Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Svi 2009

U čaju od brusnice nema brusnice, a u voćnom sladoledu voća

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš  

U čaju od brusnice nema brusnice, a u voćnom sladoledu voća

Kutija čaja sa slikom kamilice na prednjoj strani za potrošača je kutija u kojoj se nalazi kamilica, no kutija čaja sa slikom brusnice vjerojatno nije čaj od brusnice, nego mješavina manje vrijednih i jeftinijih biljaka za pripremu čaja s udjelom brusnice od samo jedan posto. Razlika između ambalaže koja ima sliku kamilice od one s brusnicom samo je u jednoj, obično sitno tiskanoj riječi - okus.

Marijan Katalenić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjava da je riječ o triku proizvođača, jer većina potrošača ne zna da riječ »okus« na ambalaži znači kako je riječ o proizvodu koji uopće ne mora imati taj sastojak, nego se sličnost okusa postiže dodavanjem boja i aroma. A redovito je riječ o manje kvalitetnim proizvodima.

»Hrvatska je 2008. u svoje propise o deklariranju unijela direktive iz zakonodavstva EU-a, ali je i proširila neke propise za nezapakiranu hranu. Tako se i na tržnicama mora istaknuti ime i podrijetlo proizvoda, a kod nekih i sastojci koji se moraju istaknuti i kod sladoleda koji se prodaju na otvorenom«, kazao je Katalenić. Naime, praksa je pokazala da su trgovci često prodavali sladolede s nazivom nekog voća, a da u sebi uopće nemaju to voće, nego je okus dobiven aromatiziranjem.

Proizvođači, također, samovoljnim tumačenjem propisa dovode potrošače u zabludu. Primjerice, prema propisima se u istom vidnom polju na ambalaži moraju istaknuti važne informacije o kakvom je proizvodu riječ. Katalenić objašnjava da bi isto vidno polje trebala biti ona strana ambalaže koju potrošač vidi, a da ne skida proizvod s police. Proizvođači, pak, smatraju da je isto vidno polje kompletna ambalaža te će dobar dio informacija istaknuti na poleđini proizvoda, a prednju stranu će rezervirati za reklamu ili polovičnu informaciju kojom će privući potrošača. Sok na kojem je nacrtana velika jagoda uvjerava da je riječ o čistom soku od jagode. No, nerijetko je riječ o manje kvalitetnim nektarima koji su najmanje 50 posto razrijeđeni, a puno više od jagode u tom nektaru ima soka od jeftinije jabuke i grožđa. Da bi to znali, kupci trebaju okrenuti proizvod i pročitati cijelu deklaraciju.

Još veća zbrka nastaje kod složenih proizvoda, primjerice, kod »čokoladnih« keksa koji u sebi ni ne moraju imati čokoladu, jer »čokoladni« preljev lako može biti kakao ili neki jeftiniji preljev. A iz deklaracije je teško vidjeti ima li preljev sastav koji je čokoladni, jer obično zajedno sadrži i sastav keksa i sastav preljeva. Uz opće deklariranje, mnogi će navesti i zdravstvene tvrdnje o hrani s kojima treba biti posebno oprezan, jer se isticanjem jedne prednosti može odvlačiti pozornost s druge karakteristike. Tako neki proizvod bogat vlaknima u sebi može skrivati i 30 posto masnoća, pa je blagotvornost vlakana umanjena visokim sadržajem masnoća koje podižu energetsku vrijednost proizvoda. Mnogo je takvih primjera sitnih prijevara i obmanjivanja potrošača, a Katalenić kaže da se trenutačno u EU vodi bitka između zahtjeva potrošača za točnim informacijama o tome kakvu hranu kupuju i proizvođača koji žele olabaviti propise pod izlikom slobode kreiranja novih oblika proizvoda. Tako je 21. stoljeće obilježeno bitkom za kvalitetu proizvoda u kojem je stvarni korektiv ponašanja proizvođača sam potrošač, dok je u prethodnom izvojevana bitka za zdravstvenu ispravnost proizvoda.

Prodaja vode pod šunku
Da bi se pojeftinila proizvodnja hrane, umjesto originalnih sastojaka sve se više koriste jeftiniji nadomjesci. U proizvodnji mesnih proizvoda umjesto proteina životinjskog podrijetla umeću proteine biljnog podrijetla, kao što su soja i grahorice. A da bi proizvodi bili izdašniji, koriste se i punila. Tako lijepa i nabubrena šunka za pizzu ima svoj obujam, ne zbog mesa, nego zbog obrađene hidrolizatorne kožice od svinja koje na sebe mogu navući i 19 puta više vode. Zato takva šunka, od lijepo izrezane kriške, kad se peče na tavi, postaje smežurani »čvarak«, a proizvođač pritom trlja ruke jer je prodao, zapravo, vodu.


Komentari članka

Vezani članci

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

Europska komisija predlaže 1850 milijardi eura ‘težak‘ paket pomoći gospodarstvu

28.05.2020.

Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ključni dio prijedloga je podizanje g

Potrošači biraju domaće ekoproizvode

24.05.2020.

Ekoproizvodi iz godine u godinu zauzimaju sve važnije mjesto u košarici potrošača, navode s portala Ja TRGOVAC i dodaju da hrvatski građani itekako prate taj globalni trend, pa ne iznenađuje da čak 99 % građana naše zemlje zna za ekološke (bio ili organsk

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija