čaja sa slikom kamilice na prednjoj strani za potrošača je kutija u kojoj se nalazi kamilica, no kutija čaja sa slikom brusnice vjerojatno nije čaj od brusnice, nego mješavina manje vrijednih i jeftinijih biljaka za pripremu čaja s udjelom brusnice od samo jedan posto. Razlika između ambalaže koja ima sliku kamilice od one s brusnicom samo je u jednoj, obično sitno tiskanoj riječi - okus.

Marijan Katalenić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjava da je riječ o triku proizvođača, jer većina potrošača ne zna da riječ »okus« na ambalaži znači kako je riječ o proizvodu koji uopće ne mora imati taj sastojak, nego se sličnost okusa postiže dodavanjem boja i aroma. A redovito je riječ o manje kvalitetnim proizvodima.

»Hrvatska je 2008. u svoje propise o deklariranju unijela direktive iz zakonodavstva EU-a, ali je i proširila neke propise za nezapakiranu hranu. Tako se i na tržnicama mora istaknuti ime i podrijetlo proizvoda, a kod nekih i sastojci koji se moraju istaknuti i kod sladoleda koji se prodaju na otvorenom«, kazao je Katalenić. Naime, praksa je pokazala da su trgovci često prodavali sladolede s nazivom nekog voća, a da u sebi uopće nemaju to voće, nego je okus dobiven aromatiziranjem.

Proizvođači, također, samovoljnim tumačenjem propisa dovode potrošače u zabludu. Primjerice, prema propisima se u istom vidnom polju na ambalaži moraju istaknuti važne informacije o kakvom je proizvodu riječ. Katalenić objašnjava da bi isto vidno polje trebala biti ona strana ambalaže koju potrošač vidi, a da ne skida proizvod s police. Proizvođači, pak, smatraju da je isto vidno polje kompletna ambalaža te će dobar dio informacija istaknuti na poleđini proizvoda, a prednju stranu će rezervirati za reklamu ili polovičnu informaciju kojom će privući potrošača. Sok na kojem je nacrtana velika jagoda uvjerava da je riječ o čistom soku od jagode. No, nerijetko je riječ o manje kvalitetnim nektarima koji su najmanje 50 posto razrijeđeni, a puno više od jagode u tom nektaru ima soka od jeftinije jabuke i grožđa. Da bi to znali, kupci trebaju okrenuti proizvod i pročitati cijelu deklaraciju.

Još veća zbrka nastaje kod složenih proizvoda, primjerice, kod »čokoladnih« keksa koji u sebi ni ne moraju imati čokoladu, jer »čokoladni« preljev lako može biti kakao ili neki jeftiniji preljev. A iz deklaracije je teško vidjeti ima li preljev sastav koji je čokoladni, jer obično zajedno sadrži i sastav keksa i sastav preljeva. Uz opće deklariranje, mnogi će navesti i zdravstvene tvrdnje o hrani s kojima treba biti posebno oprezan, jer se isticanjem jedne prednosti može odvlačiti pozornost s druge karakteristike. Tako neki proizvod bogat vlaknima u sebi može skrivati i 30 posto masnoća, pa je blagotvornost vlakana umanjena visokim sadržajem masnoća koje podižu energetsku vrijednost proizvoda. Mnogo je takvih primjera sitnih prijevara i obmanjivanja potrošača, a Katalenić kaže da se trenutačno u EU vodi bitka između zahtjeva potrošača za točnim informacijama o tome kakvu hranu kupuju i proizvođača koji žele olabaviti propise pod izlikom slobode kreiranja novih oblika proizvoda. Tako je 21. stoljeće obilježeno bitkom za kvalitetu proizvoda u kojem je stvarni korektiv ponašanja proizvođača sam potrošač, dok je u prethodnom izvojevana bitka za zdravstvenu ispravnost proizvoda.

Prodaja vode pod šunku
Da bi se pojeftinila proizvodnja hrane, umjesto originalnih sastojaka sve se više koriste jeftiniji nadomjesci. U proizvodnji mesnih proizvoda umjesto proteina životinjskog podrijetla umeću proteine biljnog podrijetla, kao što su soja i grahorice. A da bi proizvodi bili izdašniji, koriste se i punila. Tako lijepa i nabubrena šunka za pizzu ima svoj obujam, ne zbog mesa, nego zbog obrađene hidrolizatorne kožice od svinja koje na sebe mogu navući i 19 puta više vode. Zato takva šunka, od lijepo izrezane kriške, kad se peče na tavi, postaje smežurani »čvarak«, a proizvođač pritom trlja ruke jer je prodao, zapravo, vodu.


Komentari članka

Vezani članci

Pulskom shopping centru 16 novih trgovina i drive-in restoran popularnog fast food lanca

15.07.2019.

nvestitor zasad ne izlazi s imenima brendova, no potvrđuje da će se u novouređenom dijelu smjestiti McDonald's koji će biti kombinacija drivea ina i klasičnog tipskog Mc restorana

POREZNICI OPET U AKCIJI

11.07.2019.

Ovaj tjedan će imati tri djelatnosti imat posebno ‘na piku’, spuštaju se i na jug na popularni festival

Turski poduzetnik kupio četiri trgovačka centra, transakcija vrijedi oko 14 milijuna eura

04.07.2019.

Novi vlasnik vrijednih nekretnina je tvrtka Heliks Prop, povezana s britanskim fondom Anacop.

SAD predložio proširivanje carina na još proizvoda iz Europske unije

03.07.2019.

Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) danas je radi javnih konzultacija predložio dopunsku listu proizvoda koji bi mogli podlijegati dodatnim carinama

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

02.07.2019.

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima

Tag cloud

  1. 1919 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 951 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 678 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 501 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija